Iako je svjesnost o njima sve veća, ovisnosti su sve brojnije, a droga, alkohol, kocka i cigarete sve dostupnije mlađim generacijama. Osim onih klasičnih, pojavom interneta i njegovim dominiranjem u našem svakodnevnom životu javljaju se i one nove, moderne ovisnosti. Tako se donedavno pretpostavljalo, piše Cal Newport u svojoj knjizi »Digitalni minimalizam«, da se ovisnost odnosi samo na uzimanje alkohola ili droga: supstanci koje sadrže psihoaktivne spojeve koji mogu izravno izmijeniti kemijski sastav mozga.

No, na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće sve više istraživanja ukazivalo je na to kako ponašanja koja ne uključuju unošenje tvari u tijelo mogu također izazvati stanje koje odgovara navedenoj definiciji ovisnosti. Tu nam je tezu potvrdio i doktor Ante Bagarić, psihijatar, adiktolog i psihoterapeut s kojim smo razgovarali o kockanju i cybersexu, ali i jednom manje poznatom poremećaju koji uzima sve više maha, odnosno ortoreksiji, koja označava poremećaj hranjenja čija je karakteristika izražena preokupacija pripremom i uzimanjem »zdrave hrane«.

Lako zalutati

Ustaljeno je razmišljanje kako se pravilnom prehranom može pozitivno utjecati na ljudsko zdravlje i spriječiti pojavu nekih nezaraznih kroničnih bolesti, ali i tu, sve češće, upadamo u zamku.

– Hrana ima veliku ulogu u psihološkim procesima čovjeka. Mogli bismo reći da je hrana jedini izvor energije. Zbog toga čovjek ima emocionalno iskustvo da mu je hrana apsolutni prioritet u odnosu na sve druge potrebe. Hrana je od samog rođenja svakodnevni izvor zadovoljstva. Kad se osoba nalazi u kriznoj situaciji, tada mora obavljati neku drugu radnju koja simbolički nadoknađuje aktualno krizno oštećenje. Hrana je često prva nadohvat ruke. Mlade osobe tijekom života moraju iskazivati protest u odnosu na autoritete (u obitelji, školi, poslu, društvu, vlastitim skupinama i sl.), a hrana je, i u ovom slučaju, nerijedak izbor. Kako se društvo razvija, svi članovi društva ne mogu (neki i ne žele) napustiti stare i usvojiti nove komunikacijske instrumente. U tom slučaju moraju komunicirati s instrumentima koji su svima dostupni i svima poznati – hrana je jedan od rijetkih takvih instrumenata. U mnogim kulturama hrana je važna ili glavna nagrada za razna postignuća. Najčešće se hranom nagrađuju djeca. Interesantno je da se kao nagrada koristi uglavnom »nezdrava hrana« (kolači i sl.). Kada su osobe bolesne (pa i psihički) nerijetko koriste hranu kao prvo ili glavno sredstvo u nastojanju da otklone ili barem umanje vlastite smetnje. Kako su psihičke smetnje nejasne etiologije, nepredvidive i kompleksne kliničke slike, neizvjesne terapije i prognoze, tako se hrana očekivano češće koristi kao lijek u odnosu na somatske bolesti. Dakle, hrana ima mnoge važne funkcije u našim životima i očekivano, većina osoba razumijeva da će unošenjem »zdrave« hrane postati i somatski i mentalno zdrava, prepričava prof. Barišić, dodajući kako su tisućama godina postojala stroga tradicijska pravila povezana s pripremanjem i uzimanjem hrane, a zadnjih desetljeća zapadna civilizacija potpuno je napustila tradiciju na svim područjima života, pa tako i u području koje se tiče prehrane. To je, tvrdi profesor, razlog zbog kojeg ne znamo što, kako, kada, gdje i zašto jesti; što čini plodno tlo da se mentalni problem i nesigurnost projicira u priču o zdravoj hrani.

– Jasno je da je lako zalutati tražeći forme »zdrave, savršene, prirodne« hrane. Kao što smo ranije naveli, hrana može biti simbol različitih mentalnih procesa, te se tako mentalne smetnje pretaču u probleme povezane s uzimanjem hrane. Razvijanjem ortoreksije samo privremeno dolazi do smanjenja mentalnih smetnji. Dugoročno ove smetnje se još i pogoršavaju, ističe.

Virtualni svijet

Kada je riječ o rješenjima ovog problema, savjetovanje i psihoterapija dobro dođu većini osoba, pogotovo mladim osobama, a osobe s ortoreksijom mogle bi imati velike koristi ako pristupe nekom psihoterapijskom programu.

Mlade ljude sve više pogađa i cybersex koji označava seksualnu interakciju u virtualnom svijetu.

– Internet je doveo do poboljšanja u većini važnih životnih područja. Ali, kao i svaki napredak, i internet ima vlastita ograničenja i vlastite štetne učinke. Ovakva vrsta seksualne aktivnosti ima neke prednosti – nemogućnost dobivanja spolno prenosivih bolesti, nemogućnost fizičkog zlostavljanja, mogućnost prekidanja kada aktivnost postane neugodna i sl., ali i ograničenja – nemogućnost postizanja prave bliskosti, lažni partneri, povećanje mogućnosti zlouporabe i tako dalje. Važno je istaknuti da velik broj osoba koristi ovaj način zadovoljavanja seksualnih potreba i upravo je pristup smanjenja štete pravi odgovor. Nije moguće niti potrebno zabranjivati ovakve aktivnosti. Ali bi važno bilo razvijati preventivne i terapijske programe koji bi smanjivali zdravstvene smetnje koje nastaju ovakvim aktivnostima, naglašava.

