Hrvatske autoceste (HAC) su u prvom tjednu naplate viših, sezonskih cestarina za osobna vozila, ponovo uvedenih od 1. srpnja, ostvarile prihod od 13,48 milijuna eura, što je 12 posto više nego u prvih sedam dana lanjskog srpnja, potvrđeno je u odgovoru HAC-a na naš upit o efektima povećanja cestarina za deset posto u prvih sedam dana špice turističke sezone.

Sezonske cestarine ove su godine uvedene prvi put nakon 2019. godine, kada su zadnji put naplaćivane, a razlozi za ponovno uvođenje viših cestarina u periodu od 1. srpnja do 30. rujna, u kojemu HAC obično ostvaruje oko 40 posto godišnjeg prometa, je prema riječima ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, normalizacija gospodarskog stanja u Hrvatskoj, kao i otplata postojećih obveza te investicije Hrvatskih autocesta, u prvom redu u najavljenu izgradnju dionica Jadransko-jonske autoceste od Križišća do Žute Lokve te od Metkovića do Dubrovnika.

Financijski ciljevi

Iz odgovora HAC-a na naš upit vidljivo je da je, osim prihoda, u prvom tjednu srpnja i promet vozila bio veći nego lani. Tako je od ponedjeljka 1. srpnja do nedjelje 7. srpnja autocestama kojima upravlja HAC prošlo 1.778.428 vozila, što je pet posto više nego u istom razdoblju lani, dok je, kako smo naveli, iznos naplaćene cestarine bio 12 posto veći.

Najveći dio prometa ostvaren je, očekivano, u danima vikenda, kada je HAC-ovim autocestama prošlo više od 870 tisuća vozila, dva posto više nego prvog srpanjskog vikenda lani, dok je naplaćena cestarina u iznosu nešto većem od 5,8 milijuna eura, što je deset posto više nego prošle godine.

Inače, HAC i ove godine bilježi ukupan rast prometa na autocestama kojima upravlja pa su tako od prvog siječnja do 7. srpnja njima prometovala 36.105.874 vozila, što je povećanje od 11 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Ministra Butkovića pitali smo hoće li, nastave li se takvi trendovi, biti ostvareni financijski ciljevi, odnosno pokrivene obaveze HAC-a te gdje će eventualni višak novca biti usmjeren.

– Zadovoljan sam, prije svega, činjenicom da ovi rezultati pokazuju da ponovo bilježimo rast prometa na autocestama, ali i sve bolje rezultate u turizmu, što posljedično ima pozitivan učinak i na cjelokupno gospodarstvo. Značajno je što ostvareni prihodi nisu rezultat samo sezonske cijene cestarine, već pokazuju rast teretnog prometa koji nije obuhvaćen ovom mjerom sezonske cestarine. Budući da se prihodi od cestarine koriste za održavanje, ali i za otplatu kreditnih obveza, naravno da to obuhvaća i nastavak započetih projektnih aktivnosti na nedovršenim dionicima autocesta, uključujući i na Jadransko-jonskom koridoru, rekao je Butković.

Vrijednost izgradnje

Planirana vrijednost izgradnje autocesta do Dubrovnika i od Križišća do Žute Lokve je oko dvije milijarde eura, pri čemu se procjenjuje da će izgradnja dionice A7 Križišće-Žuta Lokva stajati 800 milijuna eura, a dionice od Metkovića do Pelješkog mosta te od čvora Doli na Pelješcu do Dubrovnika 1,2 milijarde eura. HAC je za financiranje ova dva projekta, u iznosu 600 milijuna eura, lani osigurao kreditno zaduženje kod grupe poslovnih banaka, u ukupnom iznosu od dvije milijarde i 172 milijuna eura, od čega je najveći dio, milijarda i 572 milijuna eura, namijenjen za reprogramiranje otplate postojećih kreditnih zaduženja. Ostatak sredstava za gradnju dviju nedostajućih dionica Jadransko-jonske autoceste HAC bi trebao osigurati uglavnom iz vlastitih prihoda, a upravo je sezonsko podizanje cijena za osobna vozila, uz očekivani rast prometa, jedan od izdašnijih izvora novih prihoda u idućim godinama.

Sredstva iz kredita banke HAC-u isplaćuju u dvije tranše, u prvoj 1,572 milijarde eura, a u drugoj još 600 milijuna, čime će HAC produljiti rok otplate postojeća tri kredita u vrijednosti 1,572 milijarde eura za deset godina, do 2041. godine, te osigurati sredstva za pokrivanje dijela troškova izgradnje novih autocesta. Isplaćuje ih grupa banaka koju čine Croatia banka Zagreb, Erste&Steiermärkische Bank, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Hrvatska poštanska banka, Imex banka, Istarska kreditna banka Umag, Karlovačka banka, OTP banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria i Zagrebačka banka, uz kamatnu stopu od 2,75 posto do 2031. godine, nakon čega će biti izjednačena s kamatnom stopom koju će Hrvatska plaćati na obveznice koje će biti izdane 2029. godine.

Izgradnja prvih dviju poddionica autoceste Krišće – Žuta Lokva zasad zapinje već na prvom koraku, odnosno provedbi postupka javne nabave za odabir izvođača radova na poddionicama Križišće – Jadranovo i Jadranovo – Selce, procijenjene vrijednosti od 310 milijuna eura. Zbog brojnih upita i pritužbi zainteresiranih ponuđača na natječajnu dokumentaciju, rok za podnošenje ponuda već je dva puta pomican, a najnoviji datum do kad će ponude morati biti podnesene je 31. srpnja, ako ne bude novih odgoda.