RIJEKA – Jedan od najvažnijih sektora hrvatskog turizma, po kojem smo nadaleko poznati i zahvaljujući visokom stupnju očuvanosti naše prirode, kao i samim prirodnim ljepotama, su kampovi. S obzirom na to da oni čine 20 posto od ukupnog broja smještajnih jedinica, kako nas informira Hrvatska turistička zajednica, te da je hrvatski turizam od siječnja do kraja lipnja ostvario više od 7,2 milijuna dolazaka i 28,1 milijun noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 6 posto u dolascima i 2 posto u noćenjima, moglo bi se kampovima pripisati oko pet milijuna noćenja. Nije baš tako jer oni u proljetnim mjesecima, za razliku od hotela i privatnog smještaja, ostvaruju manji broj dolazaka i noćenja, ali nije ni dalje od toga.

Objektivne okolnosti

Jedan od rijetkih hrvatskih kampova koji posluje čitave godine, i to jako dobro, je Polidor u Funtani. Vodi ga obitelj Ukušić, a za velik dio oko bookinga i svih ostalih zadataka koje traži poslovanje s jednim tako kompleksnim objektom zadužena je Giulia Šalja.

– Naše vam je poslovanje uvijek u skladu s našim planovima. Idemo u red kampova koji se nikad ne zatvaraju, radimo čitave godine, a imamo i vrlo raznovrsnu ponudu, sve do luksuznih mobilnih kuća s bazenom. U prvom polugodištu ove godine zabilježili smo 4 posto više noćenja na razini svih smještajnih objekata, ali smo za 7 posto bili lošiji s parcelama na koje dolaze gosti sa svojim smještajnim jedinicama. Ono što je ipak najvažnije, što na neki način određuje smjer poslovanja, i ne smo nama nego i ostalima je činjenica da su nam za 7 posto veći prihodi na razini cijelog kampa, pojašnjava nam Giulia Šalja.

Istina, za takvu sliku rezultata ima i niz objektivnih okolnosti. Ponajprije, od Uskrsa nadalje svi su kršćanski blagdani »padali« znatno ranije, Uskrs je primjerice bio već u ožujku što znači da su blagdani bili dok je vrijeme hladnije i kišovitije što nikako ne pogoduje kamping turistima kao ni ljudima koji s kampovima posluju.

– Da, za lošije poslovanje na parcelama prvenstveno je krivo loše vrijeme. Ne treba zaboraviti ni da je još uvijek u tijeku Europsko nogometno prvenstvo u Njemačkoj koje je zadržalo velik broj gostiju iz nama najemitivnijih država. Tu je i loš raspored praznika tako da je rezultat očekivan, pojašnjava nam Šalja.

Dinamika bookinga

Ono što je također evidentno, i to već niz godina, je iznimna dinamika bookinga koju se mora pratiti ili se ostaje bez gostiju. Online naručivanje s besplatnim otkazivanjem, i to čak i samo dan prije zakazanog dolaska stvaraju jako velike probleme iznajmljivačima, a značajno im podižu i troškove.

– Obilježje ove sezone su kratki boravci i last minute booking po nižim cijenama. Riječ vam je o boravcima od jedne do maksimalno tri noći što znači veće izdatke za čišćenje kao i opće povećanje troškova poslovanja. No, sezona tek počinje, navikli smo na dobre rezultate i u posezoni, naprosto sve ide prema očekivanjima i u okviru naših planova, zaključila je Giulia Šalja.

Osvrnemo li se na svibanjske podatke za kampove na Kvarneru, uočit ćemo da su bolji od onih u 2019. godini za 95 posto. Bez krzmanja dakle možemo istaknuti kako se promet u kampovima u predsezoni udvostručio. Na razini prvih pet mjeseci, u usporedbi s istim periodom 2019. godine, 45 posto, a veliki je porast i u odnosu na lanjske brojke – svibanj je u kampovima Kvarnera ugostio 20 posto više gostiju, dok je u ožujku povećanje bilo – 117 posto što posebno veseli s obzirom na to da su kampovi ne tako davno bili smještajne jedinice s najkraćim poslovanjem – od 15. lipnja do 15. rujna.

Istina i kod ovih rezultata mora se biti oprezan jer koliko god da je poslovanje po pitanju kampova u svibnju, u kojem su bili i blagdani, bilo jako, jako dobro, već je lipanj, koji bi da su blagdani bili u njemu, bio još i bolji, zapravo sve iznivelirao.

Drugim riječima, za prve ozbiljnije rezultate poslovanja ovogodišnjeg hrvatskog turizma, pa tako i kampova, ipak treba pričekati najmanje konac srpnja. Sve ostalo lako može završiti ispod senzacionalističkih naslova koje posebno vole digitalni mediji.