Iako predstavlja manji problem od kockanja, o cybersexu se puno manje govori jer se ljudi, još uvijek, srame govoriti o seksualnosti i seksualnim problemima. I kada se govori, onda se govori u povjerljivom društvu, na šaljiv način.

– O seksualnosti, pa i o većini drugih stvari u životu, treba govoriti i šaljivo, ali i ozbiljno. Važno je i javno govoriti da su seksualni problemi »normalni« problemi i da se većina seksualnih smetnji može liječiti i izliječiti. Razumijevanje nekog problema je najbolji način da se uklone ili smanje negativni aspekti tog fenomena. Dakle, o svim aspektima cybersexa trebamo govoriti jasno, precizno i stručno, tvrdi profesor Bagarić.

Ljudi su društvena bića, i kao takvi ne ostaju imuni na rigorozne društvene promjene koje je pandemija COVID-19 donijela sa sobom.

Mentalno propadanje

– Pandemija je negativno utjecala na mnoge elemente mentalnog zdravlja, pa tako i na povećanje kockanja. Vrlo važno bi bilo zabraniti online kockanje. Tako bismo spasili mnoge mlade ljude da iz zabave ne ulaze u bolest. Kockanje dovodi do mentalnog propadanja ovisnika i njegove obitelji, ali i do osiromašenja, a broj ovisnika o kockanju se povećava. Mladi sve ranije počinju kockati i sve je više mjesta za kockanje. Ipak, nadamo se da će se brojnim intervencijama ovaj negativni trend preokrenuti jer je riječ o teškom i kompleksnom mentalnom poremećaju, a mnoge intervencije mogu smanjiti kockanje u društvu, pa tako i adekvatna zakonska rješenja. Ono što je važno naglasiti jest da je ovisnost o kockanju bolest i jedino adekvatno liječenje će pobijediti tu bolest«.

Tijekom cijele povijesti osobe s mentalnim smetnjama su bile neshvaćene, stigmatizirane, pa i progonjene. Zadnjih desetljeća stanje se poboljšava, ali još smo daleko od toga da su osobe s mentalnim smetnjama ravnopravne u ostvarivanju zdravstvene skrbi u odnosu na druge bolesnike, a iza tog je, tvrdi profesor, mnogo razloga, poput negiranja poremećaja, skrivanja i minimaliziranja istih s fantazijskim mišljenjem da će oni tako nestati ili se smanjiti.

– Ili, naprimjer, kada govorimo o troškovima zdravstvenog sustava. Iz godine u godinu troškovi zdravstvenog sustava rastu brže od uplata korisnika. Nedostatak novca se najlakše prelama preko leđa onih koji se nisu u stanju boriti za sebe. Puno je lakše zatvoriti psihijatrijski odjel ili program nego kardiološki, kirurški ili neurološki odjel ili program. Razvijene zemlje (EU, Japan, USA) imaju cijeli niz poteškoća na ovom području, ali su vrlo daleko odmakli u razumijevanju i sustavima za liječenje mentalnih problema. Bilo bi dobro da idemo tim putem, pa i da malo ubrzamo jer smo dosta zaostali, kaže profesor.

Pandemija, potres, rat ili inflacija – profesor ne zna što je od navedenog bio veći okidač na metalno zdravlje. Vanjski stresovi udaraju na cijelu, ili veći dio populacije, ali neće svi jednako stradati. Naša otpornost na vanjski stres se s vremenom mijenja i nikada ne znamo koliko ćemo biti pogođeni ili pošteđeni. Hrvati su, poput ostalih naroda, približno jednako i zdravi i bolesni, no nepovoljni društveni procesi poput korupcije, sukoba i siromaštva, direktno uzrokuju pojavu mentalnih poremećaja i na to bi svi u društvu trebali misliti. Razgovor je prof. Barišić zaključio u optimističnom tonu.

– Svako razdoblje ima svoje izazove. 21. stoljeće možda malo više izazova, ali mislim i malo više instrumenata kojima možemo rješavati probleme, zaključuje.

Podržavam sve akcije liječnika

Idete li na prosvjed liječnika?

– Podržavam sve akcije liječnika koje imaju za cilj da se poboljša zdravstvena skrb, te one koje imaju za cilj da se poboljša prilično loš radni i financijski status liječnika. Na površnoj razini ova dva cilja mogu izgledati suprotstavljeno, ali suštinski u pozitivnoj su korelaciji.

Hrvatska udruga za smanjenje šteta po zdravlje

U adiktologiji se već desetljećima uspješno primjenjuje metoda smanjenja štete (harm reduction). Sada se i u drugim granama medicine pokušava primijeniti ovaj princip. Tako su pozvali i nas adiktologe da pomognemo u prvim koracima udruge. Optimalno je da ljudi uopće ne piju, ne uzimaju nikakve psihoaktivne tvari, jedu zdravu hranu, imaju idealnu tjelesnu težinu itd., ali vrlo često su to daleki i nedostižni ciljevi. Udruga će razvijati principe da je svaki korak k zdravlju važan, a da se i krajnji ciljevi postižu postupno.