Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u utorak da nema namjeru obnavljati carstvo, dan nakon što je priznao proruske separatiste na istoku Ukrajine i zanijekao legitimitet ukrajinske države.

“Očekivali smo da će biti spekulacija o tome da se Rusija sprema obnoviti carstvo”, rekao je Putin tijekom susreta u Kremlju s azerbajdžanskim kolegom Ilhamom Alievim, naglasivši da to nikako nije točno.

Putin je rekao da je nakon raspada SSSR-a Rusija “shvatila nove realnosti i aktivno radila na jačanju” suradnje s drugim bivšim sovjetskim republikama kao što su Azerbajdžan i Kazahstan.

Po njegovim riječima, Ukrajina je u “drugačijoj situaciji” jer “teritorij te zemlje koriste treće zemlje kako bi kreirale prijetnje prema Rusiji”.

Rusija je priznala i dva secesionistička teritorija u Gruziji 2008. (Abhaziju i Južnu Osetiju), anektirala Krim 2014. i od početka 1990-ih podržava separatizam u Pridnjestrovlju u Moldaviji.

Putin je u dugom govoru u ponedjeljak navečer zanijekao legitimitet ukrajinske države i naglasio svoju tezu da je ta zemlja umjetna tvorevina nerazdvojiva od Rusije.

Putin je ranije u utorak rekao da će Rusija nastaviti opskrbljivati bez prekida svjetska tržišta prirodnim plinom.

Te riječi su objavljene u trenutku kad Sjedinjene Države i njegovi europski saveznici namjeravaju najaviti nove sankcije Rusiji nakon što je predsjednik Putin priznao dvije odcijepljene regije u istočnoj Ukrajini.

Urednu isporuku plina potvrdio je u utorak ruski ministar energetike Nikolaj Šulginov na konferenciji izvoznika plina u Dohi.

“Želimo uravnotežena globalna tržišta plina”, poručio je Šulginov.

Zelenskij kaže da neće biti rata protiv Ukrajine

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij ne vidi povećan rizik od rata usprkos ruskom priznanju samoproglašenih republika na istoku zemlje.

“Vjerujemo da neće biti velikog rata protiv Ukrajine“, rekao je ukrajinski čelnik u Kijevu, nakon susreta s estonskim kolegom Alarom Karisom.

Zelenskij je kazao kako će se u slučaju dodatne eskalacije uvesti izvanredno stanje.

Odbacio je zahtjeve predstavnika separatista da povuče snage iz dijelova regija Donjeck i Luhansk koje su pod kontrolom Kijeva.

“Ne razgovaramo s njima. Ne znamo tko su oni“, rekao je 44-godišnji čelnik.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak navečer priznao je neovisnost dviju takozvanih ‘narodnih republika’.

On je tada naredio i slanje ruskih vojnika, koje je nazvao “mirotvorcima“, na to područje.

Scholz: Sjeverni tok II zaustavljen zbog novonastale situacije

Njemački kancelar Olaf Scholz opravdao je u utorak zaustavljanje projekta plinovoda Sjeverni tok II novonastalom situacijom na istoku Ukrajine.

„Priznanjem separatističkih područja na istoku Ukrajine Rusija je stvorila potpuno novu situaciju i zbog najnovijeg razvoja događaja moramo iznova sagledati situaciju, a to se tiče i projekta Sjeverni tok II“, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke) na rubu sastanka s irskim premijerom Michaelom Martinom u Berlinu.

Scholz je rekao da je od ministarstva gospodarstva zatražio ponovno ispitivanje tzv. sigurnosti opskrbe, što je preduvjet za izdavanje dozvole za rad.

„To zvuči komplicirano, ali radi se o upravnom činu bez kojeg ne bi bilo moguće zaustavljanje projekta“, rekao je njemački kancelar.

„To bi moglo potrajati“, rekao je Scholz na pitanje koliko će dugo trajati proces izdavanja dozvole koji je započeo prošle jeseni.

Scholz je najavio eventualne nove sankcije, ali je rekao kako je najvažnije izbjeći daljnju eskalaciju.

„U ovoj fazi je važno da pored prvih sankcija spriječimo daljnju eskalaciju i time i novu katastrofu“, rekao je Scholz.

Plinovod od Rusije do Njemačke ispod Baltika, dug 1.200 kilometara, tehnički je dovršen. Savezna agencija za mreže je u studenome zaustavila izdavanje dozvole tražeći od konzorcija Sjeverni tok II, sa sjedištem u Švicarskoj, da se „organizira po njemačkim zakonima“ tj. da se odvoji vlasnička struktura od glavnog opskrbljivača, ruske državne kompanije Gazprom.

Projekt Sjeverni tok II, kojeg su podržale sve njemačke vlade do sada, od samog je početka izazvao prosvjed Ukrajine, Poljske i baltičkih članica EU-a zbog činjenice da plinovod u potpunosti zaobilazi teritorije ovih zemalja. S gradnjom Sjevernog toka II je započeto 2018., a gradnja je do sada stajala oko 10 milijardi eura.

