Razgovor

Predsjednik Gabriel Boric pozvao Milanovića u posjet Čileu

Hina

Foto Reuters

Foto Reuters

Izabrani predsjednik Boric pozvao je predsjednika Milanovića u posjet Čileu, što je hrvatski predsjednik prihvatio.



Predsjednik Republike Zoran Milanović razgovarao je u petak telefonski s izabranim predsjednikom Čilea Gabrielom Boricem Fontom s kojim je razgovarao o stoljetnim bliskim vezama dviju zemalja i prihvatio Boricev poziv za posjet, priopćeno je s Pantovčaka.


Predsjednik Milanović još je jednom čestitao Boricu na pobjedi na predsjedničkim izborima u Čileu te je izrazio žaljenje što neće moći osobno sudjelovati na inauguraciji novog predsjednika Čilea, zakazanoj za 11. ožujka.


U razgovoru su Milanović i Boric istaknuli važnu ulogu hrvatske zajednice u društvenom i političkom životu Čilea, navodi se u priopćenju iz Ureda predsjednika Republike.




Zahvaljujući upravo toj zajednici Hrvatsku i Čile vežu stoljetne bliske veze, kazali su.


Razmijenili su i mišljenja o aktualnoj situaciji u svijetu, s posebnim naglaskom na kriznu situaciju u Europi, navodi se u priopćenju.


Izabrani predsjednik Boric pozvao je predsjednika Milanovića u posjet Čileu, što je hrvatski predsjednik prihvatio.


Dogovorili su se da će ostati u stalnom prijateljskom kontaktu, dodaje se u tekstu.


Ljevičarski zastupnik hrvatskog porijekla Gabriel Borić (35), koji je 2011. predvodio studentske prosvjede za bolji obrazovni sustav, pobijedio je u prosincu na izborima i posao najmlađi predsjednik Čilea.


U pobjedničkom govoru Boric je najavio da će njegova vlada proširiti socijalna prava stanovništva, ali da će to napraviti na fiskalno odgovoran način i imajući na umu brigu za zdravlje ekonomije najvećeg svjetskog proizvođača bakra, a visoko u prioritete je stavio borbu za okoliš tako što će se suprotstaviti rudarskim projektima koji “uništavaju” prirodni okoliš.


Boric se zauzima za veliku poreznu reformu po kojoj bi najbogatiji – jedan posto Čileanaca koji posjeduju 26,5 posto nacionalnog bogatstva, više sudjelovali u njegovu programu boljeg pristupa zdravstvu i školstvu te uspostave novog mirovinskog sustava koji je danas u cijelosti u privatnim rukama.