Nakon što je 11 profesora s katedri za ustavno pravo na sva četiri hrvatska pravna fakulteta potpisalo izjavu kojom se zalažu za usuglašavanje parlamentarne većine i manjine o zakonu o izbornim jedinicama, ova je tema prestala biti gotovo isključivo predmet političke rasprave HDZ-a i oporbe.

Da bi je ipak nekako pokušao zadržati na tom terenu, premijer Andrej Plenković nekidan je ustvrdio da su ti profesori ionako »sve ljudi s kontaktima s lijevom političkom scenom«. Njegova je poruka, dakle, da se hrvatske ustavne pravnike ne može odvojiti od opozicije, one lijeve orijentacije. Potaknuta ovom Plenkovićevom ocjenom, Sanja Barić, jedna od potpisnica spomenute izjave, objasnila je jučer na Facebooku motive profesora nezadovoljnih procedurom donošenja zakona o izbornim jedinicama.

Nema pogodovanja

Napisala je da su ranije samo jednom istupili zajednički, »bez obzira na eventualne osobne političke inklinacije«, u povodu referenduma građanske inicijative 2013. u vezi s ustavnom definicijom braka. »Tada je izjava primarno bila upućena »lijevoj«, a danas je »desnoj« vlasti. Radi se o ekstremnim slučajevima zbog kojih smo bili primorani zajednički istupiti i svojim stručnim autoritetom zaštititi Ustav, temelje ustavnosti i temeljne vrednote ustavnog poretka. Nismo nositelji vlasti, ali smo svjesni svoje intelektualne i društvene odgovornosti te nedvojbenih stručnih istina. Pročitajte našu izjavu, nema govora o pogodovanju bilo kojoj političkoj strani. Međusobno se razlikujemo u promišljanjima koja konkretna rješenja usvojiti, imamo barem četiri različita modela«, istaknula je Sanja Barić. Ponovila je stav da se »nije smjelo ne pokrenuti stručnu radnu skupinu« koja bi ponudila prijedlog novih izbornih jedinica.

Foto Marko Gracin

Dok se za nju i može reći da je lijevog svjetonazora, to sasvim sigurno nije drugi potpisnik izjave Mato Palić, koji je zahvaljujući podršci HDZ-a postao vanjski član saborskog Odbora za Ustav. Ipak ni on, kazao nam je jučer, nema nikakvih dvojbi da bilo dobro da izborne jedinice budu plod dogovora vladajuće koalicije i oporbe.

– Nisam ni razmišljao da bih se izuzeo kod potpisivanja te izjave. Na našem interkatedarnom sastanku rodila se ideja o izjavi o postupku donošenja ovog zakona, formulirali smo je i potom svi potpisali. Naglasili smo u njoj da ne predlažemo kako bi trebale izgledati izborne jedinice, granice koji su itekako bitan element izbornog sustava. Budući da će se taj zakon odnositi na puno ljudi, sve punoljetne građane, logično je da bi se vlast i opozicija trebali pokušati usuglasiti. To je smisao naše dobronamjerne izjave, kazao nam je Palić, koji ustavno pravo predaje na osječkom Pravnom fakultetu.

Baz radne skupine

Oporba se često poziva na primjer izrade zakona o izbornim jedinicama 1999., kad je Odbor za Ustav osnovao radnu skupinu u tu svrhu. Paliću nije jasno zašto HDZ nije ovaj put posegnuo za takvim rješenjem, nego je predsjednik Vlade odmah objavio da će zakon biti donesen po uobičajenoj proceduri.

– Zbilja ne znam zbog čega su tako postupili, teško mi je to pogoditi. Mogli su formirati radnu skupinu i onda u Sabor svejedno ići s prijedlogom koji bi samo vladajuća koalicija podržavala. Valjda misle da imaju dovoljno ruku u parlamentu i ostalo ih toliko ne zanima. Ili je na HDZ možda utjecala činjenica da dio oporbenih stranaka već ima svoje prijedloge izbornih jedinica, pa je zaključeno da je prostor za postizanje dogovora vrlo sužen. Najbolje bi bilo da je brzo nakon odluke Ustavnog suda o ukidanju zakona osnovana radna skupina o čijem bi se onda prijedlogu zastupnici izjasnili. Ne bavim se politikom, ali mislim da su svi trebali razgovarati o izbornim jedinicama i da svatko ide s prijedlogom tek ako se ispostavi da je dogovor nemoguć. Na kraju, naravno, netko mora izglasati zakon, a to je parlamentarna većina kad nema šireg konsenzusa, rekao nam je vanjski član Odbora za Ustav Mato Palić.