Ratni zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić pravomoćno je proglašen krivim za najteže ratne zločine, uključujući genocid, i osuđen na kaznu doživotnog zatvora, odluka je žalbenog vijeća Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) objavljena u utorak u sjedištu tog suda u Den Haagu.

“Žalbeno vijeće potvrđuje kaznu doživotnog zatvora i odlučuje da se kazna izvrši odmah “, kazala je predsjednica sudskog vijeća Prisca Matimba Nyambe iz Zambije iznoseći sažetak presude.

Sutkinja Nyambe se istakla po tome što je imala suprotno mišljenje ostatku Žalbenog vijeća koje je redom odbilo sve žalbe bosanskog krvnika i počinitelja genocida.

Pravomoćnom presudom okončan je pravosudni proces započet još u srpnju 1995. godine kada je tužiteljstvo Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) podignulo prvu optužnicu protiv Mladića.

Ona je nakon toga tri puta preinačena kako bi ga se kaznilo i za genocid počinjen u Srebrenici ali i kako bi se suđenje ubrzalo tako što se sud koncentrirao samo na najteže zločine koje je počinio osobno ili ih je zapovjedio.

Mladić je nakon više od petnaest godina koliko je bio u bijegu uhićen u Srbiji 2011. godine a suđenje u Den Haagu mu je počelo 2012. godine da bi 2017. godine nepravomoćno bio osuđen na doživotni zatvor nakon što je proglašen krivim za zločine protiv čovječnosti i genocid.

Na tu se se presudu žalili i obrana i tužiteljstvo koje je tražilo da se Mladića proglasi krivom i za genocid u još pet općina: Foči, Kotor-Varoši, Prijedoru, Sanskom Mostu i Vlasenici no žalbeno vijeće taj zahtjev nije prihvatilo.

“Bosanski krvnik”, kako su Mladića uoči izricanja pravomoćne presude opisali inozemni mediji zbog njegove brutalnosti i nemilosredne kampanje progona i ubijanja nesrpskog stanovništva u BiH, sada je konačno osuđen za četiri udružena zločinačka pothvata, odnosno za genocid na području Srebrenice 1995. godine te za progon, istrebljivanje, ubojstva, deportaciju, nehumana djela, teroriziranje i protupravne napade na civile te uzimanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) za taoce.

Kako je teklo izricanje presude

Mladić je bio optužen za 11 točaka za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje običaja pravila ratovanja za zločine počinjene i BiH.

Raspravno vijeće 2017. godine oslobodilo ga je od prve točke genocida Muslimana i Hrvata u određenim općinama BiH.

Osudilo ga je za genocid u Srebrenici, progon, istrebljivanje, deportaciju, nehumano postupanje, ubojstvo, teror, uzimanje talaca.

Predsjedavajuća sutkinja Žalbenog vijeća Prisca Matimba Nyambe iz Zambije pojasnila je da je Mladić uložio žalbu na prvostupanjsku presudu i tražio da se ponište osuđujuće presude i donese oslobađajuća ili da se ponovi suđenje.

Tužiteljstvo se, pak, žalilo na odluku po kojoj se Mladića oslobodilo po točki optužbe za genocid.

Žalbeno vijeće mu odbija žalbe, sutkinja Nyambe misli suprotno

Sutkinja Nyambe rekla je da Mladićeva žalba nije uspjela dokazati većinu navoda o pogreškama tijekom postupka.

“Gospodinu Mladiću odbijena je žalba da nije imao pravedno suđenje”, rekla je sutkinja.

No, suprotno mišljenje imala je ona sama.

Žalbeno vijeće odbilo je i Mladićevu žalbu sudjelovanje u sveobuhvatnom zločinačkom pothvatu. Mladić ni na koji način nije pokazao da je Raspravno vijeće pogriješilo u prvom stupnju.

Suprotno mišljenje ponovo ima sutkinja Nyambe.

Mladiću je odbijena i žalba da njegove izjave i postupci nisu na pravi način vrednovani u odnosu na udruženi zločinački pothvat. Odbijeno je i njegovo objašnjenje da je samo htio ostvariti vojni cilj, a ne fizički ukloniti Hrvate i Bošnjake.

Što se tiče udruženog zločinačkog pothvata za Sarajevo, Žalbeno vijeće zaključilo je da Mladić nije dokazao da je Raspravno vijeće pogriješilo.

Žalba mu je odbijena uz suprotno mišljenje sutkinje Nyambe.

Presuda o genocidu u Srebrenici

“Nije razumno alternativno objašnjenje Mladića da je on samo htio ostvariti vojni cilj i da nije sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu”, izrekla je sutkinja mišljenje Žalbenog vijeća.

Što se tiče optužbi za Srebrenicu, Raspravno vijeće utvrdilo je postojanje udruženog zločinačkog pothvata u Srebrenici. Mladić je, presudilo je Raspravno vijeće 2017., sudjelovao u planu da se počini prisilno preseljenje, genocid i ubojstvo.

