U uglednom društvu pet dobitnika 75. godišnje nagrade Gospodarske zbornice Slovenije za izuzetna gospodarska i poduzetnička postignuća našla se i jedna Riječanka – Estera Brajak. Priznanje je dobila kao direktorica informatičke tvrtke Medius koju od 2002. godine kao obiteljsku tvrtku vodi zajedno sa suprugom Petrom.

Iako je dakako riječ o slovenskoj, ljubljanskoj tvrtki koja je u svojoj domeni jedna od najznačajnijih u središnjoj Europi, veza s Esterinom rodnom Rijekom je neraskidiva. Dobitnica vrijedne slovenske nagrade je, naime, najprije maturirala u današnjoj Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji, dok je 1979. godine upisala Građevinski fakultet. U roku je diplomirala, da bi je nakon toga put odveo u – Sloveniju. U svojoj dominantnoj struci radila je niz godina da bi preokret nastao početkom aktualnog tisućljeća kad se suprug odlučio na »avanturu« poslovanja u vlastitoj informatičkoj tvrtki. Estera se dakako priključuje, a da bi sa svoje građevinske struke prešla u domenu uspješnog vođenja brzorastuće tvrtke koju dominantno ispunjavaju visokoobrazovani stručnjaci tehničke struke, upisuje i završava znamenitu MBA poslovnu školu u Bledu.

ZVIJEZDE POZITIVNOG UTJECAJA

Čestitamo na jednoj od najznačajnijih slovenskih poslovnih nagrada, mada možda je to i bilo za očekivati s obzirom na vašu uspješnost, pa i nagrađivanost. Koncem prošle godine ste primjerice uvršteni na Deloitteovu listu 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki s nagradom, odnosno uvrštenjem u kategoriji Zvijezde pozitivnog utjecaja, a i prije vas nagrade, očigledno s razlogom, nisu zaobilazile?

– U 23 godine djelovanja Mediusa primili smo više međunarodnih nagrada na koje smo ponosni. Istaknula bih nagrade United Nations Best Global IT Solution Award, TMForum Operation Excellence Award, EuroCloud Best Cloud Service by Startup, Best Blockchain Startup, EUREKA-ITEA Silver Award for Agile Achievement, GO Digital – The Best Digital Project of 2023, Slovenian National Innovation Awards. Deloitteva nagrada je priznanje koje nam daje još jednu dimenziju i kazuje nam da smo na odličnom putu, da je naš trud prepoznat i da smo se našli među 50 uspješnih tehnoloških tvrtki u Središnjoj Europi. Točka na »i« je nagrada Gospodarske Zbornice Slovenije za iznimna dostignuća slovenskog gospodarstva i poduzetništva 2024. I zato ponosno zahvaljujem na vašoj čestitki jer to je najviše priznanje u gospodarstvu Slovenije, zovu ga i Oskar za životno djelo. Tu nagradu apsolutno dijelim sa suosnivačem, suprugom Petrom Brajakom, guruom računarstva i suvlasnikom, sinom Viktorom, vrhunskim stručnjakom, vizionarom koji gradi budućnost firme i postavlja nove granice u tehnologiji.

Zvijezde pozitivnog utjecaja je jako važna kategorija jer osim što podrazumijeva izvrsnost u tehnološkim postignućima, u njoj se vrednuju ne samo rast prihoda nego i pozitivan utjecaj koji te tvrtke ostvaruju u društvu. Na neki način to je i nagrada za unapređenje društva?

– Ova kategorija nagrađuje tvrtke koje postižu višedimenzionalne uspjehe. U primjeru naše tvrtke je to uspješno spajanje inovativnih softverskih rješenja s pozitivnim utjecajem na društvo, poslovanje i okoliš. Naš rad na razvoju namjenskog softvera, umjetnoj inteligenciji, rješenjima u oblaku i najsuvremenijim tehnologijama ima potencijal za širenje na različita tržišta, industrije, stvarajući još učinkovitija, stabilnija i održiva rješenja za tvrtke diljem svijeta. Naša misija je otključati nove razine digitalne transformacije za različite industrije što je prepoznao i Deloitte.

