Leonardo Bressan / Foto Screenshot N1
Bojim se da se zdravstveni sustav već počeo urušavati neodgovornim postupanjem u Vladi. Mislim da smo na pragu toga da odemo u Honduras, poručio je Leonardo Bressan
povezane vijesti
Riječki epidemiolozi šute, rade, trude se. Opterećeni su, ali ne plaču okolo po medijima, komentirao je za televiziju N1 riječki liječnik primarne zdravstvene zaštite Leonardo Bressan komentare pojedinih epidemiologa koji se žale na opterećenja u radu.
Predsjednik KoHOM-a PGŽ reagirao je na priopćenje Ministarstva zdravstva koje je prozvalo obiteljske liječnike, nakon što se dio pacijenata požalio na njihovu nedostupnost.
Ovakvu poruku ministra zdravstva smatra neprimjerenom i nezabilježenom u medijskom prostoru zadnjih nekoliko godina. Sve to, ističe Bressan, pokazuje Beroševu nervozu i sve težu kontrolu nove situacije.
“Dostupni smo koliko možemo biti jer imamo sve više zadataka i obaveza prema drugim sustavima, i normalno je da će biti sve manja ili teža naša dostupnost, pogotovo sad u vrijeme novog vala pandemije uz početak sezone cijepljenja protiv gripe”, poručio je Bressan.
Bojim se da ne odemo u Honduras
Uputio je poruku ministru zdravstva Viliju Berošu.
“Možemo preuzeti što god netko zamisli, ali svaki daljnji korak u opterećenju vodi sve manjoj dostupnosti. Bolnice su se zatvorile, mi čuvamo ljestve bolničkom sustavu, zadržavamo 93% pacijenata na našoj razini da se masa ljudi ne slije u bolnice, ali to očito nije dodovljno.
I ja bih se družio sa starleticama s čašom martinija u ruci, ali nemam kad, moram brinuti o pacijentima.
Bojim se da se zdravstveni sustav već počeo urušavati neodgovornim postupanjem u Vladi. Mislim da smo na pragu toga da odemo u Honduras”, zaključio je Bressan.
Imamo prepreku koja je nesavladiva
Na prozivke da liječnici moraju izvršavati obaveze te kontaktirati svoje pacijente, uputiti ih u daljnje postupanje i obavijestiti njihove kontakte, Bressan odgovara:
“Očito obiteljski liječnici jedini u sustavu mogu sve, ali imamo prepreku koja je nesavladiva, a to su vremenski normativi. Problem je kada? Što se tiče lošeg rada, moram svakoga demantirati, pripremamo i službene podatke.
Izvukao sam za moju ordinaciju podatke od izbijanja epidemije, od ožujka do danas ordinaciju je kontaktiralo preko 15.000 pacijenata, javili smo na 3.554 telefonskih poziva sestra i ja, evidentirali smo i odgovorili na 2.868 mailova.
Od svih tih primljenih pacijenata na pregled, dakle od 15.000, uputio sam na daljnju obradu samo 944 pacijenta što je samo 6 posto. Ti podaci u prosjeku vrijede za bilo kojeg obiteljskog liječnika u Hrvatskoj. Ne znam što bi se desilo s bolnicama da im umjesto 6 prepustimo 10 posto”, objašnjava Bressan.
O prigovorima pacijenata
Što se tiče prigovora pacijenata, kaže da je u ljudskoj prirodi da su im njihovi problemi najvažniji. Također ističe da pacijenti zovu doista u svako doba: “Naravno da ministarstvo neće objaviti podatke o pritužbama na njih. Pacijenti kad zovu, zovu često van radnog vremena.
Meni poruke počinju stizati na mobitel oko 5 i pol ujutro. To pokazuje koliko su ljudi nestrpljivi. Svaki osiguranik je zaprimljen u vremenima koje mu pripada”.
Dodaje i da upisivanje u Centralni registar odrađuju redovno: “Mi to radimo stalno. Ne brinemo samo za pozitivne u pandemiji i kontakte, nego za sve stanovnike ove države. Opasna je zadnja izjava predsjednika Nacionalnog stožera Davor Božinovića, to je opasna manipulacija podacima, da su nakon njihovog pritiska liječnici počeli više upisivati u Centralni registar.
Činjenica je da su se građani sami počeli češće javljati da su postali pozitivni, i to prije nego dobijemo nalaz službeno, i kontakti njihovi su se počeli javljati, normalno da ćemo upisati svaku osobu.”
Da me se poslušalo na proljeće…
Napominje da sustav HZZO-a, Centralni registar, kao i epidemiolozi, često nisu dostupni pa se oni moraju snalaziti: “I snalazimo se. Zato i jesu ovakvi rezulati, nema većeg broja oboljelih. Na proljeće sam rekao da bi trebalo obavezno nositi maske u svim zatvorenim prostorima. Da me se poslušalo, ne bi danas bilo ovako”.
Kao još jedan problem navodi cijepljenje protiv gripe napominjući da je zbog pandemije HZJZ trebao pretpostaviti i naručiti dvostruko više cjepiva.
“Zato neće biti dovoljno cjepiva za sve. Već nekoliko tjedana tražimo preporuke HZJZ-a za pacijente koji su preboljeli koronavirus, možemo li ih i kada procijepiti protiv gripe. Još nemamo odgovor jer ni oni ne znaju”, rekao je Bressan za televiziju N1.