POSEBNI UVJETI U KBC RIJEKA Sve klinike imat će izolacijski smještaj za COVID-19 pacijente

Privatna arhiva

Nastojimo i podizati standard smještaja bolesnika stalnim investiranjem u preuređenje postojećih prostora. U tom kontekstu izgradnja novih, modernih bolničkih kapaciteta u jedinstvenoj novoj bolnici, postaje još snažniji imperativ, smatra prof. dr. Lidija Bilić-Zulle

povezane vijesti

Svjetski uspjeh riječkih liječnika! Po prvi put pacijentici uspješno autotransplantiran bubreg
Tete i barbe pričalice u Rijeci proslavili 15 godina. Oni donose radost u dječje bolesničke sobe
U Klinici za tumore KBC-a Rijeka Đurđa i Franko razveselili onkološke pacijente

RIJEKA Protekla dva i pol mjeseca pokazali su nam da je sustav puno fleksibilniji nego što smo mogli pretpostaviti, konstatira prof. dr. Lidija Bilić-Zulle, zamjenica ravnatelja Kliničkog bolničkog centra Rijeka i predsjednica bolničkog kriznog stožera koji je u riječkom KBC-u formiran na početku ovogodišnje pandemije koronavirusa i vrlo brzo bio primoran promptno reagirati u borbi s novim virusom i nepoznatom situacijom čiji se tijek mijenjao iz dana u dan.

– Kliniku za infektologiju ispraznili smo za dva sata i smjestili 17 teško bolesnih pacijenata na druge klinike. Kod izmještanja Klinike za otorinolaringologiju uz bolesnike trebalo je izmjestiti i organizirati čitavu jednu kiruršku djelatnost. I za to, uz suradnju svih uključenih, nije trebalo dulje od jednog popodneva. Cijelo vrijeme radili su se i postupci mehaničke trombektomije za bolesnike s moždanim udarom kao i sve druge endovaskularne intervencije, a i uspjeli smo u tim uvjetima održati sve bolničke djelatnosti za neodgodive bolesnike što je iznimno važno. Neke klinike, kao primjerice Klinika za onkologiju radile su u punom, čak i u pojačanom kapacitetu. Fleksibilnost je garancija da ćemo u slučaju potrebe i ponovnog rasta broja oboljelih, još brže moći modularno povećavati kapacitete. Te se prilagodbe odnose na privremena, krizna stanja. Međutim, važno je i trajno prilagoditi bolničko zbrinjavanje pacijenta za koje nismo sigurni jesu li zaraženi i za one za koje znamo da su zaraženi uzročnikom koji može ugroziti sustav, a imaju neko hitno akutno stanje. Nije to samo virus SARS-CoV-2, već i drugi opasni uzročnici, virusi i bakterije, koji se teško liječe i izazivaju bolničke infekcije. Izolacijski smještaji postojat će na svim klinikama, a nastojimo i podizati standard smještaja bolesnika stalnim investiranjem u preuređenje postojećih prostora. U tom kontekstu izgradnja novih, modernih bolničkih kapaciteta u jedinstvenoj novoj bolnici, postaje još snažniji imperativ, smatra Bilić-Zulle.

Rad u izvanrednim okolnostima proteklih je mjeseci sve bolničke službe, bile one medicinske ili ne, ujedinio u borbi protiv koronavirusa. Ukupno je na krizna radilišta premješteno 107 zaposlenika KBC-a, liječnika, medicinskih sestara i tehničara, njegovateljica i spremačica. Svi su prošli edukaciju za rad s infektivnim bolesnicima i materijalom, a kako ističe Bilić-Zulle, bez logističke potpore, laboratorija, tehničke službe, održavanja, informatičke službe, kuhinje, praonice, vozača, transportnih radnika, koji su svi radili u posebnim uvjetima, ne bi bilo moguće niti liječiti bolesnike.