Kad je pak u pitanju nagrada GZS, ovogodišnja misao vodilja bila je ideja da je cjelina više od zbroja svojih dijelova, stav kako uspjeh nikad nije plod rada jednog pojedinca nego tima, kao i društva koje takav razvoj potiče. Jeste li vi za to optimalni primjer?

– Aristotelova misao bila je nit koja je odlično naglasila bit uspješne suradnje i zajedničkog stvaranja. U Mediusu je svaki pojedini član tima sa svojim talentom, iskustvom i idejama doprinio nečem većem nego što bi mogao postići sam. I zbroj je više, nešto što nije moguće izmjeriti. To su međusobni odnosi, metodologije rada, povjerenje, veselje i uspjesi – sve to i još više dio je cijele naše tvrtke. U kojoj je bitan i poseban svaki pojedinac, ali samo kao ekipa možemo postići iznimne rezultate. Presudno je povezivanje različitih kompetencija, znanja, združenih u cjelinu, gdje svaki doprinosi nečem ključnom. Kada svaki zaposlenik osjeti da ga se čuje, da je cijenjen i važan, ideje se isprepliću i dopunjuju te nadograđuju. Ključ je u stvaranju radne okoline u kojoj su ljudi motivirani pridonijeti najboljem što mogu. Da – vodstvo sa zaposlenicima dijeli viziju kao i strast prema radu i stvaranju.

STRAST JE OSNOVA

Svakako, a govore to i vaša iskustva, ničeg nema ni bez – strasti!

– Strast je osnova! Uvijek i na svakom koraku! U svemu!

S obzirom na to da su vas s ponosom predstavili kao Riječanku, kako je došlo do vašeg odlaska u Sloveniju. U pravilu je put nemale, vrlo uspješne riječke kolonije u Ljubljani suprotan – odlazak na studiji u glavni grad Slovenije i diploma u njemu znače ostanak. Vi ste pak diplomirali u Rijeci?

– Moja simpatija iz gimnazije odvela me je u Sloveniju, moj muž Petar. Prvi put sam ga vidjela kada je igrao košarku u atriju Riječke gimnazije, a on mene kada sam se spuštala po gimnazijskim stepenicama. Bili smo razred do razreda, on četvrti, a ja prvašica. Tako su odmori između satova postali prekratki. Petar, u Rijeci poznat kao Pier, je nakon gimnazije otišao na studij u New York, na Columbia University. Nakon studija karijeru je započeo u Ljubljani, prvo na Institutu »Jožef Štefan«, a onda u Iskra Delti. Raspad Iskra Delte jedna je od najnevjerojatnijih priča tog vremena, koja je kao napeti triler, proročanstvo raspada zajedničke države, ekranizirana u dokumentarno-igranom filmu »Iskre v času, svetovni računalniški podvig«. Po raspadu Iskra Delte osnovao je svoju uspješnu tvrtku Icos koju je prodao, da bi 2002. godine udružili snage i osnovali Medius. Život sa stručnjakom kao što je Petar je zaista nevjerojatan. Imati kao životnog partnera i partnera na poslu istinskog genijalca je nešto što daje nevjerojatnu motivaciju. No za sva znanja i vrline trebala bi dva ili više života.

Gdje je započela vaša karijera?

– I ja sam započela karijeru u Iskra Delti na projektima Računarsko projektiranje cesta i Poslovne aplikacije u gađevinarstvu što je krajem osamdesetih godina bilo za našu okolinu zaista napredno. Do osnivanja Mediusa radila sam na nizu poslova povezanih s mojom izvornom strukom, pa tako i više godina na davanju suglasnosti za velike gradnje u Ljubljani.

UVIJEK KORAK ISPRED

U svijetu u kojem smo suočeni s geopolitičkim napetostima, stalnim regulatornim zahtjevima, energetskim i sirovinskim izazovima, jako je teško opstati. Kako vama to uspijeva, štoviše uz stalni rast kvalitete, broja zaposlenih i tvrtki s kojima surađujete?

