ZAGREB – Predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) Iva Šušković rekla je u utorak da zaposlenici u štrajku još nisu dobili poziv od resornog ministarstva na novi krug razgovora o njihovim zahtjevima za povećanjem plaća.

“Drago nam je čuti da je ministar otvoren za pregovore i da su nam vrata otvorena, mi ćemo kroz ta vrata ući čim dobijemo poziv, do sada ga nismo dobili”, rekla je predsjednica sindikata nakon sastanka s predsjednikom Vrhovnog suda Radovanom Dobronićem.

Pravosudni službenici i namještenici u sedmom su tjednu štrajka. Nakon što su jučer iz SDSLN-a poručili da nastavljaju obavljati samo nužne poslove na sudovima, na sastanku s predsjednikom Vrhovnog sudu definirano je što sve ulazi u tu kategoriju.

“To su poslovi na slučajevima koji dovode u pitanje život, zdravlje i sigurnost kućanstva. Dakle, istrage, privođenje, obiteljsko nasilje, maloljetnici, odluke o izdvajanju djeteta iz kućanstva”, kazala je Šušković.

Do sada za zaposlenici u štrajku obavljali i one poslove koji su suci procijenili kao hitne, no područje nužnih poslova dosta je suženo u odnosu na one hitne.

Odluku o obavljanju smo nužnih poslova predsjednik Vrhovnog suda poslat će ostalim predsjednicima sudova u Hrvatskoj, rekla je predsjednica SDLSN-a.

Prema odluci ministra pravosuđa Ivana Malenica, od ovog se tjedna službenicima i namještenicima neće plaćati vrijeme provedeno u štrajku.

S druge strane, radnicu u sudstvu ne odustaju od zahtjeva za povećanjem plaća za 400 eura neto ili od ponude resornog ministarstva za povećanjem plaća na način koji je njima prihvatljiv.

Međutim, tjednima ističu da od Ministarstva pravosuđa ne dobivaju nikakve konkretne ponude, a potpisivanje “Memoranduma o razumijevanju” ne prihvaćaju.

Podrška Sindikata znanosti

Sindikat znanosti usprotivio se odluci Vlade o neplaćanju dana provedenih u štrajku zaposlenika u pravosuđu, ocijenivši da taj štrajk ima smisla jer neovisno o njegovom ishodu Vlada pitanje plaća u pravosuđu više neće moći ignorirati.

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ocijenio je u utorak da odluka Vlade predstavlja “korak unazad u dostignutim demokratskim standardima kolektivnog pregovaranja i još jednu potvrdu katastrofalne politike plaća u Hrvatskoj”.

Istaknuli su kako je pitanje bi li pravosuđe u odnosu na zdravstvo, obrazovanje i druge velike sustave došlo do izražaja bez štrajka, ali da na koji god način on završio, Vlada pitanje plaća u pravosuđu neće moći ignorirati.

Sindikat znanosti smatra da je Vlada odlučila slomiti štrajk u pravosuđu neisplatom plaća, nakon što već isto nije uspjela sudskim putem, a smatraju da je to čin koji dodatno obezvrjeđuje poziciju tih ljudi.

Ocjenjuju kako zahtjevi pravosudnih zaposlenika nisu posljedica nerealnosti štrajkaša, već njihovog dugogodišnjeg zanemarivanja od strane Vlade i teške egzistencijalne krize u koju ih je gurnula inflacija.

Iz sindikata upozoravaju da se politika plaća u Hrvatskoj najčešće svodi na kalkuliranje Vlade o tome kako na svojim zaposlenicima što više uštedjeti. Smatraju da u takvim okolnostima svaki ministar ispod stola pokušava izboriti bolju poziciju za svoj resor pa se “parcijalno i nesustavno narušavaju međuodnosi u plaćama, a neki vitalni dijelovi sustava ostaju potpuno zaboravljeni”.

Nezadovoljni su i što se Vlada, umjesto jačanja kolektivnog pregovaranja okrenula nesustavnim ispunjavanjem parcijalnih zahtjeva.

“S takvim pristupom plaćama, štrajkove poput ovoga nije teško očekivati”, priopćio je Sindikat znanosti u kojem zaključuju da je štrajk zaposlenih u pravosuđu “već itekako uspio”.

Tvrde da se izvorište tih problema nalazi u politici plaća i da bi umjesto kažnjavanja ljudi na egzistencijalnom rubu bilo primjerenije da Vlada sama sebi prestane isplaćivati plaću dok ne uredi sustav plaća na pravedan način.