ZAGREB – Predstavnik Udruge franak Goran Aleksić ocijenio je, nakon što je Vrhovni sud djelomično presudio u korist potrošača u slučaju ‘švicarac’, da je odluka najvišeg suda pravno neutemeljena i da je riječ o pokušaju kompromisa prema bankama.

”Odluka koju je donio Vrhovni sud je pravno neutemeljena i ne postoji u nijednom pravnom sustavu ni Republike Hrvatske niti bilo koje druge zemlje Europske unije. Nije moguće plaćati zatezne kamate na nešto čega nema. Ako nema glavnice duga, onda nema ni zatezne kamate”, rekao je Aleksić za Hinu.

“Ako ovako ostane, banke će proći skoro potpuno lišo. To nije sudska odluka, to je politička, zločinačka odluka koja ide u korist lopovima. Lopovima žele ostaviti novac koji su opljačkali hrvatskim građanima”, kazao je Aleksić, za N1.

Toga nema ni u Zanzibaru

Objasnio je odluku na svom primjeru.

“Imao sam ukupno preplaćenih, po ništetnim ugovornim odredbama, 80.000 kuna, odnosno 150.000 sa zateznim kamatama. Po ovom rješenju ja bih na 30.000 kuna iz konverzije negdje 15.000 kuna zateznih kamata do dana konverzije dobio, što je svega 10 posto onoga što meni pripada. Takvu zločinačku poltičku odluku Vrhovnog suda Evidencija Suda ne smije dopustiti – ona je suprotna svim zakonima Republici Hrvatskoj, suprotna je pravnoj stečevini Europske unije i takvog prava nema ni u Zanzibaru.

Na pitanje tko su u ovom slučaju zločinci, odgovara: “Zločinci su 13 sudaca koji su glasali za ovakvo rješenje. Banke su lopovi, a onaj tko im pomaže je isto lopov kao i oni”.

Nije prošla najvažnija, druga točka.

“Ona je jedina prava, za nju je bilo 10 sudaca. Ona bi donijela punu retstituciju na koju imamo pravo. Mi konverzijom nismo došli no glavnice na koju imamo pravo, izuzećem ništetnih ugovornih odredaba ta glavnica je konverzijom veća za 15 posto, nismo dobili preplaćene kamate, preplaćeni tečaj, nismo dobili zatezne kamate”, objašnjava Aleksić.

Aleksić smatra da će odluka Vrhovnog suda od utorka ”pasti na Ustavnom sudu, a ako ne na tom sudu, onda sigurno na Europskom sudu za ljudska prava (ESLJP), jer potrošači imaju pravo na punu restituciju koja znači i glavnicu duga i zateznu kamatu”.

”Mi konverzijom nismo obeštećeni i zato imamo pravo na punu restituciju. Tako je prema pravu EU i prema hrvatskom pravu”, dodao je naglasivši kako građani mogu očekivati zatezne kamate na preplaćene iznose.

‘Svi koji se odluče na ustavnu tužbu sigurno će uspjeti’

Ocijenio je da je odluka Vrhovnog suda pokušaj kompromisa prema bankama ”i to debelo u korist banaka” te da će nakon odluke najviše suda svako pojedinačno morati odlučiti hoće li biti zadovoljan ”ovakvom nikakvom presudom ili će ići dalje prema Ustavnom sudu ili ESLJP-u”.

Nadodao je kako je uvjeren da će svatko tko se odluči podnijeti ustavnu tužbu sigurno uspjeti, jer kako zaključuje, odluka Vrhovnog suda nema veze s pravom.

Vrhovni sud je u utorak dovršio raspravu u slučaju švicarskog franka, prihvativši pravno shvaćanje prema kojem korisnici koji su konvertirali kredite u eure imaju pravo na isplatu zateznih kamata.

Sjednica je sazvana zbog različitih pravnih shvaćanja izraženih u neotpravljenim odlukama ovog suda, a na sjednici su razmatrana tri pravna shvaćanja, koja su trebala da bi bila usvojena dobiti minimalno 12 glasova sudaca, jer se odluke na sjednici građanskog odjela donose većinom glasova svih sudaca, priopćio je sud.

Šest sudaca protiv prava na povrat

Dovoljnu većinu u konačnici je dobilo samo pravno shvaćanje da “potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita, nakon sklapanja tog sporazuma, ima pravo… na isplatu pripadajućih zateznih kamata na više plaćene iznose koji je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita… od dana svake pojedine uplate do dana izvršene konverzije“.

To je pravno shvaćanje dobilo 13 glasova sudaca građanskog odjela, priopćio je Vrhovni sud.

Samo šest glasova dobilo je prvo pravno shvaćanje da potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita nema pravo na povrat.

Deset sudaca pritom je bilo za odluku da potrošač “ima pravo na povrat više plaćenih iznosa po osnovi nepoštenih i ništetnih ugovornih odredbi o promjenljivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u slučaju ako bi postojala razlika na štetu potrošača između ukupnog iznosa koji bi mu pripadao po osnovi ništetnosti navedenih odredbi do dana izvršene konverzije (jednako kao i onim potrošačima i korisnicima kredita u CHF ili kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF koji nisu mogli ili nisu izvršili konverziju) i uplaćenog iznosa koji je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita”.