Iako uvijek ističu individualni pristup, neke banke automatizmom odbijaju zaposlene u turizmu za podizanje kredita, pa je tako npr. OTP banka na svom webu, kod ponude za Klik gotovinski kredit, izrijekom navela da »zadržava diskrecijsko pravo bez posebnog obrazloženja odbiti zahtjev tražiteljima kredita koji su zaposleni u djelatnosti turizam«.

U nastavku rečenice kaže da to pravo zadržava i u slučaju tražitelja kredita koji aktivno koriste moratorij kao mjeru olakšanja otplate kredita, te »tražiteljima kredita koji su zaposleni na određeno u ugostiteljstvu (restorani, kafići, slastičarnice)«.

Rečenicu smo na webu otkrili jučer. I dok je donekle razumljivo da ako je nekome jedan kredit pod moratorijem, nema baš puno smisla da traži novi, ova stavka kojom se cijelom sektoru, i to svima zaposlenima u njemu, mogu jednostavno zalupiti vrata pred nosom, neuobičajena je pomalo, i za COVID-situaciju, i za ionako još uvijek nesređeno hrvatsko tržište.

Nije novost da su sektori pogođeni pandemijom, prije svega turizam, te sve povezane djelatnosti, što ide od hotelijera i kampova, preko restorana, kafića, pa i putničkih agencija, na svojevrsnoj crnoj listi banaka, no bankari uporno tvrde da nikakvi popisi ne postoje, već se ipak svakome pristupa individualno.

Dijelom i njih treba razumjeti, to su mahom zaposleni koji su na državnim potporama, no i državne potpore su redovni prihod. Država i »ulaže« u ovaj sektor jer vjeruje u njegovu budućnost, a velike su šanse da se one i produlje, kao što ovih dana i traže resorne udruge, budući da i budućnost cijelog gospodarstva uvelike ovisi o turizmu.

Potpore i služe da se održi »normalno stanje« zaposlenosti i standarda turističkih djelatnika. OTP banci smo uputili upit, o tome što točno znači njena opaska. Tim više ona dobiva na važnosti ako se podsjeti da ova banka ima sjedište u Splitu te poslovnice uzduž cijele obale, s posebnim naglaskom na Zadar i Istru.

To znači da vjerojatno ima i veliki broj klijenata koji rade u turizmu. No, nakon našeg upita – obrat. Iz OTP banke poslali su odgovor u kojem tvrde da je riječ o previdu. Kažu da je spomenuta rečenica na webu ostala od lani, te zahvaljuju da smo ih upozorili.

Privremena svrha

– Zahvaljujemo na upitu te na upozorenju na nenamjeran previd na našim internetskim stranicama. Naime, navedena rečenica datira od prošle godine, kada je uslijed pojave pandemije i odobravanja prvih moratorija bilo neizvjesno što nam nosi bliska budućnost, kao i lanjska turistička sezona, te je rečenica imala samo privremenu svrhu i trebala je još lani biti uklonjena, što smo sada i učinili, kažu u OTP-u.

– Činjenica je da OTP banka d.d. zaprima sve zahtjeve za sve vrste kredita građana neovisno o djelatnosti poslodavca, pa tako i od klijenata zaposlenih u sektoru turizma. Kod svih klijenata koji apliciraju za kredit, a bez obzira na to kojoj djelatnosti pripadaju i radi li se o djelatnostima koje su značajnije pogođene krizom uzrokovanom COVID-19 pandemijom, banka kao i uvijek pristupa individualno uzimajući u obzir sve činjenice, od povijesnog odnosa klijenta s bankom pa nadalje, tvrde u OTP banci.

Inače, stranicu na kojoj je stajala/stoji spomenuta rečenica fotografirali smo jučer prijepodne, a nakon odgovora iz OTP banke, ponovno provjerili – još je bila tamo. Valjda će je maknuti, kad tako kažu…

U svakom slučaju, ako je i bio previd, drago nam je da smo pridonijeli njegovu ispravljanju. No, sve i da jest od prošle godine, kao što OTP tvrdi, i prošle godine bi također bilo sporno samo tako »šutnuti« cijeli sektor, a tada su mjere i krenule, kao i cjelogodišnji moratoriji, i bilo je jasno da Vlada podržava turizam. No, sada treba gledati naprijed.

Marina Cvitić iz Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije (SIKD) kaže da su zaposleni u turizmu, stalno zaposleni, trenutno obuhvaćeni državnim mjerama koje traju do 30. travnja i primaju potpore u visini od 4.000 kuna mjesečno.

Stop diskriminaciji

– Što će biti kasnije, ne može se sa sigurnošću reći, neizvjesnost je velika, a mi se zalažemo da se mjere nastave i nakon sezone, dokle god treba jer je teško, s obzirom na epidemiološke uvjete, predvidjeti kakva će sezona biti.

Ako se situacija ne popravi, a poslodavci ne budu dobivali potpore, davat će vjerojatno otkaze ugovora o radu. To se ne smije dozvoliti, turizam je naša vitalna grana, on će se kad-tad oporaviti, a kada se oporavi, ako sada zaboravimo radnike, onda kada nam opet budu potrebni u većem broju – neće ih više biti.

Ići će van, pa makar i na određeno, ako će moći osigurati egzistenciju, kaže Cvitić. Veli da u tom kontekstu treba promatrati i postupke pojedinih banaka.

– Ako neka banka može djelatnika u turizmu odbiti bez ikakvog obrazloženja, onda je to po meni čista diskriminacija. Ako dakle neka banka bude tako diskriminirala radnike u turizmu, ako ne želi te radnike, svoje klijente, podržati sada, kada im je situacija teška jer je zapravo cijeli sektor u krizi, i to zbog izvanjskih okolnosti na koje oni nemaju utjecaja, onda nema druge nego svom članstvu poručiti – promijenite banku, poručuje Cvitić. Jer, dodaje, »ako im ne mogu i ne žele pomoći u ovoj specifičnoj krizi, koja u biti nije kriza poslovanja, onda nema smisla ni da u dobrim vremenima primaju prihode preko takvih banaka«, jasna je Cvitić.

Sektor u vakuumu, radnici u dvostrukim škarama

Turizam se, treba reći, našao u vakuumu, pri čemu se moratoriji na kredite, odlukom europskog regulatora, više ne mogu produljivati, a novčani tijek, normalni prihodi od turizma, još nisu uspostavljeni jer epidemija još nije suzbijena.

U tim škarama našao se cijeli sektor koji će odmah doći do zraka čim se kakva-takva sezona zahukta, no zahuktava se, nažalost, i treći val korone.

I iz Hrvatske udruge banaka obećavali su da će se naći neko rješenje, premosnica, jer zašto bi uostalom penalizirali inače dobre firme koje će sigurno uspostaviti poslovanje čim epidemiološka situacija dozvoli.

I poslodavci, okupljeni u HUP, izašli su jučer s porukom da se traži nastavak potpora za ovaj sektor i kroz 2021., očekuju se i državna jamstva, novci iz EU fondova…

Radnici su se međutim našli u dvostrukim škarama, s jedne strane ovise o svom poslodavcu i državi, a s druge nemaju ni zaštitu pred bankama.