U 10 minuta po pacijentu ne može se govoriti o preventivi, jer tu nema vremena za provjeru vrijednosti tlaka, navike pušenja ili konzumacije alkohola, ili za pitanja vezana uz probir na rak, upozorila je obiteljska liječnica Ines Balint
ZAGREB – Svaki četvrti liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti više ne bi izabrao taj posao da ponovno bira zanimanje. Razlozi su veliko radno opterećenje, odnošenje posla kući, manjak vremena za razgovor s pacijentima, izloženost nasilju na radnom mjestu, nemogućnost nabave medicinske opreme, loši odnosi s HZZO-om, golemo administrativno opterećenje…
Pokazala je to anketa Hrvatske liječničke komore (HLK) među oko 2.500 liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Anketi se odazvalo gotovo tisuću obiteljskih liječnika, pedijatara i ginekologa u PZZ, a iskazali su veliko nezadovoljstvo uvjetima rada i plaćama.
Krešimir Luetić
Pokazalo se, među ostalim, da obiteljski liječnici imaju 10 minuta vremena za svakog pacijenta, dok normativi propisuju 15 do 25 minuta za prvi pregled.
Pedijatri za svako dijete imaju samo devet minuta vremena, dok normativi propisuju 30 minuta za pregled dojenčeta i 20 minuta za prvi pregled bolesnog djeteta.
– To je neodrživo i imat će posljedica na zdravlje naše djece. Zdravstvena zaštita djece jako je ugrožena, bojimo se pogreške, istaknula je pedijatrica Ilonka Artuković na današnjoj konferenciji za novinare u HLK, gdje su predstavljeni rezultati ankete.
U 10 minuta po pacijentu ne može se govoriti o preventivi, jer tu nema vremena za provjeru vrijednosti tlaka, navike pušenja ili konzumacije alkohola, ili za pitanja vezana uz probir na rak, upozorila je obiteljska liječnica Ines Balint.
U Hrvatskoj danas nedostaje 257 timova obiteljske medicine, u Primorsko-goranskoj županiji njih 15. Nedostaje i 90 pedijatrijskih timova u PZZ, od toga niti jedan u PGŽ-u, dok manjak ginekologa prelazi stotinu timova, a čak 550.000 žena u Hrvatskoj nema stalnog ginekologa, poručuju iz HLK: Zbog visoke životne dobi liječnika i manjka specijalizacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, čak trećina stanovništva Hrvatske ostat će u narednom desetljeću bez izabranog liječnika, što će se preliti u bolnički sustav i izazvati kaos, upozoravaju liječnici.