– Prije svega s mnogo rada te s mišlju kako se uvijek mora biti korak ispred u tehnološkom smislu. Uvoditi tehnološke inovacije i upotrebljavati najmoderniju tehnologiju, intenzivno slijediti tehnološke trendove i strateški ih prepoznati. Investirati u vlastiti razvoj, inovacije, sudjelovati s razvojnim institucijama i graditi znanje. Ponuditi svojim klijentima uvijek više i bolje nego što je dogovoreno ugovorima. Djelovati na više područja. I jako važno – stvarati uvjete zaposlenicima u kojima će se prepoznati te moći izraziti svoje talente.

Osim za primjerice proizvodna poduzeća, nudite i zanimljiva rješenja za niz slovenskih ministarstava?

– To je za nas izazovno područje, prvenstveno zbog obrade velikih količina podataka, divergentnih poslovnih procesa, integracije na različite sisteme i tehnološke platforme, sudjelovanje s europskim institucijama i srodnim tvrtkama u EU-u i još mnogo toga. Zadnjih smo godina razvili modernu, dinamičnu, namjensku platformu za eGoverment koja pomoću umjetne inteligencije omogućava optimalni rad elektronskim procesima, nudi pouzdan dostup do podataka i servisa, omogućava dodatnu sigurnost s anonimizacijom podataka i dokumenata, uvodi prediktivni nadzor i monitoriranje u realnom vremenu.

U Hrvatskoj Vlada surađuje s Infobipom, preklapaju li se vaša poslovna rješenja s njihovima, ili bi upravo vaša znanja pomogla i u radu hrvatske Vlade?

– Vjerujem da Infobip u Hrvatskoj s Vladom sudjeluje na većem broju projekata nego naša firma u Sloveniji, prvenstveno na području razvoja globalne komunikacijske platforme i naprednih mrežnih tehnologija poput 5G/6G. Njihovi rezultati i uspjesi sežu izvan granica Hrvatske. Konkretno nismo imali prilike sudjelovati, indirektno poznajemo njihova rješenja koja se koriste kod naših telekom klijenata. Zanimljivo bi nam bilo surađivati s Infobipom na području umjetne inteligencije. Na tom području imamo sinergijska znanja, odlična rješenja ne samo za eGovernment, već za telekom operatere, proizvodnju i energetiku. Naša rješenja na području umjetne inteligencije koriste renomirane firme kao što su Volvo Group, SKF Group, Hisense, Telekom Slovenije, Holding Slovenskih Elektrarn, Petrol, Slovenske Železnice, Loterija Slovenije, Slovensko zavarovalno združenje i još mnogi.

UPITNA ETIČNOST

Kako se da nazreti iz vaših poslovnih prijedloga, veliku pažnju posvećujete umjetnoj inteligenciji. Iako »starinsko« razmišljanje ističe veliki strah od nje »jer će odbaciti humanu kontrolu i zavladati svijetom«, slično kao kad se unutra ludističkog pokreta prije dva stoljeća uništavalo strojeve, čini se da je njezin utjecaj neizbježan?

– Razvoj umjetne inteligencije u zadnje vrijeme prelazi sva naša očekivanja. Suprug je diplomirao 1981. godine, a 1983. magistrirao na temi izrade namjenskih paralelnih računarskih sustava za potrebe umjetne inteligencije. Međutim, tek je u zadnje dvije godine, s razvojem generičnih jezičnih modela umjetna inteligencija dobila sveprisutan, društveni značaj. Pri tome moramo odvojeno razmatrati primjere upotrebe i koristi umjetne inteligencije u realnom sektoru, proizvodnji, energetici, znanosti, medicini… koji su sagrađeni na konceptima vjerodostojnih podataka, znanstveno i stručno potvrđenih algoritama i modela, od primjera upotrebe umjetne inteligencije na osnovi opsežnih jezičnih modela (LLM – Large Language Model), koji su nam
poznati preko platformi kao što su ChatGPT, Gemini, DeepSeek i koje koristimo u našoj svakodnevici. Kod upotrebe tih alata čovjek se mora uvijek pitati o vjerodostojnosti, iskrenosti i preciznosti odgovora jer su njihovi modeli osmišljeni na osnovi svih mogućih dostupnih podataka na internetu i digitalnih arhiva, ne nužno provjerenih i istinitih. Odgovori tih sistema vrlo često žele biti dopadljivi korisniku, maštoviti su i stoga često dovode do pogrešnih zaključaka. Međutim, činjenica je da se na umjetnu inteligenciju kao alat boljeg i lakšeg života moramo pripremiti s društvene i političke strane. O negativnim posljedicama želim razmišljati isključivo na pozitivan način jer je čovječanstvo svaku veliku tehnološku promjenu odvelo na bolju i čovjeku korisnu stranu. Tako će i nova digitalna revolucija donijeti pozitivne učinke, bez obzira na to što će veliki broj zanimanja odumrijeti. Trenutno radimo na projektu verifikacije donošenja sudskih odluka s korištenjem velikih jezičnih modela isključivo na izoliranim dokumentima iz sudske prakse. Preliminarni rezultati su fenomenalni što se tiče pravilnosti, vjerodostojnosti, objektivnosti i brzine donošenja odluka. Znači, život s umjetnom inteligencijom može biti bolji i lakši, samo se moraju uključiti svi etični i sigurnosni elementi.

