Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Kordun je prostor u kojem je od 1941. do 1945. stradala trećina stanovnika - od 100.000 stanovnika oko 30.000 ljudi je ili ubijeno ili su umrli od bolesti i gladi, istaknuo je Pupovac.
povezane vijesti
- Dan kad se Gorski kotar borio za bolje sutra. Prošlo je punih deset godina od protesta Gorana na Markovom trgu
- Pupovac položio vijenac za žrtve u Vukovaru. Mlinarić Ćipe: ‘Više ga neće bacati u Dunav’
- Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera obilježava 10 godina. Mozetič: ‘Kvarner i PGŽ destinacije zdravlja i kvalitete života”
PETROVOVAC – Srpsko narodno vijeće i Savez antifašističkih boraca i antifašista RH obilježili su u subotu na Petrovoj gori 79. obljetnicu partizanskog proboja na Biljegu zahvaljujući kojem se, iz ustaškog obruča, spasilo oko deset tisuća ljudi, te je za ovo mjesto rečeno da je bilo “srce pokreta slobode”.
Saborski zastupnik i predsjednik SNV Milorad Pupovac je, nakon polaganja vijenca i paljenja svijeće žrtvama proboja, naglasio da je to mjesto veliko “i u žrtvi i u slobodi”, a da nitko osim njih ne odaje počast partizanskim borcima i narodu Korduna, koji su krenuli u proboj obruča 14. na 15. svibnja 1942. i tako Petrovu Goru učinili slobodnim teritorijem.
Kordun je prostor u kojem je od 1941. do 1945. stradala trećina stanovnika – od 100.000 stanovnika oko 30.000 ljudi je ili ubijeno ili su umrli od bolesti i gladi, istaknuo je Pupovac.
“To je bilo srce pokreta slobode, narodnooslobodilačkog, partizanskog pokreta, jedinstvenog, najvećeg i najjačeg u Europi, zbog čega je ovo mjesto veliko u ideji slobode i načinu na koji je izborena”, ustvrdio je Pupovac i podsjetio da je od srpnja 1941. taj prostor bilo sklonište za tisuće izbjeglih djece, žena, staraca i boraca koji su, kako je dodao, zajedno s partizanima, vođeni idejom slobode, bili u stanju svoju žrtvu pretvoriti u ideju boljeg života i boljih odnosa među ljudima.
Bili su to pretežno Srbi s Korduna, ali i 730 partizana – zajedno u obrani antifašističkih vrijednosti u suludom projektu nacističke i fašističke okupacije i kvislinškog ustaškog režima, istaknuo je Pupovac. Oni su, dodao je, svoju žrtvu pretvorili u bolje odnose među ljudima, iz čega je proizašla “komuna naroda i boraca, ustanova i pokreta otpora režimu i državi, pokretu zla, koji je do njihovog ustanka već posijao krvave tragove u Gudovcu, Veljunu i Glini”.
Napominjući kako nema mjesta i ljudi i naroda u Europi koji su ranije od njih pružili otpor fašizmu, Pupovac je proboj na Biljegu iz okruženja s golemim žrtvama nazvao herojskim, te naglasio da taj prostor do kraja Drugog svjetskog rata više nikada nije bio pokoren.
Govoreći o razlici povijesnog konteksta i poruka “s ovog mjesta i sa drugih mjesta na kojima se danas okupljaju ljudi na današnji dan”, Pupovac je rekao da se “odande održava mržnja i politika nasilja, umjesto da žrtve budu povod za oslobođenje od mržnje i od ideja zla”.
“Mi koji se ovdje okupljamo vođeni smo bratstvom, jednakošću, slobodom i socijalnom pravednošću, jer su time bili vođeni i ovi ljudi ovdje, najprije vođeni borbom za goli život, a onda su ubrzo naučili da se goli život može braniti samo ako ga se brani u ideji bratstva, jednakosti, slobode i socijalne pravednosti”, zaključio je Pupovac.