Unutar nove koalicijske vlade, koju sačinjavaju socijaldemokrati, zeleni i liberali, jedino se stranka Zeleni do sada izričito protivila projektu Sjeverni tok II.

Britanija sankcionirala pet ruskih banaka i trojicu Putinovih oligarha

Velika Britanija u utorak je sankcionirala pet ruskih banaka i tri pojedinaca, uključujući Genadija Timčenka, bliskog ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Britanski premijer Boris Johnson rekao je da se Rusija kreće prema “statusu parije“ i da se svijet sada mora pripremiti za iduću fazu Putinovog plana jer Kremlj priprema teren za invaziju Ukrajine većeg opsega.

Britanija je zaprijetila da će blokirati pristup ruskih tvrtki američkom dolaru i britanskoj funti, spriječiti Ruse da prikupljaju kapital u Londonu te otkriti ono što je Johnson nazvao ‘babuškom’ vlasništva nekretnina i tvrtki.

Johnson je parlamentu kazao da će biti sankcionirano pet banaka – Rossiya, IS Bank, GenBank, Promsvyazbank i Black Sea Bank, uz trojicu pojedinaca – Timčenka, Igora Rotenberga i Borisa Rotenberga.

“Ovo je prva tranša, prvi baraž onoga što smo spremni poduzeti“, rekao je Johnson.

“Bilo kakva imovina koju imaju u Britaniji bit će zamrznuta, a pojedincima koji su povezani s njom bit će zabranjeno ulaziti u državu“, kazao je britanski premijer.

Dio britanskih zastupnika tražilo je Johnsona da bude još stroži prema ruskim financijašima. Neki su čak i tražili izopćenje ruskih oligarha iz Britanije, kao i ruskog novca s londonskog financijskog tržišta.

Među sankcioniranima nema triju najvećih ruskih banaka – Sberbanka, VTB-a i Gazprombanka.

Stotine milijardi dolara slilo se iz Rusije u London i britanske prekomorske teritorije od pada Sovjetskog Saveza 1991., a London je postao najpoželjniji zapadni grad za superbogate Ruse.

Tko je Genadij Timčenko?

Britanci su objavili da je Timčenko, jedan od osnivača tvrtke Gunvor, bio veliki suvlasnik banke Rossiya koja ima udio u National Media Groupu koja je podržavala destabilizaciju Ukrajine nakon ruske aneksije Krima 2014. godine.

“Banka Rossiya podržavala je konsolidaciju Krima u Rusku Federaciju integrirajući financijski sustav nakon aneksije tog poluotoka“, objavio je London.

Timčenko, po Forbesu ‘težak’ 23,5 milijardi funti, blizak je saveznik ruskog predsjednika Putina, kao i braća Rotenberg.

“Boris Rotenberg je prominentni ruski biznismen s bliskim osobnim vezama s ruskim predsjednikom“, objavila je Britanija, dodavši kako njegov brat ima i obiteljske veze s Putinom, pod čijom vladavinom su se obogatili.

Nijedan proizvođač ne može Europi u kratkom roku zamijeniti ruski plin

Ni Katar ni druge zemlje-proizvođači nemaju kapaciteta da Europi zamijene ruski plin ukapljenim prirodnim plinom (LNG) ako opskrba bude prekinuta zbog sukoba Rusije i Ukrajine, upozorio je ministar energetike Katara u utorak.

Napetosti između Rusije i Ukrajine eskalirale su u utorak nakon što je Moskva priznala dvije proruske odmetnute regije na istoku Ukrajine i poslala postrojbe na to područje u “mirovnu” misiju.

SAD i europski saveznici spremaju se uvesti nove sankcije Rusiji, koje bi mogle obuhvatiti i ruski plin i prekinuti opskrbu Europe tim energentom.

Washington se proteklih tjedana raspitivao kod velikih proizvođača mogu li Europi zamijeniti ruski plin.

“Udio Rusije u opskrbi Europe iznosi, čini mi se, 30 do 40 posto. Nijedna zemlja ne može zamijeniti takav obujam (plin), za tako nešto nema kapaciteta u LNG-u”, rekao je katarski ministar Saad al-Kaabi novinarima na konferenciji o plinu u Dohi.

“Većina LNG-a vezana je jasnim dugoročnim ugovorima i i odredištima. Zato je gotovo nemoguće u kratkom roku zamijeniti takvu količinu” (plina)”, objasnio je katarski ministar.

Katar spada među najveće proizvođače ukapljenog plina u svijetu i dugoročnim je ugovorima uglavio prodaju većine plina kupcima u Aziji, iako dio prodaje i Europi.

Katarski ministar izjavio je danas da bi na Stari kontinent prema sklopljenim ugovorima mogli preusmjeriti samo 10 do 15 posto prodanog plina.

“Ne radi se o tome da to nije ugovoreno, postavlja se pitanje može li se preusmjeriti. Većina plina vezana je uz dugoročne ugovore, a preusmjeriti bi se moglo vjerojatno 10 do 15 posto”, rekao je Kaabi.

Dodatni su problem ograničeni kapaciteti europskih terminala za prihvat ukapljenog plina iz SAD-a i drugih velikih proizvođača, napominje Reuters.