“Žalbeno vijeće smatra neuvjerljivim Mladićevu trvrdnju da je on želio preseliti muslimane iz humanitarnih razloga. Premještanje je bilo protuzakonito i prisilno”, zaključak je Žalbenog vijeća.

No, i ovdje sutkinja Nyambe ima suprotno mišljenje, ali zahvaljujući zaključku Žalbenog vijeća mora konstatirati kako Mladić nije dokazao da je Raspravno vijeće pogriješilo.

Žalbeno vijeće odbija tvrdnju Ratka Mladića da nisu uzeti u obzir dokazi da nije bio u Srebrenici, kao i dokaze koje je pokušavao priložiti da nije odgovoran za Srebrenicu.

Žalbeno vijeće konstatira da je Mladić imao kontrolu, redovno vodio razgovore i zapovijedao u Srebrenici.

“Njegova žalba pokazuje neslaganje, ne i greške raspravnog vijeća”, govori sutkinja Nymbe.

Dodaje da je Mladić bio u Potočarima, kao i na sastancima u hotelu.

Žalbeno vijeće odbile je i druge Mladićeve žalbe vezane uz genocid koji su snage bosanskih Srba pod njegovim zapovjedništvom počinile u Srebrenici.

Nije bilo grešaka kod odmjeravanja kazne

Redom su odbijene žalbe Mladićeve obrane i oko udruženog zločinačkog pothvata u vezi sa zarobljavanjem pripadnika UN-a.

“Mladićeva obrana nije dokazala zašto bi se UN-ovi vojnici tretirali kao ratni zarobljenici”, pročitano je.

Žalbeno vijeće, uz suprotno mišljenje sutkinje Nyambe, zaključilo je kako nije bilo grešaka ni kod odmjeravanja kazne, kao niti kod navodnih olakšavajućih okolnosti.

Raspravno vijeće nije pogriješilo kod izricanje doživotne kazne Ratku Mladiću.

Odbijene i žalbe tužiteljstva

Odbijena je žalba tužiteljstva na presudu Raspravnog vijeća koje je Ratka Mladića oslobodilo za točku 1 – genocida na području BiH.

Sutkinja Nyambe pročitala je odluku Žalbenog vijeća prema kojoj nije dokazana namjera Ratka Mladića da se uništi značajan dio nesrpskog stanovništva na području Bosne i Hergeovine.

“Nije bilo prijetnje za opstanak bošnjačkih muslimana kao grupe”, navodi sutkinja Nyambe.

Po ovoj presudi Žalbenog vijeća postoje dva suprotna mišljenja sudaca.

Žalbeno vijeće odbija Mladićevu žalbu u cijelosti, kao i žalbu tužiteljstva.

2017. dobio doživotni zatvor

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) izrekao je u studenome 2017. Mladiću kaznu doživotnog zatvora pošto ga je proglasio krivim za najteže ratne zločine tijekom rata u BiH, uključujući i genocid u Srebrenici. Na tu su se presudu žalili tužiteljstvo i obrana.

Serge Brammertz, glavni tužitelj MICT-a – koji je pravni sljednik ugašenog ICTY-ja – rekao je uoči izricanja pravomoćne presude Mladiću kako očekuje da će mu biti potvrđena kazna doživotnog zatvora.

“Optimistični smo da smo uspjeli uvjeriti suce Žalbenog vijeća da potvrde izrečenu prvostupanjsku presudu”, rekao je Brammertz u ponedjeljak.

Mladić je 2017. proglašen krivim za najteže ratne zločine, uključujući i genocid u Srebrenici, no vijeće ICTY-a je odbacilo optuže da je odgovoran i za genocid počinjen u još pet općina u BiH 1992. godine, poput Prijedora gdje su snage bosanskih Srba prognale i pobile gotovo cjelokupno hrvatsko i bošnjačko stanovništvo.

Tužiteljstvo je zatražilo da drugostupanjsko vijeće MICT-a potvrdi i tu točku optužnice, a tome su se nadale i žrtve zločina dok je Mladićeva obrana očekivala oslobađajuću presudu ili barem ponavljanje suđenja.

Presudu kojom ICTY i MICT kao njegov pravni sljednik zatvaraju svoj posljednji slučaj izravno povezan s ratom u Bosni i Hercegovini izriče žalbeno vijeće kojim predsjedava sutkinja Prisca Matimba Nyambe a ostali su članovi Aminatta Lois Runeni N’gums, Seymour Panton, Elizabeth Ibanda-Nahamya i Mustapha El Baaj.

Za što je sve kriv bosanski krvnik

Mladić kojega su inozemni mediji poput BBC-ja odavno proglasili “krvnikom iz Bosne”, izvještavajući kako je on odgovoran za najgore ratne zločine na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, prvostupanjskom je presudom proglašen krivim za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti te za kršenje zakona i običaja ratovanja.

Nakon suđenja koje je potrajalo više od pet godina, tijekom kojega su saslušani iskazi čak 592 svjedoka optužbe i obrane, odbačen je jedino dio optužnice koji ga je teretio za zločin genocida u općinama u kojima su snage pod Mladićevim zapovjedništvom 1992. godine provele masovne etničke progone te pobile ili protjerale najveći dio Hrvata i Bošnjaka.

