Hrvatska sutra, u nedjelju 29. prosinca, izlazi na još jedne predsjedničke izbore. Kao i uvijek, pravo glasa imaju svi hrvatski državljani koji su napunili 18 godina, a svi oni koji planiraju glasati van mjesta svog prebivališta, taj su problem unaprijed trebali riješiti, i to prijavom na privremeno boravište, do 18. prosinca. Tko to nije na vrijeme učinio, a to se odnosi na birače koji nisu upisani u popis birača, taj svoje pravo glasa može ostvariti glasanjem uz predočenje potvrde koja se na dan izbora dobiva u nadležnom uredu za opću upravu (matičnom uredu ili općini) ili diplomatsko-konzularnom predstavništvu ako glasaju u inozemstvu. Ukupno, na ovim je izborima točno 6.755 biračkih mjesta u zemlji i inozemstvu.

Manje birača

Na izborima u prvom krugu prije pet godina, 22. prosinca 2019. godine, pravo glasa iskoristilo je 51 posto građana, dok je u drugom krugu 5. siječnja odaziv bio nešto bolji – 54 posto. Kako će biti sutra, na biračima je, a oni pred sobom na ovim osmim izborima za predsjednika Republike Hrvatske imaju izbor između osam imena. Prije pet godina, u utrci je bilo 11 kandidata.

Mandat aktualnog predsjednika istječe 18. veljače 2025. godine. Prvi krug izbora održat će se, dakle, sutra, a ako ni jedan od kandidata ne dobije natpolovičnu većinu glasova, dvoje koji su osvojili najviše u prvom krugu, ulaze u doigravanje u novoj godini, 12. siječnja 2025. godine.

Prema zakonu, izbore raspisuje Vlada Republike Hrvatske u roku koji omogućava da se oni obave najmanje 30 dana, a najviše 60 dana prije isteka mandata trenutnom predsjedniku Republike. Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan je u petak 20. prosinca 2024. donio rješenje kojim je zaključen popis birača za izbore predsjednika Republike – u popis je ukupno upisan 3.762.221 birač, od čega 3.512.226 birača s prebivalištem u Hrvatskoj po općinama i gradovima, od kojeg broja je 6.879 prethodno registriranih birača, odnosno onih koji će glasati u inozemstvu. Aktivno je registrirano 249.995 birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj. Pravo glasa na predsjedničkim izborima ima oko 11.000 birača manje nego što ih je imalo na izborima za zastupnike u Saboru koji su se održali u travnju ove godine.

Dan šutnje

Glasanje se na biračkom mjestu odvija na izborni dan između 7 i 19 sati. Lokacija biračkih mjesta određuje se najkasnije pet dana prije izbora, a može se provjeriti u Registru birača. Korisnici sustava e-Građani obavijest s naznakom koje je njihovo biračko mjesto dobivaju nekoliko dana prije izbora. Popis biračkih mjesta objavljen je i na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva – dakle, nitko ne može reći da se ne može na vrijeme informirati o svojim biračkim pravima.

Kako je poznato, Ustav ovlasti predsjednika Republike jasno definira, mada se te odredbe ponekad različito interpretiraju, a glavne su poluge odlučivanja u poslovima obrane i sigurnosti, te vanjske politike.

»Predsjednik Republike predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu; brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti; odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalnu cjelovitost RH« – to je glavno što Ustav definira. Predsjednik zajedno s Vladom treba kreirati vanjsku politiku, i uz to je, naravno, vrhovni zapovjednik Hrvatske vojske.

I to je to – sve ostalo je dnevna politika. A od sinoć u ponoć teče i izborna šutnja, koja traje do trenutka zatvaranja birališta u nedjelju u 19 sati (mada zakon ne predviđa kazne za njeno kršenje). Stoga, nakratko, šutnja je zlato.

Upola manje promatrača nego prije pet godina

Nedjeljne izbore za predsjednika Hrvatske pratiti će oko 13.400 promatrača što je gotovo upola manje u odnosu na njihov broj prije pet godina kada ih je bilo rekordnih 24.270. U inozemstvu je prijavljeno samo 25 birača i to u sedam, od ukupno 38 država, u kojima će se birati hrvatski predsjednik. Najviše promatrača je u Njemačkoj, njih 13, u BiH ih je samo četiri (tri HDZ-ova i jedan nezavisnog kandidata Tomislava Jonjića), u Austriji tri, dva u Nizozemskoj te po jedan u Kanadi, Sloveniji i Švicarskoj. Te su promatrače predložili HDZ i nezavisni kandidat Jonjić, doznaje se u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP).

Gleda li se broj promatrača po hrvatskim županijama, odnosno Gradu Zagrebu koji ima status županije, najviše će ih biti u Zagrebu (1.773), a najmanje u Istarskoj županiji, samo 203. Brojni promatrači, njih čak 1.031, pratiti će rad izbornih tijela u Osječko-baranjskoj i Varaždinskoj županiji (812), ali i u Bjelovarsko-bilogorskoj (748), Brodsko-posavskoj (730) i Primorsko-goranskoj županiji (714). Za praćenje rada izbornih tijela u Hrvatskoj promatrače su predložili HDZ, Most, Možemo, SDP, predsjednički kandidati Ivana Kekin i Tomislav Jonjić, te nevladina udruga Romsko nacionalno vijeće (RNV). Usporedi se broj promatrača koji će na izborni dan pratiti rad DIP-a, a njih je 18, s brojem promatrača u inozemstvu, kojih je 25, jasno je da za rad glavnog izbornog tijela postoji veliko zanimanje. Svoje promatrače za DIP prijavili su Gong, njih 11, pet je prijavilo RNV-a, a po jednog HDZ i SDP. (Hina/U. M.)

IZBORI U BROJKAMA

6.755

biračkih mjesta u zemlji i inozemstvu

3.762.221

ukupno upisani birač

3.512.226

birača s prebivalištem u Hrvatskoj

6.879

birača s prebivalištem u RH glasat će u inozemstvu

249.995

birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj

13.400

promatrača pratit će izbore