Prilagodba prostora

– Prvi korak je bio planiranje potrebnih kapaciteta, popis nužnih radova i opreme potrebne za osiguranje tih kapaciteta. Nakon što su utvrđeni prostorni kapaciteti, osigurano je 95 bolničkih kreveta za liječenja bolesnika od COVID-19 i čak 73 intenzivne jedinice za liječenje najtežih bolesnika iz naše i dvije susjedne županije. Slijedila je prilagodba Jedinice intenzivnog liječenja Klinike za anesteziju na Sušaku, zatim prostori OHBP-a na Sušaku i u Rijeci, prilagodba zgrade Klinike za infektivne bolesti, zgrade Klinike za otorinolaringologiju, Klinike za neurologiju, čija je cijela zgrada preuređena u COVID-19 respiracijski centar te zgrade Klinike za psihijatriju čija su dva kata bila namijenjena za infektivne bolesnike. Iz svih je prostora bilo potrebno iseliti postojeće bolesnike i medicinske timove te ih smjestiti na druge klinike kako bi im bio omogućen rad i zbrinjavanje neodgodivih bolesnika. Svi prostori predviđeni za smještaj COVID-19 bolesnika opremljeni su audio i video komunikacijskim sustavima, kako bi se omogućila stalna komunikacija s bolesnicima uz minimalno izlaganje osoblja riziku zaraze. Glavno mjesto prihvata i inicijalne obrade COVID-19 bolesnika je u prostoru OHBP-a na lokalitetu Sušak, koji jedini ima primjerene uvjete za takve postupke, a stacionarni odjeli su na lokalitetu Rijeka, stoga je organiziran sanitetski prijevoz pozitivnih i suspektnih bolesnika u suradnji sa Zavodom za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije, čije vozilo nam je na raspolaganju i Dezinsekcijom Rijeka u svrhu kontinuiranog čišćenja i dezinficiranja vozila. Svima smo im zahvalni na suradnji, kao i tvrtkama koje su pomogle u opremanju i prilagodbi prostora, a posebice brojnim donatorima, ističe Bilić-Zulle.

Pripremajući bolnicu za liječenje zaraženih, bolnički krizni stožer, kako kaže Bilić-Zulle, razmatrao je sve dostupne scenarije. Infektolozi su, prema njezinim riječima, pratili situaciju u svijetu i pokazali dragocjeno iskustvo budući da su prijeteće epidemije ebole, SARS-a i MERS-a u proteklim godinama već ranije donekle pripremile bolnicu. Krizni stožer KBC-a definirao je strategiju koja se može sažeti u četiri cilja. Prva dva cilja bila su osigurati primjerenu zdravstvenu skrb oboljelima od COVID-19 bolesti u smislu uobičajenog i intenzivnog bolničkog liječenja te osigurati primjerenu zdravstvenu skrb za sve bolesnike s drugim bolesnim stanjima koji nisu zaraženi virusom. KBC Rijeka je jedina akutna bolnica županiji kojoj gravitira veliki broj stanovnika i bilo je nužno održati potrebnu zdravstvenu skrb za sve bez obzira na vrijeme epidemije.

