Najniža cijena lijeka na listi lijekova, trenutno postavljena na 30 posto, neće biti dostatna za dolazak novih, cjenovno priuštivih terapija. Ta razina treba biti minimalno 50 posto ako doista želimo unaprijediti stanje, ističe Milka Kosanović, predsjednica Udruge proizvođača lijekova

Prema izmjenama Pravilnika o mjerilima za stavljanje lijekova na liste lijekova HZZO-a, koje stupaju na snagu idući tjedan, HZZO će dobiti mogućnost korigiranja lista lijekova prema ishodima liječenja. Konkretno, u pravilniku stoji da će Zavod kontinuirano pratiti učinak lijeka s liste kroz kratkoročne mjerljive parametre prema kriterijima utvrđenim uz pojedini lijek na listi lijekova. Ako lijek u primjeni ne postigne učinak u liječenju kako je predstavio nositelj odobrenja, odnosno proizvođač lijeka kad je lijek stavljen na listu, Povjerenstvo za lijekove može predložiti brisanje lijeka s liste lijekova.

Povjerenstvo, osim toga, može zatražiti dodatno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora, referentnog centra Ministarstva zdravstva, Agencije za lijekove, odnosno nekog drugog stručnog društva te od liječnika specijalista u ugovornom odnosu s HZZO-om.

Prvi je to korak prema dugo najavljivanom praćenju ishoda liječenja, koje bi trebalo pokazati koliko je neka terapija ili procedura liječenja učinkovita. U ovom slučaju, lijekovi koji se pokažu dovoljno učinkovitima i dalje će se primjenjivati, a oni za koje se ustanovi da u primjeni ne daju rezultate kakvi su istaknuti kod uvrštenja lijeka na listu, izaći će iz primjene kako bi ih zamijenili drugi.

Dobar smjer

Iz udruga pacijenata pozdravljaju sustavno praćenje ishoda liječenja u bilo kojem obliku.

– Iako se najava iz Ministarstva zdravstva odnosi na praćenje učinkovitosti lijekova, smatramo to iskorakom u dobrom smjeru. Sustavno praćenje ishoda liječenja je daleko šire i obuhvaća dijagnostiku, vrijeme čekanja, početak liječenja, medicinske zahvate, utjecaj na kvalitetu života pacijenta i slično, te u budućnosti očekujemo proširenje praćenja ishoda te uključivanje oboljelih kroz praćenje ishoda prema iskustvu pacijenta, komentira Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ).

Dodaje kako je za praćenje učinkovitosti neke terapije važna i pravovremenost primjene lijeka, što također treba uzeti u obzir kod praćenja ishoda. S druge strane, ističe Belina, otvorit će se prostor za ulazak novih terapija na listu lijekova HZZO-a.

Proizvođači lijekova, s druge strane, nisu zadovoljni nekim elementima pravilnika, u prvom redu onima koji se odnose na formiranje cijene lijekova.

– HUP-Udruga proizvođača lijekova pozdravlja izmjene i dopune predmetnih pravilnika, na kojima je zajedno s Ministarstvom zdravstva radila proteklih nekoliko mjeseci, i koje donose određene promjene nabolje. U oba su pravilnika vidljive promjene u kojima se ogleda razumijevanje i prihvaćanje argumenata svih dionika sustava u cilju postizanja dugoročne održivosti dostupnosti lijekova. S pravilnicima, međutim, nismo do kraja zadovoljni, poručuje Milka Kosanović, predsjednica Udruge.

Nastavak dijaloga

Ona upozorava da najniža cijena lijeka na listi lijekova, trenutno postavljena na 30 posto, neće biti dostatna za postizanje željenog cilja – smanjenja financijske neatraktivnosti hrvatskog tržišta lijekova za dolazak novih, a cjenovno priuštivih terapija. »Ta razina treba biti minimalno 50 posto ako doista želimo unaprijediti stanje«, ističe Kosanović.

Također, u pravilnicima ne prepoznaje adekvatan odgovor na najveći postojeći izazov, a to je hitno usklađivanje cijena lijekova s inflacijom.

– Smatramo da je nužno donijeti i dodatne mjere, kao što to radi i većina država EU-a, koji će dugoročno pridonijeti jačanju otpornosti cijeloga sustava u budućnosti. Radi svega očekujemo nastavak dijaloga s Ministarstvom zdravstva i HZZO-om koji će, zbog kompleksnosti problematike, sigurno biti kontinuiran, zaključuje Kosanović.

HUP-Udruga proizvođača lijekova, podsjetimo, već dulje vrijeme upozorava na to da su cijene lijekova neodržive zbog enormnog rasta troškova proizvodnje. Diljem Europe dolazi do nestašice lijekova, a neki su i bez krize bili na granicama financijske održivosti. Hrvatska je tu u još lošijoj poziciji jer je malo tržište s niskim cijenama, što je farmaceutima i dobavljačima lijekova slaba motivacija za plasman proizvoda. Ako želi spriječiti nestašice lijekova koje su sve češće, i Hrvatska bi, poručuju, trebala korigirati cijene lijekova što su učinile i druge države članice EU-a.