Ministar zdravstva Vili Beroš najavio je mogućnost uvođenja obveznih, a za građane besplatnih općih sistematskih pregleda. Poručio je da je to samo dio paketa njegove reforme koja se odnosi na preventivu.

“Želimo na vrijeme otkriti bolesti i time spasiti brojne živote, ali i povećati kvalitetu zdravog života građana”, svečano je objavio Beroš.

Ministarstvo zdravstva tako je najavilo da pokreće sistematske preglede za sve građane koji će se ciljano provoditi po dobnim skupinama i spolu, a obavljati se ili jednom godišnje ili jednom u dvije godine, ovisno o dobnoj skupini.

Je li to realno i izvedivo?

Nekoliko dana poslije ispada da je “mali problem” što o tome uopće nije obavijestio obiteljske liječnike, koji bi Beroševu reformu trebali provoditi.

RTL je razgovarao s dr. Jadrankom Karuzom, obiteljskom liječnicom iz Rijeke, koja je rekla da su za tu novost liječnici doznali iz medija.

Na pitanje, je li plan za sistematske preglede realan i izvediv, odgovorila je: “Kolege liječnici su, kao i obično, vrlo zbunjeniji i pomalo smo konsternirani s novim zadacima.

Jako smeta što za veliki posao, koji je stavljen pred obiteljsku medicinu, doznajemo iz medija.

Istina je da će prvi puta biti pozvani predstavnici obiteljske medicine, što je ohrabrujuće, ali s druge strane, sve je izašlo iz medije i ja u medijima čitam što ću raditi početkom 2023, a da prvi sastanak radne skupine nije ni održan”.

Kakve su koristi sistematskog pregleda

Na pitanje, koji je problem u najavljenom sistematskom pregledu, rekla je da je u medicini sve mjerljivo i da postoje istraživanja upravo vezana za godišnje sistematske preglede “zdrave” populacije i želje da se smanji broj kardiovaskularnih, kroničnijih i malignih bolesti, a na kraju i smrtnosti.

“To se takvim pregledima nije postiglo, ali jest prevencija, a to je zaštititi bolesnika od pretjeranog dijagnosticiranja, medikacije od otkrivanja bolesti u subkliničkim fazama kad i ne zahtijevaju liječenja.

To se uspjelo, ali generira s jedne strane veliki stres i lažna sigurnost kod pacijenata da su obavili pregled i da su sigurni godinu dana da se neće dogoditi, što i nije tako”, rekla je dr. Karuza.

Dodala je da se radi o njenom pacijentu, ona bi se ionako bavila prije svega primarnom i sekundarnom prevencijom, odnosno otkrivanjem bolesti u ranoj fazi.

Pretpostavlja da bi sistematski pregled bio nešto kompletniji, da bi se krenulo prvo od laboratorijskih nalaza, a potom da bi dalje upućivala na preglede. Ali tu postoji problem lista čekanja.

Ne može se naručiti na mamografiju

“Trenutno se na mamografiju u Domu zdravlja Primorsko-goranske županije ne može naručiti preko jer e-termin ne postoji, a ako se tamo dođe s uputnicom, pacijenticu će vratiti.

Za ultrazvuk abdomena čeka se šest mjeseci”, rekla je.