Razgovarali smo s Marinellom Matejčić, aktivistkinjom Udruge za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter o njezinom twitter threadu koji je postao viralni odgovor na izjavu Karoline Vidović Krišto o prekidu trudnoće. 

Jučerašnji thread na Twitteru zapravo i nije bio odgovor Karolini Vidović Krišto, već je bio, pojašnjava nam aktivisktinja “osobna i iskrena reakcija, i to bijesna reakcija na izjave koje nisu u skladu sa pravnim i kulturološkim stečevinama Republike Hrvatske, a koja predstavlja stav Domovinskog pokreta o ženskim tijelima, što smo mogli vidjeti i iz izjava kako žena nakon silovanja ne bi trebala imati pravo na prekid trudnoće.

Novi saziv Sabora ima glasne snage koje aktivno žele raditi na tome da se pravo na pobačaj, koje je ljudsko pravo, ukine”.

Podsjetimo nova uzdanica Miroslava Škore, Karolina Vidović Krišto, koja bi trebala voditi saborski Odbor za obitelj i mlade, jučer je izjavila kako planira iskoristiti svoju funkciju. Istaknula se obećanjem: “Kad narod čuje svjedočanstva djece koja su preživjela pobačaj, dići će se protiv pobačaja”.

Vidović Krišto je dodala: “Po mom iskustvu, ideologijom se ne bave ljudi koji su inteligentni i koji se bave činjenicama, a takvi su ljudi i u vjeri. Kada vjerujete u Boga, ideologija vas ne zanima.

Treba se čuti djecu koja su preživjela pobačaj, razgovarati s onima koji su nakon provođenja pobačaja doživjeli katarzu. Kada čuju iskustva tih ljudi, hrvatska će se nacija dići protiv pobačaja”.

Hit & run tehnika

Matejčić smatra kako je pravo na pobačaj pozicionirano kao ideološko pitanje koje dijeli javnost i doslovno je “hit & run” tehnika političara i političarki kojom se osigurava pristup medijima i podilazi određenom dijelu građanstva, dok se u isto vrijeme ne progovara o činjenici da nedostaje šezdesetak ginekoloških timova u sklopu javne zdravstvene zaštite.

Prema procjenama Platforme za reproduktivnu pravdu, naime, oko 300.000 žena nema svog odabranog ginekologa u sklopu javne zdravstvene zaštite te. Istovremeno, postojeći ginekolozi koji rade u sustavu JZZ u prosjeku imaju 5.500 pacijentica.

Mene je mama htjela pobaciti. Ali nije mogla jer je bilo prekasno, no veze u bolnici i sve zajedno i krenula je prema komisiji. Prijateljica ju je zaustavila. Imala sam takvo užasno djetinjstvo da ju uopće ne krivim što nije željela donijeti dijete na svijet.

— 🌟 Mila Majestic 🌈 (@Mmatejci) July 22, 2020

“Nedostaje razgovor o nasilju pri porodu radi kojih se žene teže odlučuju na daljnje trudnoće, ne govori se o izuzetno kompliciranom pristupu medicinski potpomognutoj oplodnji.

Oni koji bi ‘štitili život’ zabranom pobačaja se ne osvrću na činjenicu da je u Hrvatskoj svako četvrto dijete gladno i da je preko 19 posto osoba živi u riziku od siromaštva. To su teme o kojima moramo razgovarati ako govorimo o zaštiti života”, rekla je Marinella Matejčić.

Ako je koncept “zaštite života”, o kojem je upravo danas bilo govora na sjednici Sabora, navodi Matejčić  “sveden na ograničavanjem prava žene na izbor, gubimo mogućnost dijaloga o tome kako bi preko 70 posto mladih, prema istraživanju PaRitera, rado učilo o seksualnosti i partnerskim odnosima od stručnih osoba te koliko je nasušno potrebna seksualna edukacija u školama.

Nadalje, čak, 95.5 posto mladih o seksualnosti uči na internetu, a gdje je teško naći točne i provjerene informacije. U Hrvatskoj godišnje rodi oko tisuću maloljetnica između 14 i 19 godina.

Zašto se ne radi na tome da se u školski kurikulum, kroz Zdravstveni odgoj, uvede smisleni moment učenja o zaštiti od trudnoće, spolno prenosivih bolesti, partnerskih odnosa, što doista je zaštita života jer se radi i na edukaciji o planiranju obitelji ali i prevenciji nasilja u obitelji?”, pita se Matejčić. 

Nema ginekologa ni pristupa kontracepciji

Ona naglašava kako izostaje tren promišljanja zašto se neplanski vrše specijalizacije i zašto nedostaje ginekoloških timova i pristupa kontracepciji koja je uz edukaciju jedina suvisla prevencija neželjenih trudnoća.

To su sve teme za razgovor, teme o kojima se mora komunicirati na jasan i direktan način, s jasnim ciljem, a to je – prevencija pobačaja. Ne zabrana, jer ona ugrožava ženske živote, već prevencija, dodaje.

Foto Martina Šalov

Kulturološki nam je prihvatljivo da muškarac ne koristi kondom jer “mu nije ugodno”, navodi Matejčić, iako je to apsolutno najjednostavniji i najekonomičniji način prevencije neželjene trudnoće.

