Koliko je ove godine teško doći do radnika koji će odraditi sezonu, iz prve ruke znaju sami ugostitelji, hotelijeri i ostali vlasnici turističkih firmi.

Problem nedostatka kadra eskalirao je već lani u ljeto, a ove godine je još naglašeniji jer gostiju ima više, sezona bi mogla biti i bolja nego 2019., a želja za putovanjima je velika, pa neki kažu – kao da je brana popustila.

Na domaćem tržištu rada radne snage ima koliko ima, a ustvari sada više nema ni za lijek, pa se poslodavci okreću stranim radnicima.

Kažu, čak je i bazen susjednih zemalja ispražnjen pa se sve više dovode radnici iz nekad nezamislivih zemalja poput Indije, Nepala, Filipina…

Za rad u Hrvatskoj strancima, jasno, trebaju radne dozvole. A s njima je i lani bio velik problem.

Ljudi su dolazili izvana i tjednima boravili u smještaju za radnike, sve dok ne bi dobili radne dozvole, dakle, papirnato se pokrili da mogu početi raditi.

S time da u sezoni, kada svaki dan znači jako puno, sjedenje u sobi jer nema papira da se može počne raditi, jednostavno nije dobro jer se svaki dan radi o velikom broju gostiju.

Ručno rješavanje

Iz turističkog sektora već su lani tražili da se ubrza proces izdavanja radnih dozvola, međutim, u principu jedino što se promijenilo jest to da se zahtjevi predaju online umjesto da se nose u nadležnu policijsku postaju. A onda preopterećene službenice zahtjeve kao i proteklih godina rješavaju ručno.

Kako to u praksi izgleda ispričao nam je ugostitelj iz Crikvenice Robert Palić koji u centru ima pet ugostiteljskih objekata. Zatražio je pedesetak radnih dozvola početkom svibnja i do danas nije dobio niti polovinu.

S time da je, kaže, u međuvremenu deset radnih dozvola praktički propalo jer su ljudi u međuvremenu odustali i našli drugi posao.

– Među njima je bilo i sedam Nepalaca. Platio sam agenciji preko koje se zapošljavaju 10.500 kuna za dovođenje tih sedam ljudi, a potom još 4.000 kuna za njihove radne dozvole.

S time da su oni morali doći u New Delhi u ambasadu s radnom dozvolom da bi dobili vizu. Kada mi je rečeno da će radne dozvole biti spremne, ljudi su krenuli prema New Delhiju koji je, da ne zaboravim, od njihova doma udaljen 550 kilometara.

I čekali su tamo tri dana da radne dozvole stignu kako bi pokupili vizu. Međutim, kako radne dozvole nisu stizale, ljudi su, naravno, odustali, ispričao nam je Palić.

Dodao je kako je u policijskoj postaji u Crikvenici pitao može li vratiti te dozvole ili prebiti ono što je platio dozvolama za druge radnike, jer mu ove za Nepalce više očito ne trebaju, ali rečeno je da ne može.

– Em izgubim radnike, em izgubim novac, a povrh svega moram preko noći naći novih desetak radnika.

Do prije nekoliko dana sam imao sve objekte zatvorene jer ne mogu kompletirati ekipu, a već je sredina lipnja, dodao je ovaj ugostitelj koji je ipak sve otvorio uz manjak personala.

– Ja razumijem te dvije žene koje moraju obraditi sve te zahtjeve i koje su zatrpane poslom, ali onda treba stvari drukčije posložiti, uzeti još ljudi, koliko treba, ili cijelu priču digitalizirati.

Uostalom, pandemija nas je naučila sve rješavati online. Neka se stave u moj položaj, sezona je tu, a nema ljudi, ne mogu imati tri radnika.

Što mi vrijedi 18 dozvola, kad njih skoro deset nisu iskoristive jer su ljudi u međuvremenu odustali. Moji djelatnici koji već sada rade, ne mogu sami odraditi cijelu sezonu, to je neizdrživo, tako da moram hitno naći još radnika.

Dakle sutra, a ne za 15 ili mjesec dana, ukazao je ovaj ugostitelj koji je, kako nam je kazao, ustvari još u ožujku bio u Srbiji, odakle planira uzeti dio personala, te je već tada s budućim sezoncima potpisao ugovore.

Dakle, u potragu za radnicima je doista krenuo na vrijeme. No papirologija je očito pomutila planove.

