Od jeseni dio banaka povećava naknade za korištenje svojih usluga, pa i za vođenje žiro i tekućih računa. Konkretno, u Privrednoj banci Zagreb od 1. listopada vođenje tekućeg računa u kunama umjesto dosadašnjih od 4,9 do 7 kuna mjesečno, poskupljuje na 6,3 kuna do 9 kuna mjesečno.

Svoj račun u toj banci skuplje će plaćati i umirovljenici: sada plaćaju od 2,45 do 3,5 kune mjesečno, a od listopada će od 3,15 do 4,5 kuna mjesečno. Studenti i dalje neće plaćati naknadu za račun otvoren u PBZ-u.

U banci su imali potrebu naglasiti da će i s ovom promjenom cijene PBZ i nadalje biti među najkonkurentnijim na tržištu. Ističu i da visinu naknada za vođenje tekućeg računa u kunama nisu mijenjali od 2011.

No, cijene se sada, kako su nadalje izvijestili, mijenjaju i u domeni platnih usluga, a odnose se na dio transakcija koji se odvijaju u poslovnicama banke. PBZ će, naime, naplaćivati naknadu za dizanje gotovine s računa u banci, pa će tako naknada za podizanje gotovog novca u iznosu od 100 kuna do 5.000 kuna u poslovnici od 1. listopada iznositi 3 kune, a za što, tumače u PBZ-u, postoji alternativni kanal za podizanje istog iznosa – bez naknade, a to je bankomat.

Za podizanje gotovine iznad 5.000 do 100.000 kuna banka ne naplaćuje naknadu. Također, naknadu za podizanje gotovog novca u poslovnici u iznosu do 5.000 kuna banka ne naplaćuje za podizanje s računa izuzetih od ovrhe (tzv. zaštićenih računa), osnovnih računa i osnovnih računa za osjetljivu skupinu kao i za podizanje gotovine s računa osoba pod skrbništvom i maloljetnih osoba. Banka je odluku o uvođenju ove naknade donijela znatno ranije, ali ju je odgodila do listopada ove godine, kažu u PBZ-u.

– Banka opće uvjete mijenja zbog potrebe informiranja klijenata o novoj primjeni zakonske regulative (nova definicija urednosti klijenta), tehnoloških i procesnih unapređenja koje namjerava osigurati a koji će biti bez naknade za klijenta kao što su dostava PIN-a u On-line bankarstvo (PBZ digitalno bankarstvo), automatska registracija virtualnih kartica u Digitalnom novčaniku, dostava kartica na kućnu adresu te promjene cijena (Tarifa Banke), tumače u PBZ-u.

On-line besplatno

U Erste banci će pak od 1. listopada vođenje tekućeg računa umjesto dosadašnjih 10 kuna, stajati 12 kuna mjesečno, dok će vođenje deviznog ili žiro računa stajati dvostruko više, umjesto 6 kuna, čak 12 kuna mjesečno.

No, ako klijent uz vođenje ova tri računa ugovori i jednu uslugu on-line bankarstva umjesto dosadašnjih 14, plaćat će 12 kuna mjesečno; ako pak ugovori dvije ili tri usluge on line bankarstva onda će umjesto 18, plaćati također 12 kuna mjesečno.

Foto Pixsell

Očito je da bazna usluga, a to je vođenje računa poskupljuje, a samo ako se veže za paket usluga, onda jedinična cijena pada. U Ersteu tumače da se trenutačno naknada za vođenje tekućeg računa te naknada za korištenje usluga on-line bankarstva naplaćuju zasebno, dok će se od listopada klijentima naplaćivati jedinstvena naknada, i to neovisno o broju usluga on-line bankarstva koje koriste.

Tako će, tumače, naknada za vođenje transakcijskih računa iznositi 12 kuna, dok će usluge on-line bankarstva (internetsko, mobilno bankarstvo i telefonsko bankarstvo) biti besplatne. Činjenica je, priznaju u banci, da će jedan dio klijenata, posebno onih koji koriste isključivo devizni ili žiro račun, mjesečno plaćati veću naknadu.

Međutim, s obzirom da posljednjih godina kontinuirano raste broj klijenata koji koriste usluge on-line bankarstva, a što se dodatno intenziviralo u pandemiji, ova izmjena, tvrde u Ersteu, imat će pozitivan utjecaj na veliki dio klijenata.

Naknade za vođenje tekućeg računa za umirovljenike, maloljetnike te korisnike Erste paketa, ne mijenjaju.

Skupa gotovina

Iz OTP banke odgovorili su da se i kod njih od polovine listopada mijenjaju neke naknade, i to za podizanje gotovine kreditnim/charge karticama na bankomatima i eft-post terminalima: umjesto 3 posto, najmanje 30 kuna, nove naknade iznose 3 posto plus 20 kuna.

Umjesto naknada za podizanje gotovog novca 3,5 posto, najmanje 35 kuna na bankomatima drugih banaka i naknada za podizanje gotovog novca 4 posto, najmanje 35 kuna na eft-pos terminalima drugih banaka, nove naknade iznose 4 posto plus 20 kuna.

U Raiffeisen banci nema povećanja naknada za poslovanje koje se odnosi na račune, pakete, trajne naloge, SEPA izravnih terećenja i kreditnih transfera, izvijestili su iz ove banke. Zagrebačka banka, poručuju pak iz naše najveće banke, u proteklom razdoblju nije povisivala naknade fizičkim osobama u dijelu transakcijskog poslovanja.

Iz Hrvatske poštanske banke na upit nisu odgovorili.

No, naknade su ionako obično dostupne na web stranicama banaka. Često je riječ o cijeloj šumi naknada, pa treba uspoređivati postojeće stanje s budućim, ako ga banka najavljuje, a tek onda staviti u odnos s drugim bankama.

Rast naknada kompenzira pad prihoda od kamata

Čini se da banke, odnosno dio njih, očito ne prežu ni od toga da u pandemijskoj krizi, te na pragu ekonomske recesije, poskupljuju usluge i podižu naknade. U tome vjerojatno vide poslovnu logiku.

Naime, u uvjetima sve lošije naplate kredita te sve niže kreditne sposobnosti dijela klijenata, za koje su odobravale i moratorije, banke nastoje ostati u zoni pozitivnog poslovanja. Potražnja za uslugom poput tekućeg računa je relativno neelastična, budući da većina ljudi ima neki transakcijski račun, a banke su u tom dijelu monopolisti.

Stoga su naknade na takav proizvod najbolji izvor sigurnih, a u slučaju povećanja, i dodatnih prihoda po principu velikih brojeva.

Pojedinačno, kunu, dvije ili tri, klijent koji je još uvijek koliko-toliko bonitetan možda neće pretjerano osjetiti, ali u umnošku svih klijenata, banke će ubrati lijepi prihod od provizija i naknada kojim će nastojati kompenzirati minuse i gubitke u ovoj teškoj godini.

Posebno naglašavaju pristupačnost digitalnih kanala plaćanja, no ni digitalizacija ne može biti objašnjenje baš za sve.