Poreznim izmjenama koje su stupile na snagu početkom godine, gradovima i općinama ostavljena je mogućnost naplate poreza na kuće za odmor, dijelom kao kompenzacija za ukidanje prireza, a tu je mogućnost prema podacima Porezne uprave iskoristilo 240 od 566 jedinica lokalne samouprave, od kojih su 303 zadržale isto porezno opterećenje, a 13 ih ga čak i smanjilo. Naime, Vlada je početkom godine povećala raspon oporezivanja kuća za odmor spustivši donju stopu sa 66 na 60 eurocenti po četvornom metru, a povećavši gornju stopu s 1,99 na 5 eura po »kvadratu«.

Prema podacima Porezne uprave, najveći porezni udar osjetili su vlasnici vikendica u 55 gradova i općina koji su odlučili maksimalno povećati oporezivanje kuća za odmor, a radi se uglavnom o jedinicama lokalne samuoprave u turistički orijentiranim jadranskim županijama, među kojima prednjači Istra, gdje se čak 17 gradova i općina odlučilo na maksimalo povećanje poreza na vikendice od pet eura po četvornom metru. Najveće porezno opterećenje kuća za odmor tako su uveli Rijeka, Crikvenica, Pula, Fažana, Labin, Rovinj, Mali Lošinj, Poreč, Umag, Šibenik, Zagreb i Dubrovnik.

Prazni stanovi

Ovdje treba posebno istaknuti Dubrovnik i Mljet koji su se odlučili na najvišu stopu oporezivanja kuća za odmor, a zanimljivo je da dosad taj porez nisu uvodili. I Zagreb je uveo najveće porezno opterećenje kojim namjerava oporezovati velik broj praznih stanova, ali i stanova za kratkoročni najam. Iako su turističke destinacije, Split i Zadar nisu podigli stopu oporezivanja vikendica te će se one i dalje oporezovati stopom od 1,99 eura po kvadratu. Od velikih gradova spomenimo još i Osijek koji dosad nije imao takav poez, a ne namjerava ga ni uvoditi.

Crvenom bojom označena su mjesta s najvišim porezom

Uvođenje poreza na kuće za odmor kao opcionalnog (gradovi i općine ga mogu i ne moraju uvoditi) zbunilo je dio vlasnika vikendica, s obzirom na to da već plaćaju jednu vrstu poreza, a to je komunalna naknada. Razlika je u tome što se komunalna naknada naplaćuje na vrijednost nekretnine, a porez na kuće za odmor na površinu nekretnine, točnije tzv. korisnu površinu. Ministar financija i potpredsjednik Vlade Marko Primorac nedavno je u kontekstu eventualnog uvođenja poreza na nekretnine pojasnio da je upravo porez na vikendice jedan oblik poreza na nekretnine, samo se tako ne zove, zbog čega je priznao da bi mu morali promijeniti ime. Porez na nekretnine tako bi se zasad uveo »na mala vata«, tj. modificiranjem poreza na kuće za odmor.

– Taj porez ima jedan nespretan naziv, on mora prije svega promijeniti svoje ime. Sada postoji dilema kod pojedinaca ako se radi o porezu na kuće za odmor, odnosi li se to i na prazan stan u centru nekog grada. Odnosi! Odnosi se na sve objekte i građevine ili dijelova građevina, osim na one u kojima netko živi ili je netko trajno iznajmio, pojasnio je Primorac. I drugi potpredsjednik Vlade, ministar graditeljstva Branko Bačić, najavio je mogućnost oporezivanja praznih stanova, a namjera je natjerati vlasnike da ih iznajme, odnosno stave na tržište, i tako ohlade užareno tržište nekretnina. Takvih je stanova prema procjenama oko 600 tisuća, a samo u Zagrebu oko 54 tisuće, a do podataka u metropoli su došli temeljem HEP-ovih brojila za struju koja pokazuju da u tim stanovima prošle godine nije potrošen nijedan kilovat električne energije.

Novčane kazne

Uvođenjem poreza na »višak« nekretnina, odnosno na nekretnine koje se ne koriste, Vlada razmišlja o ukidanju poreza na kupnju prve nekretnine.

– Razmišljamo tu i o porezu na prvu nekretninu, ukidanju poreza na prvu nekretninu, razmišljamo o novim stanovima na principu POS-a gdje bi model izgradnje novih stanova dijelili, surađivali s jedinicama lokalne samouprave kako bismo u ubrzanom modelu mogli izgraditi nove stanove – bilo za prodaju bilo za najam, govori Bačić.

Građani su do kraja ožujka trebali prijaviti koje im nekretnine služe za odmor nadležnom tijelu porezne uprave, a za one koji ne dostave podatke predviđene su novčane kazne. Prijava prebivališta na adresu kuće za odmor neće biti dovoljna za oslobođenje od plaćanja poreza, nego stvarno postojanje prebivališta treba dokazati drugom dokumentacijom, primjerice računima za komunalne usluge, dokumentacijom za mjesno izabranog obiteljskog liječnika, potvrdom o prijavi prebivališta članova uže obitelji, odnosno za djecu ako se ona nalaze na poreznoj kartici i slično.

Najveći paušal 199 eura po krevetu

Manji broj jedinica lokalne samouprave povećao je i paušal koji iznajmljivači plaćaju po krevetu, no u njih 80 posto taj paušal i dalje ostaje do 40 eura po krevetu. Gradovi i općine u kontinentalnom dijelu Hrvatske zadržali su najniži paušal od 19,91 eura, a tridesetak općina i gradova naplaćuje paušal od 100 do čak 199 eura po krevetu.