Krizna 2020. godina, bila je krizna u svim mogućim segmentima, rastao je broj ljudi na granici siromaštva, napadi na novinare su nastavljeni, došlo je do dodatnih ograničavanja ljudskih prava, a zabilježen je i porast seksualnog nasilja.

Porazni su to rezultati o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj u 2020. godini, koje je jučer predstavila Kuća za ljudska prava Zagreb. Riječju, u 2020. godini na udaru pandemije i potresa najviše su bila prava na zdravlje, dom, adekvatne uvjete života te pravo na rad.

– Prvenstveno, kad vidimo pritužbe u tom razdoblju, to je bio pristup zdravstvenoj zaštiti, a posebno starijim osobama i osobama narušenog zdravstvenog stanja. Nakon potresa, tu je bilo i pitanje prava na dom i prava na vodu i slično.

Doživjeli smo dvije velike katastrofe, pandemiju i potres, i to su glavne točke nemogućnosti ostvarivanja svih prava, bilo zbog samih tih katastrofa, bilo zbog načina dodatnog ograničavanja prava građana nakon tih događaja, kazala je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

Kad zaprimate pritužbe, to su stotine osobnih priča i tragedija, i svaka priča ima svoju težinu, izjavila je pravobraniteljica.

Zabrinjavaju institucije

– Prošla godina je svakako bila specifična zbog pandemije, koja nam je svima promijenila život, i sve vlade su morale donositi odluke koje su oganičavale prava građanima, a ključno je bilo da te mjere budu proporcionalne zaštiti zdravlja ljudi, da budu nediskriminirajuće, i da budu vremenski ograničene.

Mislim da smo mi to postigli. Imali smo cijelo vrijeme zasjedanje parlamenta, oporba je obavljala svoju funkciju kontrole vlasti, pa smo imali i rasprave o ustavnosti i zakonitosti mjera. Mislim da smo uspjeli zadržati mjeru između zaštite i nediskriminirajućih odluka, stav je potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića.

S druge strane, iz civilnih udruga su kritični.

– Uslijed pandemije i potresa koji su pogodili Zagreb i Baniju, ljudska prava u Hrvatskoj u kojima smo bilježili napredak u proteklim godinama, stagnirala su, a ljudska prava marginaliziranih skupina su se do određene mjere i umanjivala, istaknuo je programski direktor Kuće ljudskih prava Zagreb Ivan Novosel.

Pritom su posebno pogođene osobe u riziku od siromaštva, kojih je u Hrvatskoj preko 20 posto, osobe starije životne dobi, samci i djeca, dodaje Novosel te ističe da su izazovi u ostvarenju ljudskih prava veći izvan urbanih centara Hrvatske.

Smatra da su pandemija i potres dodatno pokazali slabu kapacitiranost i pripremljenost državnih institucija, uprave, i društva na krizne situacije u smislu uvježbanosti.

Dodao je da je zabrinjavajuća potkapacitiranost državnih institucija za kreiranje javnih politika temeljenih na ljudskim pravima, što ilustrira činjenica da Hrvatska nema razrađenu javnu politiku suzbijanja siromaštva za buduće razdoblje, ali niti novi plan zaštite i promocije ljudskih prava.

Rast nezaposlenosti

– U spektru građanskih prava, došlo je do masovnih ograničavanja prava, no ta ograničenja bila su iznimno legitimna i razmjerna, što je potvrdio i Ustavni sud, kazao je Novosel.

Izvještaj Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2020. godinu napravila je Kuća ljudskih prava Zagreb u suradnji s organizacijama civilnog društva, a daje uvid u stanje ljudskih prava u više područja.

Što se tiče socio-ekonomskih prava, izvještaj navodi da je gotovo četvrtina stanovnika u Hrvatskoj, njih 23,3 posto u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a čak 51,7 posto osoba živi u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak, dok više od 40 posto ne može priuštiti godišnji odmor izvan kuće.

Epidemija i zabrana rada pojedinim djelatnostima, očekivano su dovele do porasta nezaposlenosti. U 2020. godini, navodi se u izvješću, udvostručen je broj poslovno uvjetovanih otkaza u odnosu na prethodnu godinu, a kroz 11 mjeseci u 2020. godini na Hrvatski zavod za zapošljavanje prijavilo se 43.000 radnika koji su ostali bez posla kao tehnološki višak i oko 97.000 radnika kojima je istekao ugovor na određeno.

Problem obrazovanja

Epidemija je znatno utjecala i na dostupnost i kvalitetu obrazovanja, a pristup nastavi na daljinu bio je otežan ili onemogućen pojedinim učenicima – pripadnicima ranjivih skupina, a posebno romskoj skupini.

Na području pravosuđa, najveći problem i dalje ostaje učinkovitost i kvaliteta pravosudnog sustava, prije svega u području korupcije. Zabrinjava da je razina percipirane neovisnosti hrvatskog pravosuđa među najnižima u EU-u.

– Prema istraživanju Eurobarometra o korupciji čak 97 posto građana u Hrvatskoj ističe korupciju kao jednu od značajnijih prepreka ostvarenju neovisnosti pravosuđa. S druge strane, većini je građana mogućnost prijavljivanja korupcije i dalje nepoznata i često odustaju od prijavljivanja zbog straha od posljedica, navodi se.

Također, broj kaznenih djela nasilja u obitelji u prvoj polovini 2020. godini porastao je za više od 40 posto u odnosu na 2019. godinu, a zabilježen je i porast seksualnog nasilja.

Prijetnje novinarima

Iz Kuće ljudskih prava upozoravaju kako zabrinjavaju slučajevi vrijeđanja, zastrašivanja, prijetnji i prijetnji smrću koje doživljavaju novinari, kao i prijetnje na internetu, dok je u prošloj godini zabilježeno pet fizičkih napada na novinare i novinarke