Ukinuta kvota

Na novinarski upit o tome kakva je ove godine situacija s radnim dozvolama, u Policijskoj upravi Primorsko-goranske županije odgovorili su nam kako je do srijede, 15. lipnja, u Policijskoj postaji Crikvenica zaprimljeno ukupno 1.258 zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad.

– Taj broj se ne odnosi samo na sezonski rad do 90 dana, već i na produženja postojećih dozvola na jednu godinu te zahtjev s aplikacije HZZ-a, što uključuje sezonski rad do šest mjeseci i takozvana nova zapošljavanja na godinu dana.

Što se tiče broja zaprimljenih zahtjeva u odnosu na isto razdoblje prošle godine, više je nego udvostručen, rekli su u PU PGŽ-a.

Podsjetili su i kako je posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o strancima ukinuta godišnja kvota za zapošljavanje stranih državljana te se sukladno važećim odredbama spomenutog Zakona zahtjevi za dozvole za boravak i rad podnose Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koji potom izdaje mišljenje ispunjava li poslodavac i potencijalni djelatnik sve uvjete propisane zakonom.

– Ukoliko Zavod donese pozitivno mišljenje, u policijskoj upravi/policijskoj postaji nastavlja se postupak. Brzina izdavanja radnih dozvola ovisi o više elemenata, primjerice o broju zaprimljenih zahtjeva, složenosti predmeta, o priloženoj dokumentaciji, o eventualnoj kažnjavanosti podnositelja zahtjeva i drugo, a što u nekim predmetima produžuje proces i donošenje odluke, odnosno izdavanja dozvole za rad, dodali su u županijskom PU.

Pojašnjavajući kakva je situacija s plaćanjem radnih dozvola za strance, naveli su kako je sukladno članku 5., stavku 1. Zakona o upravnim pristojbama (NN 115/16) propisano da pristojbena obveza nastaje u trenutku zaprimanja zahtjeva za izdavanje akata ili druge isprave, odnosno u trenutku zaprimanja svakog drugog podneska, neovisno o tome je li on zaprimljen u pisanom obliku, poštom ili elektroničkim putem ili usmeno na zapisnik.

– Stavkom 2. citiranog članka Zakona propisano je da za akte i radnje za čije je izdavanje ili obavljanje tarifom propisana pristojba u posebnom području, pristojbena obveza nastaje u trenutku udovoljavanja zahtjevu pristojbenog obveznika.

Pristojbe u području unutarnjih poslova utvrđene su među ostalim Tar.br.7. točke 1. Uredbe o tarifi upravnih pristojbi (NN 92/21, 93/21 i 95/21) koja je stupila na snagu 1. rujna 2021., a kojom je propisano da je stranac dužan platiti upravnu pristojbu u iznosu od 560 kuna za izdavanje dozvole za boravak i rad, ukazali su u policiji.

Iz Srbije na rad u zapadnu Europu

– Svake godine je sve veći problem naći kvalitetne radnike i u Srbiji jer umjesto k nama, sve više njih odlazi na rad u zemlje zapadne Europe.

Tako da se osjeti manjak ljudi i u ovom našem bazenu. I zato ćemo svi morati sve više tražiti radnike u udaljenijim zemljama.

Što se tiče Nepalaca, ideja je bila da ih ove godine imam desetak i da se kućama vrate zadovoljni jer će onda u svojoj okolini reći da se isplati doći ovamo raditi pa ću nagodinu moći računati na, karikiram, 20 djelatnika iz ove zemlje.

I to daje sigurnost u situaciji kada se i ovaj naš bazen gotovo ispraznio, kazao je ugostitelj iz Crikvenice Robert Palić. Ugostitelji i hotelijeri ukazuju kako je rok od 90 dana, na koji se radne dozvole daju bez testa tržišta rada, prekratak.

Austrijskom turističkom sektoru nedostaje još 35.000 radnika

Nedostatak kadrova nije problem samo hrvatskog turizma. Naime, u turističkoj industriji diljem Austrije nedostaje čak 35.000 zaposlenika.

Više od 70 posto restorana i hotela još uvijek očajnički traži kvalificirano osoblje, a austrijski turistički sektor, kao uostalom i hrvatski, zahtijeva pojednostavljenje uvjeta zapošljavanja za radnike iz trećih zemalja.

U Grčkoj nedostaje više od 50.000 radnika, a posebno je traženo uslužno osoblje. I ovdje sektor strahuje da će nedostatak kvalificiranih radnika imati posljedice na kvalitetu usluga.