Visoke stope rasta hrvatskog gospodarstva od tri i više posto u idućoj godini nećemo ostvariti jer će Hrvatska sve više biti pogođena ekonomskom sudbinom europodručja, koje je na rubu recesije, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca.

U 2025. stoga očekuju usporavanje rasta hrvatskog BDP-a na 2,7 posto što će se, navode, negativno odraziti na robni izvoz u prvoj polovici godine, uz daljne pogoršanje konkurentnosti. Osim toga, u HUP-u upozoravaju da bi svojevrsni »medeni mjesec« za Hrvatsku mogao završiti nakon povlačenja investicijske plime, odnosno rekordnih priljeva sredstava iz europskih fondova, koji se počinju smanjivati iduće godine, a posebno od 2027. Prema podacima HUP-a, Hrvatska je dosad povukla 2,9 milijardi eura ili nešto više od polovice sredstava iz omotnice vrijedne 5,5 milijardi eura.

Nesigurno okruženje

Unatoč očekivanom usporavanju rasta hrvatskog gospodarstva u sljedećoj godini, on će i dalje biti među najvišima u Europskoj uniji, što je bio i tijekom cijele 2024. U predzadnjem ovogodišnjem tromjesječju iznosio je čak 3,9 posto, čime je Hrvatska ostvarila najbrži rast u Europskoj uniji, a rast BDP-a najviše je potaknut rastom osobne i javne potrošnje kao posljedice snažnog rasta plaća od čak 12,4 posto i ubrzanja potrošačkog kreditiranja, ali i povećanja inozemnih doznaka građanima iz inozemstva. Rastu BDP-a u ovoj godini doprinio je i rast investicija zbog rekordnog priljeva novca iz EU fondova, koji čini 5,2 posto hrvatskog BDP-a.

No, kako je Vlada državni proračun za 2025. projicirala na recentnim prognozama HNB-a i Europske komisije od 3,3 posto rasta BDP-a dogodine, poslodavci smatraju da se proračun mogao opreznije planirati s obzirom na recesiju u ključnim gospodarstvima europodručja te neizvjesnosti u pogledu ekonomskih kretanja u 2025. godini, zbog čega je HUP opreznije prognozirao rast na 2,7 posto.

Nadalje, HUP smatra rizičnim što se Vladina procjena proračuna temelji na usporavanju uvoza i rastu izvoza u nesigurnom vanjskom okruženju, kao i procjenu stope inflacije koja je niža od prognoza HNB-a i Europske komisije.

HUP teško ostvarivim smatra i Vladinu procjenu o sedam posto većim poreznim prihodima proračuna u idućoj godini, a kamoli planirani rast prihoda od doprinosa od čak 11 posto, a koji se temelji na pretpostavkama rasta prosječne bruto plaće od osam posto, što u HUP-u smatraju preambicioznim.

Poslodavci pri tom podsjećaju da je rast plaća u privatnom sektoru od proljeća praktički zaustavljen.

Smanjenje inflacije

Što se tiče konkurentnosti, HUP očekuje njezino daljnje pogoršavanje, pogotovo u usporedbi sa zemljama srednje i istočne Europe, a razlog vide u snažnom ovogodišnjem rastu plaća koji je generirala država, i to kroz povećanje minimalca i mase plaća u javnom sektoru koji je, kažu, daleko iznad rasta produktivnosti.

– Hrvatska je rekorder EU-a po rastu mase plaća opće države od 57,6 posto u samo dvije godine, a povišice nisu imale uporište u ispunjenju radnih ciljeva kao ni materijalnog povećanja efikasnosti državne administracije.

O kakvoj se eksploziji plaća u javnom sektoru radi, pokazuje podatak da su primanja svih zaposlenih od 2019. do danas u prosjeku rasla 67 posto. Privatnom sektoru za osjetan rast standarda zaposlenih treba pet godina, dok država isto bez kriterija realizira u samo dvije godine, poručuju iz HUP-a.

Dobra je vijest da se i u idućoj godini očekuje nastavak rasta zaposlenosti, pa čak i u 2026., ali po nižim stopama, zbog čega se očekuje i daljnje smanjenje registrirane nezaposlenosti, koja je na rekordno niskim razinama od oko 5 posto.

HNB u svojim prognozama očekuje nastavak smanjenja inflacije u 2025. na 3,4 posto te u 2026. na 2,3 posto. No, zbog povećanja cijena plina i struje, HNB krajem ove i početkom iduće godine očekuje blago ubrzavanje inflacije uz upozorenje da bi se snažan rast plaća veći od očekivanog mogao preliti u brži rast cijena, posebno usluga.

Europska komisija revidirala procjene

Za razliku od Hrvatske udruge poslodavaca, Europska je komisija revidirala naviše procjene rasta hrvatskog gospodarsta za iduću godinu s 2,9 posto, koliko je prognozirala proljetos, na 2,2 posto, dok ćemo ovu godinu završiti sa stopom rasta BDP-a od visokih 3,6 posto. Glavni pokretač rasta i u idućoj godini će biti osobna potrošnja i investicije financirane iz EU fondova.

Hrvatska ekonomija tako će i iduće godine rasti znatno brže od prosjeka EU-a i eurozone. Komisija predviđa da će gospodarstvo u EU-u, nakon dulje stagnacije, ove godine zabilježiti skroman rast od 0,9 posto, a eurozona 0,8 posto. Sljedeće godine rast bi se trebao ubrzati na 1,5 posto u EU-u i 1,3 posto u europodručju, a 2026. na 1,8 posto u EU i 1,6 posto u eurozoni.