Markov trg u Zagrebu, na kojem se nalaze zgrade Vlade, Sabora i Ustavnog suda, postaje štićeni prostor prve kategorije, što znači da će dio privremenih ograničenja za kretanje građana koja su na snazi od oružanog napada na zgradu Vlade sredinom prošlog mjeseca, vjerojatno postati trajni.

Posljedica je to izmjene Uredbe o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja koju je na jučerašnji sjednici usvojila Vlada.
Nakon što je u oružanom napadu teško ranjen policajac Oskar Fiuri, ispred Sabora i Vlade privremeno je ograničeno kretanje tim dijelom grada, a Vlada je dopunom uredbe stvorila preduvjete da se trajno zadrži dio tih ograničenja na jednom od najvažnijih zagrebačkih trgova koji su svake godine posjećivale i tisuće turista.

Prema Uredbi prostor prve kategorije postaje prostor u neposrednom okruženju sjedišta Hrvatskog sabora i Vlade, odnosno 1,2 metra od ruba tih zgrada, ali i prostor trga između tih dviju zgrada.

No, kakva će točno pravila vrijediti na Markovom trgu i što će to značiti za ljude koji tamo stanuju, za ostale građane, ali i turiste, odredit će policija. Naime, posebna će jedinica nadležna za provođenje mjera zaštite i osiguranja »odrediti opseg i vrstu mjera osiguranja i zaštite« na temelju procjene razine ugroženosti, sigurnosnih prosudbi sigurnosno-obavještajnih agencija, podataka i informacija drugih državnih tijela.

Regulacija prometa

Predstavljajući mjere osiguranja, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je rekao da se izmjenama stvara »pravni temelj za trajnije provođenje mjera osiguranja i zaštite štićenih osoba i objekata te primjenu elemenata sustava tehničke zaštite i kontrole pristupa, čime bi se smanjila mogućnost izravnog pristupa i ugrožavanja sigurnosti, kako osoba tako i objekata«.

Pojasnio je da bi pristup i kretanje i dalje bili omogućeni svim osobama kojima je to nužno – zaposlenicima, dužnosnicima, zastupnicima, sucima Ustavnoga suda, osobama koje stanuju u zoni ograničenog pristupa, vjernicima koji posjećuju crkvu sv. Marka i osobama s poteškoćama.

Iz toga se može zaključiti da se Zagrepčani, ali i ostali građani Hrvatske te turisti iz inozemstva neće moći, kao što je to bio slučaj do 12. listopada, samo tako prošetati po Markovom trgu. Što se tiče prosvjeda, Božinović kaže da se ni u kom slučaju neće ograničiti pravo na javno okupljanje i miran prosvjed, u skladu s Ustavom i Zakonom o javnom okupljanju.

To vjerojatno znači da će se na Markovom trgu i dalje moći organizirati najavljeni prosvjedi, ali nije jasno kako bi te jače mjere zaštite mogle i dalje uključivati okupljanje do 20 građana, bez prethodne najave, što je omogućenoga ostalim trgovima u Hrvatskoj. Regulacija prometa na području Gornjeg grada neće se mijenjati za vozila javnog prijevoza i vozila građana.

Vlada je u drugo saborsko čitanje uputila i paket poreznih zakona koji između ostaloga donosi manje stope poreza na dohodak i poreza na dobit. U odnosu na prvotni prijedlog o čemu je Sabor već raspravljao, novina je u drugom čitanju ulazak digitalnih nomada u hrvatski porezni sustav.

Manji porezi

Kako je prijedlogom Zakona o strancima reguliran položaj stranaca koji obavljaju poslove putem telekomunikacijske tehnologije iz Hrvatske, ali za poslodavce koji nisu u Hrvatskoj, bilo je nužno definirati porez na dohodak kad su u pitanju njihova primanja, pa ih Vlada oslobađa od plaćanja poreza na dohodak u Hrvatskoj.

Tako će primjerice IT stručnjaci koji se odluče na rad na daljinu iz Hrvatske za poslodavce u inozemstvu i steknu status digitalnih nomada biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak. Cilj je, pojasnio je ministar financija Zdravko Marić, olakšati im odluku o odabiru Hrvatske kao mjesta njihovog boravišta i rada, istaknuo je Marić.

Vlada je u hitnu proceduru uputila i prijedlog izmjena zakona o financiranju lokalnih jedinica čiji je cilj da lokalne vlasti ne izgube prihode zbog smanjenja stopa poreza na dohodak. Iako se i o tom prijedlogu po kojem će općine, gradovi i županije dobiti veći udjel u prihodima od poreza na dohodak u javnosti raspravlja već mjesecima, on tek sada ide u Sabor i radi toga ide u hitnu proceduru kako bi zakon na snagu mogao stupiti od 1. siječnja sljedeće godine.

Udio općina i gradova se povećava sa 60 na 74 posto, a županija sa 17 na 20 posto, dok udio za decentralizirane funkcije ostaje 6 posto. Tako država lokalnim vlastima kompenzira gubitke od dvije milijarde kuna, koje bi imali da je, uz smanjenje poreznih stopa, ostala dosadašnja raspodjela.

Tri luke na Krku

Vlada je dala suglasnost na odluku primorsko-goranske Županijske skupštine o utvrđivanju lučkog područja u lukama otvorenim za javni promet županijskog i lokalnog značaja na području PGŽ-a, koja je donesena u srpnju ove godine.

Novom odlukom dodaju se tri luke koje se u stvarnosti koriste kao lučka područja, a izvan su lučkog sustava. To su luka Čižići (Dobrinj), luka Lokvišća (Šilo) i luka Soline (Dobrinj) čiji obuhvati lučkog područja se sada utvrđuju i stavljaju pod nadležnost Županijske lučke uprave Krk.