Sudsko vijeće ICTY-a zaključilo je kako je Mladić zločine zbog kojih je i osuđen počinio sudjelujući u četiri udružena zločinačka pothvata.

Prvi je činio sveobuhvatni plan s ciljem da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo a drugi je imao za cilj širenje terora među civilnim stanovništvom putem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja.

Cilj trećeg udruženog zločinačkog pothvata bilo je eliminiranje bosanskih Muslimana iz Srebrenice, dok je četvrti imao za cilj da se pripadnici mirovnih snaga UN-a uzmu za taoce kako bi se spriječilo da NATO izvede zračne napade na vojne ciljeve bosanskih Srba.

Na prvostupanjsku presudu žalili su se i tužiteljstvo kao i obrana. Tužiteljstvo je tražilo od drugostupanjskog vijeća da Mladića proglasi krivim i za genocid u općinama Foča, Kotor-Varoš, Prijedor, Sanski Most te Vlasenica.

Mladićeva obrana pak tvrdi kako je prvostupanjsku presudu obilježio niz pravnih i činjeničnih pogreški sudaca koje optužuju da nisu uzeli u obzir olakotne okolnosti pa traže da presuda kojom je osuđen na doživotni zatvor bude poništena a on oslobođen. Ukoliko to ne bi bio slučaj predlažu ponovno suđenje.

Prva optužnica još iz 1995.

Prvu optužnicu protiv Mladića ICTY je podignuo u srpnju 1995. godine dok je još trajao rat u BiH a optužen je zajedno s političkim liderom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem koji je 2019. godine pravomoćno osuđen na doživotni zatvor a kaznu služi u zatvoru u Velikoj Britaniji.

Druga proširena optužnica podignuta je u studenom 1996. godine i uključivala je genocid u Srebrenici.

Mladić je godinama bio u bijegu skrivajući se najprije u dobro zaštićenim vojnim objektima po BiH da bi se ispostavilo kako je nakon toga pobjegao u Srbiju gdje je bio pod zaštitom vojske i političkog vrha predvođenog Slobodanom Miloševićem i Vojislavom Koštunicom. U svibnju 2011. ipak je uhićen u selu Lazarevo kod Zrenjanina.

“Okončali smo jedan težak period naše povijesti”, kazao je tadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić komentirajući uhićenje Mladića koji je odmah nakon toga izručen ICTY-u te je do danas ostao u pritvorskoj jedinici suda gdje je danas čekao konačnu presudu.

Zbog epidemioloških mjera koje je nametnula pandemija prouzročena koronavirusom izricanje presude Mladiću, za razliku od prethodnih sličnih slučajeva, u sjedištu MICT-a u Den Haagu može pratiti samo krajnje ograničeni broj novinara i posjetitelja.

Žrtve očekuju doživotnu kaznu

No među njima su ipak predstavnici četiri udruge koje okupljaju bošnjačke ratne stradalnike.

Jedna od njih Munira Subašić, predsjednica udruge “Majke enklava Srebrenice i Žepe” medijima u BiH kazala je kako se nada da će Mladić u konačnici biti presuđen i za genocid iz 1992. godine a da ne može ni zamisliti da bi ga sud oslobodio ili mu smanjio kaznu.

“Očekujemo doživotnu kaznu. Očekujemo da konačno oni koji su podržavali Mladića shvate što je radio”, kazala je Subašić za “Dnevni avaz”.

No Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, ističe kako je zabrinut zbog stajališta predsjedateljice sudskog vijeća Prisce Matimbe Nyambe i to zbog njezina očitovanja u slučaju Zdravka Tolimira, bivšeg generala vojske bosanskih Srba.

Tolimir je u Den Haagu 2015. godine osuđen na doživotni zatvor zbog ratnih zločina ali je oslobođen optužbi za genocid u Žepi.

Mladićev sin nadao se oslobađajućoj presudi

Sutkinja Nyambe bila je članicom prvostupanjskog vijeća koje je sudilo Tolimiru i tada je u izdvojenom mišljenju ustvrdila kako praktično nema niti jednog dokaza koji bi podupro optužnicu protiv njega a da su svjedoci koju su ga teretili bili pristrani.

“Bio bi veliki presedan i velika ljaga kada bi sudsko vijeće odlučilo osloboditi Mladića”, kazao je Tahirović za televiziju N1 dodajući kako se i on nada da će u konačnici presuda sadržavati i kaznu za zločine genocida iz 1992. godine.

Oslobađajućoj su se presudi ipak nadali u Mladićevoj obitelji.

“Ukoliko se uzmu u obzir dokazi, Ratko Mladić će 8. lipnja biti oslobođen, a ako MICT potvrdi prvostupanjsku presudu bit će to dokaz da njihov rad nema veze sa međunarodnim pravom i pravdom”, kazao je Mladićev sin Darko za srbijanske medije.