ZAGREB – Položaj radnika čije tvrtke završe u stečaju, a nisu im mjesecima prije toga isplaćivali plaće, malo će se poboljšati, kao i pozicija radnika koji su i prije otvaranja stečaja prestali raditi u tim tvrtkama, a one su im ostale dužne nekoliko plaća. Tako će se izmjenama zakona o osiguranju radničkih tražbina s tri na pet mjeseci povećati broj plaća koje na račun države, odnosno Agencije za osiguranje radničkih potraživanja, mogu dobiti radnici čija je tvrtka završila u stečaju, a oni prije stečaja nisu dobivali plaću. Dosad je u takvim slučajevima Agencija radnicima isplaćivala po tri minimalca, a pravo na tu pomoć imali su i radnici koji su u poduzeću u stečaju prestali raditi šest mjeseci prije otvaranja stečaja. Njima bi država također na ime neisplaćenih plaća osigurala tri minimalca.

Sada se razdoblje za koje država pruža kakvu-takvu zaštitu podiže na pet mjeseci, a pravo na tu pomoć imat će i radnici koji su prestali raditi u poduzeću u stečaju deset mjeseci prije otvaranja stečaja. Te promjene najavilo je Ministarstvo rada mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike na Vladinom portalu eSavjetovanja uz objašnjenje da je radnicima poduzeća u stečaju ugrožena socijalna sigurnost, a da tome doprinosi činjenica dugotrajnosti stečajnog postupka te neuspjelog postupka predstečajne nagodbe. Navodi se da je materijalno pravna zaštita temeljem ovoga Zakona u pravilu i jedina zaštita koju radnici ostvare zbog stečaja poslodavca, s obzirom na to da je naplata ostatka radničkih potraživanja u samom stečajnom postupku izuzetno mala, tek oko 22 posto.

Uz to, prema podacima Agencije, od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka do samog otvaranja stečajnog postupka često prođe i više od šest mjeseci pa određeni broj radnika, kojima je prestao radni odnos, ne stekne uvjete za isplatu plaća na račun Agencije. Zato se rok podiže sa šest na deset mjeseci. Za državu ovo proširenje prava ne bi trebalo biti veliki trošak. Prema podacima Agencije, u zadnjih pet godina, prosječan broj radnika kojima su isplaćene tražbine na godišnjoj razini je 1.900, a prosječan iznos po radniku bio je 17.932 kuna. Sada bi se on u prosjeku povećao za dodatne dvije uplate, odnosno nešto manje od 12 tisuća kuna po radniku.

Podaci Ministarstva pravosuđa i uprave pokazuju da je tijekom 2018., 2019., 2020. i u prvoj polovini 2021. godine pokrenuto ukupno 5.860 redovnih stečajnih postupaka, a da je od početka 2018. do 7. rujna ove godine Agencija dobila ukupno 5.984 zahtjeva radnika, od čega je 331 zahtjev odbačen zbog ranijeg prestanka radnog odnosa. Ministarstvo propisuje obvezu stečajnom upravitelju za otvaranje posebnog računa ako je društvo u stečaju imalo zaposlenih radnika, jer je praksa pokazala da stečajni upravitelji ne žele otvoriti poseban račun za prihvat sredstava radničkih tražbina, ako se stečajni postupak ne provodi, čime se produžuje rok u kojemu radnici mogu ostvariti svoja prava i po sedam mjeseci čekaju na isplatu. Kao primjer takve prakse Ministarstvo navodi slučaj tvrtki Uljanik poslovno informacijski sustavi i A-G Dinas.