RIJEKA – Ako zaista dobijemo zeleno svjetlo za uvođenje eura već 1. siječnja 2023., pola godine prije, dakle već iduće ljeto, dvojno će – u kunama, ali i u eurima – morati biti iskazane, ne samo cijene, nego i plaće. To će zahtijevati i određene tehničke prilagodbe poslodavaca, a o detaljima smo pitali Hrvatsku narodnu banku. U HNB-u su potvrdili da će se »obveza dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, što predstavlja jednu od najvažnijih mjera u okviru mehanizma za zaštitu potrošača, te za informiranje i privikavanje građana na novu valutu, odnositi na poduzeća, uključujući banke, tijela državne uprave i poduzeća iz javnog sektora«.

– Osim na stavke potrošnje, kao što su cijene u trgovinama i kod pružatelja usluga, te cjenici i katalozi, dvojno iskazivanje primjenjivat će se i na primanja stanovništva, npr. izvješća o isplati plaća, mirovina ili socijalnih naknada. Obveza dvojnog iskazivanja cijena bit će na snazi u razdoblju od 30 dana od odluke Vijeća EU-a o uvođenju eura u Hrvatskoj do 12 mjeseci nakon dana uvođenja eura, ističu u HNB-u. Dodatnih pojašnjenja o tome što se točno tu očekuje od poslodavaca, međutim, ne daju. Kažu samo da će »sve pojedinosti o dvojnom iskazivanju cijena biti uređene zakonom kojim će se regulirati uvođenje eura (Zakonom o euru), te ostalim propisima«.

Dvojno iskazivanje

Kako su već ranije najavili u HNB-u, očekuje se da bi spomenuti zakon mogao biti donesen u prvom kvartalu 2022. U Nacionalnom pak planu zamjene hrvatske kune eurom detaljno je pojašnjen hodogram priprema. Otprilike šest mjeseci prije uvođenja eura, Vijeće EU-a o tome donosi odluku te utvrđuje tečaj konverzije. Najvjerojatnije će to biti 7,5345 kune za euro, što je bio i tečaj ulaska naše zemlje u ERM2 mehanizam. Odluka Vijeća najčešće se donosi u srpnju, nepunih šest mjeseci prije službenog ulaska u eurozonu.

Ako bi, znači, kao datum ulaska u eurozonu definitivno bio potvrđen 1. siječnja 2023., onda bi ove aktivnosti krenule u srpnju 2022., a unutar te faze, 30 dana nakon što Vijeće EU-a potvrdi da Hrvatska zadovoljava sve kriterije za uvođenje eura, odnosno otprilike pet mjeseci prije uvođenja eura, počinje razdoblje obveznoga dvojnog iskazivanja cijena, stoji u Planu. Kako je HNB u odgovoru pojasnio, to se dakle odnosi i na plaće, mirovine, socijalna davanja itd.

Znači, srpanj ili kolovoz bit će mjesec kada će i na artiklima, u vidu cijena, ali i na platnim listama hrvatskih građana, uz kunski, »osvanuti« i ekvivalentni eurski iznos. Budući da je sve to relativno blizu, upit smo poslali i Hrvatskoj udruzi poslodavaca – znaju li nešto više o cijelom procesu, što sve uključuje pripreme za ovo dvojno iskazivanje, pripremaju li se poslodavci na taj korak, te koliki procjenjuju da bi mogao biti trošak u smislu eventualnih tehničkih pripremi, možda blagajni, programa koji će sve to preračunavati itd.

Tehničke prilagodbe

– S obzirom na brojne tehničke prilagodbe koje će poslodavci morati provesti kod uvođenja eura, očekujemo da im se osigura razuman rok prilagodbe, te podrška u vidu stručnih edukacija, konferencija, seminara na kojima bi se mogli educirati i što kvalitetnije proći kroz prijelazni period prelaska iz kune u euro, poručuju iz HUP-a. U nastavku odgovora spominju i troškove.

– Ne zaboravimo da većinu hrvatskoga gospodarstva čine mala i srednja poduzeća kojima troškovi novih knjigovodstvenih programa, blagajni i ostalih preduvjeta za uvođenje eura čine značajan teret na ukupno poslovanje, stoga im se treba pružiti adekvatna podrška i pomoć nadležnih tijela u vidu sufinanciranja dijela troškova, pravovremenog obavještavanja o svim potrebnim promjenama te perioda prilagodbe u kojem će naglasak biti na edukaciji, zaključuju u HUP-u.