Složeni međuvlasnički odnosi u Luci Rijeka d.d. koji su dosad rezultirali smjenama uprave i prošlogodišnjim drastičnim padom prometa, dodatno su zakomplicirani odlukom Stalnog arbitražnog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori kojom je odluka poljskog OT Logisticsa (OTL) o raskidu međudioničarskog ugovora s AZ Mirovinskim fondovima proglašena ništetnom.

Ovom odlukom poljska tvrtka, inače najveći pojedinačni dioničar Luke Rijeka d.d. koji izravno drži 27,3 posto udjela tvrtke, a neizravno kontrolira još oko osam posto, našla se u obavezi otkupa dionica AZ fondova, prema takozvanoj »put« opciji međudioničarskog ugovora po cijeni od 60 kuna po dionici, što je više od dvostruko od trenutne cijene dionice Luke Rijeka d.d., koja se kreće oko 27 kuna.

Kako AZ fondovi drže 15 posto dionica plus 1,6 posto dionica u dobrovoljnim fondovima, Poljaci bi, prema međudioničarskom ugovoru sklopljenom 2017. godine, AZ fondovima trebali isplatiti 122 milijuna kuna što je s obzirom na velike financijske i poslovne probleme u koje je OTL zapao u zadnje dvije godine, prilično nevjerojatna opcija.

Upravo kako bi izbjegli obvezu otkupa dionica od AZ-a, Poljaci su u srpnju prošle godine jednostrano raskinuli međudioničarski ugovor, nakon što su iz AZ-a izrazili nezadovoljstvo upravljanjem Lukom Rijeka d.d., kojoj je od početka 2018. godine do travnja prošle na čelu bio Jedrzej Mierzewski, kojeg je na tu poziciju postavio OTL, zajedno s još dva člana uprave.

Ozbiljne poteškoće

Podsjećamo, OTL je dokapitalizacijom ušao u vlasničku strukturu Luke Rijeka d.d., a sklapanjem međudioničarskog ugovora s dvama hrvatskim mirovinskim fondovima, Erste i AZ, došao je u poziciju da početkom 2018. godine na čelo tvrtke postavi Jedrzeja Mierzewskog. Sam OTL u međuvremenu je zapao u ozbiljne financijske i poslovne poteškoće na poljskom tržištu, a Luka Rijeka d.d. je, u nešto više od godinu dana vladavine Mierzewskog, ostala bez dijela velikih klijenata, kao i bez dobrog dijela srednjeg i višeg menadžmenta, što je rezultiralo velikim padom prometa.

Sve skupa rezultiralo je smjenom Mierzewskog, na čelo Luke Rijeka d.d. postavljen je Duško Grabovac, dotadašnji predstavnik AZ-a u Nadzornom odboru tvrtke, ali Poljaci su i dalje ostali u vlasničkoj strukturi, u kojoj 25,02 posto drži i Republika Hrvatska.

Eventualna obaveza otkupa dionica ozbiljno bi ugrozila ionako ozbiljno načeto poslovanje OTL-a. U polugodišnjem izvješću o poslovanju OTL-a na poljskoj burzi, naime, među rizicima bankrota bio je naveden i rizik nepovoljnog rješavanja arbitražnog spora, odnosno obveza otkupa dionica Luke Rijeka. ​

Da Poljaci ne žele, odnosno ne mogu otkupiti dionice, daje naslutiti i burzovna objava nakon završetka arbitraže, u kojoj predsjednik uprave OTL-a Konrad Hernik navodi kako je OTL zbog dvosmislenosti pravnih tumačenja o opsegu pravnih i financijskih posljedica naručio »pravna mišljenja u cilju zaštite interesa društva«, kao i da namjerava započeti s pregovorima s AZ-om, u vezi s potencijalnim obavezama, ali i novom suradnjom u okviru ugovora.

Kakve su namjere AZ fondova, pokušali smo saznati od uprave »mirovinca« kojoj smo poslali upit kani li inzistirati na obavezi OTL-a da otkupi njihove dionice po cijeni više nego dvostruko većoj od trenutno izlistane na burzi ili će s Poljacima u pregovore oko mađudioničarskih obaveza.

AZ fondovi imaju i opciju prodaje dionica na tržištu te potraživanja razlike u cijeni od OTL-a pa smo i o tome postavili upit, kao i o strateškom opredjeljenju fonda – ostanku u vlasničkoj strukturi Luke Rijeka d.d. ili izlasku iz nje.

Dugoročni horizont

– Rezultat arbitraže je obvezan za OT Logistic, a AZ mirovinski fondovi će kod ovog ulaganja, kao i kod svih drugih ulaganja, prvenstveno štititi interes svojih članova i raditi na iznalaženju rješenja koje će maksimizirati dobit za članove svojih fondova.

AZ mirovinski fondovi ulaganje u Luku Rijeka smatraju strateškim ulaganjem i u ovo ulaganje su ušli s dugoročnim horizontom. Međutim, s obzirom na osjetljivost procesa i informacija, trenutno ne možemo detaljnije komentirati naše daljnje namjere i planove, stoji u kratkom odgovoru AZ-a.

Otkupom udjela AZ-a, Poljaci bi se ozbiljno približili pedesetpostotnom udjelu u vlasništvu Luke Rijeka što, iako to službeno ne želi kazati, s obzirom na prethodno iskustvo s poljskom upravom, ne žele niti u Luci Rijeka, ni u Lučkoj upravi, a niti u resornom ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, čiji je čelni čovjek ministar Oleg Butković u više navrata izražavao nezadovoljstvo poljskom upravom, a neizravno najavljivao i dokapitalizaciju Luke Rijeka kojom bi se smanjio udio OTL-a u vlasničkoj strukturi i utjecaj Poljaka na upravljanje najvećim koncesionarom riječke luke.

Da njihovi strahovi nisu neopravdani, pokazuju i brojke – Luka Rijeka je u 2019. godini, za vladavine Mierzewskog, zabilježila pad prometa od 19 posto, dok je u ovoj godini, u prvih sedam mjeseci, zabilježila rast od osam posto, i to unatoč krizi izazvanoj koronavirusom.

Kakav će biti ishod po vlasničku strukturu, a time i poslovanje Luke Rijeka, teško je prognozirati. Više će se znati nakon eventualnih pregovora AZ-a i OTL-a, no gotovo je sigurno da će se odnosi u skorijoj budućnosti promijeniti, a kakve će to posljedice donijeti Luci Rijeka, tek će se vidjeti.

Ministarstvo će poduzeti sve kako bi se održalo poslovanje

Upit o ishodu vlasničke krize u Luci Rijeka postavili smo i resornom ministarstvu.

– Prema javno dostupnim informacijama, OTL-ov jednostrani raskid međudioničarskog ugovora s društvom za upravljanje AZ mirovinskim fondovima proglašen je ništetnim i bez valjanog pravnog učinka, te je OTL dužan naknaditi AZ mirovinskim fondovima prouzročene troškove arbitražnog postupka.

Učinci ove arbitražne presude na vlasničku strukturu Luke Rijeka d.d. ovisit će o daljnjim postupcima OTL-a i AZ mirovinskih fondova. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će i dalje pažljivo pratiti poslovanje Luke Rijeka, kao i razvoj odnosa među ostalim dioničarima, te će u okviru zakonskih mogućnosti poduzeti sve raspoložive radnje kako bi se održalo poslovanje Luke Rijeka te zaštitili strateški projekti i interesi Republike Hrvatske, stoji u odgovoru iz ministarstva.