ZAGREB – Četiri zdravstvene udruge predstavile su u ponedjeljak svoj prijedlog reforme hitne medicinske službe, nezadovoljne dugogodišnjim zanemarivanjem potrebe za kvalitetnim promjenama na tom području i izmjenama koje za hitnu medicinu predlaže Ministarstvo zdravstva.

Jedan je od glavnih promjena spajanje izvanbolničke s bolničkom hitnom medicinom u gradovima, ukidanje sadašnjih zavoda za hitnu medicinu i pretvaranje odjela objedinjenih hitnih bolničkih prijema (OHBP) u odjele hitne medicine u bolnicama u kojima bi se zbrinjavali hitni pacijenti prve tri trijažne kategorije.

Ukidanje županijskih zavoda

Nacrt reforme izradili su Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) zajedno s Koordinacijom hrvatske obiteljske medicine (KOHOM), Hrvatskom udrugom djelatnika hitne medicinske pomoći (HUDHMP), Hrvatskim društvom obiteljskih doktora Hrvatskog liječničkog zbora (HDOD HLZ) i Hrvatskim društvom za hitnu medicinu (HDHM).

“Ukidanjem županijskih zavoda za hitnu medicinu uštedjelo bi se na administraciji, ona bi se smanjila, a nestala bi nekolicina ravnatelja, rad bi bio puno efikasniji i brži”, rekla je na konferenciji za novinare predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit.

Izuzetak od spajanja izvanbolničke i bolničke hitne medicine bili bi otoci i gradovi udaljeni od najbliže bolničke ustanove više od 80 kilometara, gdje bi se osnovala izdvojena jedinica bolničkog odjela hitne medicine.

Udruge smatraju kako bi pacijenta na terenu trebali zbrinjavati T2 timovi, u kojima su educirane medicinske sestre i tehničari, kako je to u mnogim zemljama, a da liječnici djeluju u bolničkim odjelima za hitnu medicinu.

Kola hitne pomoći

“Poanta je izvući liječnika iz kola hitne medicinske pomoći, gdje nije dovoljno iskorišten, i ostaviti ga u OHBP-u, a na teren slati samo timove T2 s tehničarima i sestrama s kompetencijama za samostalno djelovanje”, kazala je Šmit.

Reformu su vremenski podijelili u dva dijela – u prvoj fazi, koja bi trajala pet godina, pripremili bi se svi potrebni zakonski i podzakonski akti za provedbu, a zatim bi se provela edukacija i stjecanje kompetencija dovoljnog broja medicinskih sestara i tehničara, koji bi na terenu zamijenili liječnike.

Udruge predlažu i da akutne pacijente trijažne kategorije 4 i 5 zbrinjava liječnik obiteljske medicine, ginekolog, pedijatar ili stomatolog. Cilj je, kažu predstavnici obiteljske medicine, da hitni pacijenti dobiju pomoć u hitnom prijemu, a svi koji to nisu da se obrađuju kod svojih izabranih liječnika.

“Primarna obiteljska medicina slaže se s kolegama u bolničkoj i hitnoj da postojeći sustav ne valja. Prijedlog radne skupine za izmjene zakona nije pružio adekvatnu promjenu u odnosu na stanje na terenu, ne sluša se glas struke, a izmjene se događaju praktički u apokalipsi zdravstvenog sustava i mogle bi se dodatno negativno odraziti na naš posao”, ocijenila je predsjednica KoHOM-a Nataša Ban Toskić.

Predsjednik HUDHMP-a Daniel Šota kaže kako bi njihov prijedlog trebao biti povod za razgovore s Ministarstvom zdravstva, koje je osnovalo radnu skupinu za izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, gdje se predlaže centralizacija sustava hitne medicine.

Udruge predlažu i uvođenje uže specijalizacije intenzivne medicine specijalistima hitne medicine te beneficirani radni staž liječnicima, medicinskim sestrama i tehničarima, kao i vozačima u hitnoj službi.