No ipak, objašnjava: “Čitala sam dio komentara na objavljene članke i izuzetno je veliki broj muškaraca ostao povrijeđen onime što sam rekla, jasno komunicirajući kako je isključivo žena kriva za neželjenu trudnoću.

Nije mi posve jasno zašto se ti isti muškarci na toliko jednostavan način ne potrude da do neželjene trudnoće ne dođe. Ne razgovaramo o tome da muškarci koji su u vezama gdje ne postoji želja za potomcima mogu otići na vazektomiju i tako, opet, aktivno raditi na prevenciji neželjenih trudnoća”. 

Žene stalno proživljavaju isto

S obzirom na to da je njezin Twitter thread izazvao lavinu reakcija, Matejčić navodi kako ima potrebu objasniti situaciju: “Kao što sam navela u prvoj Twitter objavi, moja majka jeste imala namjeru prekinuti trudnoću no to ipak nije učinila. Zašto je razmišljala o tome?

Radi istih situacija koje mnoge žene danas proživljavaju: nedostatak posla, loša ekonomska situacija i nedostatak financijske stabilnosti, izostanak podrške šire obitelji i zajednice. Iz svega navedenoga moje djetinjstvo i jeste bilo takvo kakvo sam napisala.

Mala mjesta ne vole jednoroditeljske obitelji, kao što ih niti država ne voli, a diči se demografskim i socijalnim politikama. Dječji doplatak od 199 kuna za jedno dijete uz mizernu plaću majke nije nešto što se može nazvati socijalnom politikom”, pojasnila je.

Foto Martina Šalov

Smatra kako jedino iskrenim istupima i pozicioniranjem prekida trudnoće i drugih reproduktivnih i socijalnih prava u kontekst današnje situacije u Hrvatskoj možemo ostvariti napredak. 

“S dvadeset godina sam zatrudnjela i imala izvrsnu medicinsku skrb, liječnika koji mi je objasnio kako on ne radi prekide trudnoće radi toga što se prvenstveno bavi humanom reprodukcijom, odnosno medicinski potpomognutom oplodnjom.

Rekao je da će me uputiti gdje trebam ići ako odlučim prekinuti trudnoću”, objašnjava Matejčić.

Navodi i kako je bila u privilegiranoj situaciji da je imala podršku okoline, što je u danom momentu bila rijetka situacija. 

Stav koji ne drži vodu

Stav da se pobačaj koristi kao kontracepcija i da se njima najčešće služe tinejđerice u nezgodi jednostavno ne drži vodu: čak 93 posto žena koje abortiraju u HR su starije od 20 godina, 78 posto njih su već majke (podaci iz 2014. godine).

Prema Hrvatskom zdravstveno-statističkom ljetopisu za 2018. I 2019. godinu, 36,21 posto svih pobačaja jesu pobačaji na zahtjev, a među tim ženama najviše je onih sa živorođenom djecom (66,2 posto) te u dobi od 30-39 godina (46,6 posto). 

Prošle godine je u Hrvatskoj 2704 žena odlučilo prekinuti trudnoću unutar bolničkog sustava. Pobaciti ili zadržati je odluka koju treba donijeti na temelju informacija, osjećaja i u skladu s mogućnostima i posljedicama. Odluka o pobačaju se treba donijeti konsenzualno unutar para, no, naglašava Matejčić, žena je ta koja ima autonomiju nad vlastitim tijelom. 

Foto Martina Šalov

Naglašava da se, kao mlada žena u fertilnoj dobi osjeća prozvanom govoriti i kritizirati izjave onih na pozicijama moći jer su oni ti koji bi trebali služiti narodu te kako se nada da je njezin istup ohrabrio i druge žene da ispričaju svoju priču, da se prestanu stidijeti svojih odluka i da se ipak promijeni razgovor oko pobačaja i drugih pitanja reproduktivnog zdravlja.

Žene znaju koja je odluka najbolja za njih

Smatra kako svaka osoba zna makar jednu ženu koja je prekinula trudnoću  i kako moramo vjerovati ženama da su one te koje znaju koja je odluka najbolja za njih te da je izjava Vidović Krišto i sličnih maliciozna.

“Takvi se istupi mogu nazvati perfidnim nametanjem dodatne stigme oko nečega što je u svojoj suštini medicinska usluga koja mora biti dostupna i besplatna. 

Naše bake su to radile parnim kupeljima, guščjim perima, krvarile na kuhinjskim stolovima nadriliječnika i to je životna činjenica koju moramo prihvatiti. Dakle, pobačaja je oduvijek bilo i zauvijek će ga biti – na nama je da radimo na tome da se postupak prevenira i pojava destigmatizira.

Žensko tijelo nije pitanje od javnog interesa, koliko god to određene struje u hrvatskoj politici nastojale postići. Imamo pravo donositi i provoditi odluke, imamo pravo na funkcionalnu zdravstvenu zaštitu, imamo pravo na kontracepciju, privatnost, edukaciju i – prekid trudnoće, sukladno Zakonu”, zaključuje Marinella Matejčić.  

81% Hrvata za pravo na izbor

Istraživanje IPSOS-a provedeno 2020. godine pokazuje da 81% građana i građanki u Hrvatskoj smatra da žena treba imati pravo na izbor

Po istom istraživanju pravo da pobačaj bude besplatan i dostupan uživa visoku razinu podrške te 64% građanki i građana smatra da trošak prekida trudnoće treba snositi HZZO.