Pod strahovima i jesmo mislili prvenstveno na ponekad upitnu etičnost?

– Europa, kao odgovorna cjelina, upravo etičnost postavlja na pijedestal, nažalost druge svjetske sile etičnost uspoređuju s ekonomskim uspjehom. Filozofi novog doba kao Jaron Lanier i Yuval Noah Harari predviđaju »crnu« budućnost i potrebu po drastičnim promjenama društvenih uređenja u kojim će države i vlade morati kontrolirati povlaštenu manjinu koja je pomoću novca, moći tehnologije i umjetne inteligencije postala »vlasnik« svih ljudskih dostignuća u znanosti, medicini, filozofiji, humanizmu i koji će nam to bogato nasljeđe čovječanstva, koje se gradilo više tisućljeća »prodavati« kao njihovo vlasništvo preko usluga njihovih privatnih platformi. Zato neizmjerno cijenim napore EU-a vezane uz regulaciju umjetne inteligencije. Pritom zabranjujući neke prakse i postavljajući stroge zahtjeve za visokorizične sustave s ciljem osiguranja sigurnosti i etičnosti.

SVIJET NA MLADIMA OSTAJE

Vratimo se vašoj tvrtki koju već pet godina uspješno vodi vaš sin Viktor. Koliko je kompleksan taj transfer, prijenos tvrtke koju zasigurno vaš suprug i vi doživljavate kao svoje treće dijete na sljedeću generaciju, na sina?

– Viktor nam se pridružio nakon studija računarstva, još 2011. godine i za njim su golemo iskustvo i jednaki takav rad. Njegovo znanje i sposobnost ponekad su uistinu nevjerojatni. Posvetio se je struci i danas je cijenjen stručnjak koji sa svojom vizijom gradi i strateški uvodi nova područja i nove tehnologije u poduzeće. Nagrade koje dobivamo zadnjih godina su njegov rezultat. Upravo, taj novi polet i tehnološke inovacije koje uvodi su dokaz savršene sinergije iskustva starije generacije i novih znanja, koju može donijeti samo nov mladi i svježi um. Posebno u našem području, to je prijeko potrebno. Viktor je također suvlasnik i tehnički direktor tvrtke Blocksquare, koja djeluje na svjetskom tržištu s nagrađenom blockchain platformom za tokenizaciju nekretnina, koja omogućuje investiranje u djeliće nekretnina putem blockchain tehnologije.

Je li to zapravo i najveća pobjeda, onog trenutka kad dijete preuzme tvrtku počinje se stvarati i povijest i budućnost?

– Svijet na mladima ostaje, Medius je u odličnim rukama. I to je naš Oskar, to je najveća nagrada za životno djelo.

PONOSNI NA KĆER PETRU

Ponosni ste i na kćer Petru, arhitekticu koja je postala planetarno poznata nakon osnutka dizajnerske tvrtke Brajak Vitberg?