Članovi bolničkog kriznog stožera

Formiranje bolničkog kriznog stožera, prema riječima njegove predsjednice, nije se događalo jednom odlukom, a prilagodba organizacije rada bolnice u epidemiji počela je u veljači.
– Na Stručnom vijeću održanom krajem siječnja 2020. predstojnica Klinike za infektivne bolesti prof. dr. Biserka Trošelj-Vukić upozorila je na opasnost i eskalaciju epidemije u Kini i izrazila bojazan nadolazeće epidemije. Tada se još uvijek nije slutio ovakav tijek događaja. Međutim, nakon toga u ravnateljstvu KBC-a započinjemo aktivnosti u suradnji s Klinikom za infektologiju, najprije oko nabavke osobne zaštitne opreme, u čemu je ključnu ulogu imala voditeljica bolničke ljekarne magistra Dijana Dragičević. Ulaz u bolnicu, čvrsta crta obrane čitave bolnice je Objedinjeni bolnički hitni prijem koji iznimno predano vodi dr. Martina Pavletić. U OHBP-u i na Klinici za infektivne bolesti počinju edukacije osoblja za korištenje osobne zaštitne opreme i pripreme za mogućnost prijema zaraženog bolesnika. Ključno povjerenstvo u situacijama epidemije, ali i za svakodnevni bolnički rad, Povjerenstvo za nadzor nad bolničkim infekcijama iznimno kompetentno vodi prof. dr. Maja Abram sa svojim suradnicima. Posebice bih tu istaknula magistru sestrinstva Moranu Magaš koja je s profesoricom Abram prehodala i po 20 tisuća koraka na dan po bolnici utvrđujući najbolje moguće infektivne i čiste putove i prostore. Kako se u veljači situacija komplicirala, bilo je jasno da će trebati reorganizacija osoblja, posebice medicinskih sestara i tehničara te servisnih službi, što je smireno i besprijekorno učinkovito sve vrijeme činila naša glavna sestra bolnice Snježana Juričić. Sa strepnjom gledajući u razvoj krize u Italiji i crne brojke koje su počele munjevito stizati, postaje jasno da je ključ smanjenja smrtnosti, kapacitet intenzivnih jedinica liječenja COVID-19 bolesnika. I tu je nezamjenjiv uskočio prof. dr. Alen Protić, predstojnik Klinike za anesteziologiju koji je sa svojim timom bio zadužen za organizaciju i provođenje intenzivnog liječenja. Za organizaciju liječnika pridruženih timu za zbrinjavanje COVID-19 bolesnika ključan je pomoćnik ravnatelja za kvalitetu pružanja medicinske skrbi doc. dr. Tomislav Jakljević, navodi Bilić-Zulle ističući kako ovaj bolnički tim neprekidno radi već dva i pol mjeseca, bez obzira što je broj bolesnika pozitivnih na koronavirus, na sreću, ostao malen.

Zdravstvena skrb

– Treći, možda i najteži, cilj bio je osigurati primjerenu zdravstvenu skrb i zbrinjavanje bolesnika zaraženih i sumnjivih na COVID-19, a u kojih je potrebno liječiti druga bolesna stanja. Takve je pacijente nužno neodgodivo liječiti u posebnim uvjetima, stoga je bilo potrebno da svaka klinika organizira mogućnost zbrinjavanja COVID-19 pozitivnog ili suspektnog bolesnika. U tu svrhu preuređen je i prostor Klinike za maksilofacijalnu kirurgiju na lokalitetu Sušak, koji je izoliran i pretvoren u kirurški centar u kojem su činjeni nužni hitni kirurški zahvati bolesnicima koji su bili sumnjivi na COVID-19. Sve je to učinjeno u svrhu ostvarenja četvrtog cilja, po kojem je bilo potrebno organizirati rad na način najveće moguće zaštite bolničkog zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja te sprečavanje širenja COVID-19 među bolesnicima i djelatnicima KBC-a Rijeka. Osobna zaštitna sredstva dijele se iz centralnog mjesta – bolničke ljekarne, i koriste vrlo racionalno tako da u cijeloj krizi nismo ostali bez dostatnih količina iako je to bio veliki izazov. Djelatnici su, gdje god je to bilo moguće, radili u epidemiološki odvojenim timovima kako bi u slučaju proboja virusa među osoblje i njihovo povlačenje u samoizolaciju, preuzeo drugi tim. Srećom, nismo imali prijenos zaraze među djelatnicima i bolničkim pacijentima, napominje predsjednica bolničkog Kriznog stožera čiji su članovi izrazito ponosni na respiracijski centar koji je formiran u Klinici za neurologiju gdje je postavljeno 48 intenzivnih bolničkih kreveta opremljenih respiratorima i medicinskom opremom iz bolničkih rezervi, opremom koja je kupljena tijekom COVID-19 krize, te opremom posuđenom iz drugih centara, prvenstveno iz Pule i Gospića.

– Na sreću, puni kapaciteti nisu nikad iskorišteni, u centru je liječeno šest bolesnika, od kojih je jedna COVID-19 bolesnica, nažalost, preminula. Centar je za to vrijeme bio i edukacijsko mjesto gdje se, uz postojeći kadar Klinike za anesteziju, educiralo dodatnih tridesetak medicinskih sestara za vrlo zahtjevne postupke intenzivnog liječenja i njege bolesnika na respiratoru, tako da je povećan broj djelatnika s tim vrlo specifičnim kompetencijama, koji čini zlatnu rezervu i za ubuduće, zaključuje Bilić-Zulle.