– Moja muza! Petra je uložila ogroman trud i godine rada već u vrijeme studija arhitekture u Ljubljani, u Madridu i Los Angelesu. Živjela je neko vrijeme u Miamiju, Milanu, Parizu, što zbog svog posla, što zbog posla supruga Mihe Loveca. Sva ta iskustva i kreativnost sročila je na višegodišnjem radu na projektu dizajniranja lampi. Tako je i nastala serija s imenom Miami za koju je primila nagradu za najbolji dizajn na svjetskom nivou. Danas dizajnira i druge unikatne proizvode za interijer. Njeni radovi se prodaju u galerijama u New Yorku, Parizu, Milanu, Miamiju, Londonu i drugdje po svijetu. Ponosni smo!

Koliko nam je poznato, njihove su se svjetiljke probile i do Hollywooda, konkretno do filma »Barbie«?

– Da, u filmu »Barbie« su dvije lampe – Pink Miami i jedna Grand Pink Miami. I domove brojnih holivudskih zvijezda krase njeni dizajnerski produkti. Nevjerojatan uspjeh!

SVAKO MALO JEDNOSTAVNO MORAM DOĆI U RIJEKU

Koliko i kako održavate veze s Rijekom i s ljudima s kojima ste dijelili školske i sveučilišne klupe?

– U Rijeci smo često, to je moj grad koji volim, volim svaki kamen na relaciji od Kantride do Bivija, pa dalje lungomareom do Opatije. Odrasla sam na Kantridi, u kući tik nad kupalištem Rivijera, na »mojoj« terasi sada je kuća priznatog i meni dragog umjetnika Joška Eterovića. Svako malo jednostavno moram doći u Rijeku, osjetiti miris mora i to prostranstvo pogleda – i ljeti i zimi. Odrastanje skoro na samoj plaži ostalo je duboko u meni. To su sjećanja na valove, na sunce, na kupanje, na ronjenje, jedrenje, plivanje. Na mokru kosu i mokra ramena kada smo žurili popodne u školu, na zadaće s plavim mrljama kada bi se zbog kapljica mora razlila tinta. Divno djetinjstvo.

Pa gimnazija i stepenice uz Bonaviju! Kont i skijanje na Platku. Divna sjećanja. Studij koji sam s lakoćom završila i istovremeno puno radila već od gimnazijskih dana – od pranja stakla automobila na benzinskoj pumpi kod kantridskog bazena, pranja suđa u menzi kampa u Medveji, treniranja malih skijaša na Platku pa do tuširanja nacrta u Tehprojektu i rada na Institutu za prostorno planiranje na projektu Prostorno planiranje za 2000. godinu. Aktivna, divna mladost i dragi prijatelji.

Naravno, danas dolazimo s djecom i unucima, s preslatkim Nikolasom i Lenonom. U Rijeku, u naš grad, u našu kuću s vrtom i maslinama, s lavandom i palmama. Tu su i glicinija kao i neizbježni ružmarin. Dolazimo na najbolju terasu u gradu, s pogledom na more, Vela vrata i i Kantridu. Najdraže mi je kada se okupi naša obitelj, sestra Dolores i bratić Saško s njihovim obiteljima. A onda, kad se sve smiri, dolazi samo moj ritual: zatvorim se u atelje, slikam i kiparim kako bih pronašla ravnotežu od posla uronjena u svoje umjetničke strasti.

Imate li nekad u mislima i idejama transferirati dio svog poslovanja na Kvarner?

– Djelomični transfer poslovanja na Kvarner bila je ideja koja se nije realizirala. Sada tu stratešku odluku prepuštam sinu Viktoru, kojem smo suprug i ja usadili veliku ljubav prema Rijeci. Viktor ima veliki broj prijatelja u Rijeci i s najvećim veseljem odlazi do svojega gumenjaka u lučici SRD Kantrida, na utakmice HNK Rijeka, na »dowhill« biciklom po strminama Učke. Naposljetku, Viktorova supruga Nina Karlavaris, iako Novosađanka, porijeklom je Kastavka iz ugledne umjetničke kastavske obitelji Karlavaris. No nevezano uz posao i život ja sam uistinu uskladila dvije velike ljubavi: iako je moje srce uvijek i s Rijekom, ponosna sam i Ljubljančanka! Dakako, zauvijek i Riječanka!