Hrvatsko gospodarstvo raste brže od europskog, a značajan dio tog rasta financiran je bespovratnim sredstvima iz EU fondova.

Oni i služe da manje razvijene članice što prije dosegnu standard onih razvijenijih, no baš zato se i postavlja pitanje kvalitete rasta i korištenja fondova. Ako se europskim novcem financiraju većinom investicije u javnom sektoru, a što sada jest slučaj, i to u infrastrukturu koja kratkoročno napuše BDP, dok dugoročno sama po sebi ne generira razvoj, onda se trenutak neće iskoristiti da se osigura dugoročan i održiv rast. Tako je već opće mjesto postalo upozorenje da će fondovi i dotacije jednom i presušiti i tek će se onda vidjeti kako smo ih iskoristili i koliko smo samostalno spremni držati glavu iznad vode. BDP dakle sada dijelom raste uslijed javnih investicija u infrastrukturu, odnosno fondove EU-a najviše koristi javni sektor.

Privatne investicije pak uvelike kaskaju, a predviđa se i njihova daljnja kontrakcija, iz više razloga. Prvo, eurozona je u recesiji, pa poduzeća koja izvoze u zemlje koje su sada najpogođenije recesijom, poput Njemačke, imaju probleme s plasmanom robe. Većinom su to drvoprerađivači, kojima je sada teško održavati i hladni pogon, a kamoli dodatno investirati u razvoj, tim više što su kamate na kredite sve veće. I tu dolazimo do drugog ograničavajućeg faktora rasta cijelog korporativnog sektora: dok se stanovništvo sve više zadužuje, pa i po visokim kamatama, jer ne može održati kvalitetu života u uvjetima rasta cijena, prirast kredita poduzećima prigušen je i usporava tijekom cijele 2023., a taj će se problem u 2024. i produbiti.

Troškovni udar

Usporava zaduživanje tvrtki i za obrtna sredstva i za investicije. Tim više bi, naravno, sada bilo važno tvrtkama pomoći bespovratnim sredstvima. Prema podacima Hrvatske narodne banke, koje prenose RBA analitičari, krediti nefinancijskim društvima s iznosom od 14,6 milijardi eura činili su na kraju studenog 34 posto ukupnih kredita. Porasli su 6,3 posto na godišnjoj te svega 0,3 posto na mjesečnoj razini. No, RBA analitičari navode da, iako je na osnovi stanja u studenom blago ubrzao godišnji rast, usporavanje je evidentirano gotovo tijekom cijele godine kao posljedica učinka baznog razdoblja (godinu ranije rasli su više, op.a.). Usporili su pritom krediti za obrtna sredstva i krediti za investicije, a ubrzali ostali krediti. Predviđaju međutim i dalje hlađenje potražnje – zbog visokih kamata.

– Kao ograničavajući čimbenik kreditiranja u narednim mjesecima može se istaknuti restriktivna monetarna politika, što je vidljivo u prelijevanju viših referentnih kamatnih stopa na domaće tržište kroz rast troškova i pooštravanje uvjeta financiranja. Prema posljednjim rezultatima Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka, standardi odobravanja kredita nastavili su se zaoštravati kao posljedica niže razine tolerancije rizika banaka, troškova izvora sredstava i ograničenja bilanci, pogoršanja izgleda industrije ili pojedinog poduzeća te očekivanja o pogoršanju gospodarskih kretanja općenito, primjećuju analitičari Raiffeisen banke. Dakle, banke pooštravaju uvjete kreditiranja tvrtki jer se boje krize i loših plasmana, a s obzirom na to da imaju i mogućnost da zarađuju prinos od 4 posto i kad imobiliziraju viškove sredstava, odnosno deponiraju ih na račun kod HNB-a uz 4 posto kamate, zašto bi riskirale? Kamate poduzećima ipak su još i više od toga, oko 4,5 posto na kratkoročne te iznad 5,5 na dugoročne kredite. Tvrtke tu obično gledaju prema HBOR-u, no kad se gleda čisto tržišni segment, zadužiti se sve je teže i skuplje. Treba reći da kad je krenuo rast ključnih stopa ECB-a, najprije se kod nas taj rast prelio na kredite poduzećima, odnosno na njihove postojeće stope, koje su većinom varijabilne i vezane uz euribor. Taj su šok građani izbjegli fiksiranjem stopa, no tvrtke nisu mogle, pa imaju veliki troškovni udar.

Kamatne stope

HNB je u svojim zadnjim Makroekonomskom kretanjima i prognozama komentirao tu temu.

– Usporedno s povećanjem kamatnih stopa na nove poslove, povećavaju se i kamatne stope na postojeće kredite i depozite, a posebno je bio izražen rast kamatnih stopa na postojeće kredite poduzećima, i to zbog porasta kamatnih stopa uz koje se odobravaju novi krediti, i to uglavnom zbog zastupljenosti euribora kao referentnog parametra u kreditima ugovorenima uz promjenjive kamatne stope. Naime, 53 posto kredita poduzećima ugovoreno je uz promjenjive kamatne stope, a 75 posto tih kredita vezano je uz euribor, navodi HNB. Više kamatne stope, jasno, odrazile su se i na pad potražnje za kreditima.

– Banke su prijavile blago smanjenje potražnje poduzeća za kreditima, čemu je uglavnom pridonijela viša razina kamatnih stopa. Manja potreba poduzeća za financiranjem investicija također je imala negativan učinak, dok je potreba poduzeća za financiranjem zaliha i obrtnoga kapitala imala tek blagi pozitivan učinak, opisuje HNB. Što se tiče doprinosa BDP-u, u HNB-u su za 2023. rekli da se kumulativno očekuje osjetno jačanje rasta državne potrošnje te investicijske aktivnosti, no poglavito, kažu, »zbog većih javnih investicija zbog dinamiziranja korištenja sredstava fondova EU-a, dok bi privatne investicije mogle biti potisnute«. Što se tiče 2024., HNB ocjenjuje da bi se nakon snažnog rasta u 2023. investicije opće države u ovoj godini mogle djelomično smanjiti, zbog čega će se usporiti i rast ukupnih investicija. Tim više – s obzirom na to da su krediti sve manje dostupni i sve skuplji – sad bi dakle bilo oportuno da se privatni sektor snažnije uključi u povlačenje bespovratnih EU sredstava za financiranje investicija i razvoja.

Okretanje proizvodnji

Hoće li domaće gospodarstvo biti spremno generirati rast i u trenutku kad EU fondovi više ne budu toliko izdašni, pitanje je koje smo postavili Ireni Weber, glavnoj direktorici HUP-a, koja je sudjelovala na konferenciji o dosadašnjim iskustvima uvođenja eura i ulaska u Schengen, nedavno održanoj u Rijeci. Weber kaže da se HUP upravo snažno zalaže da se »fondovi EU-a iskoriste na najefikasniji i optimalni način, a to je da se uloži u konkurentnost i produktivnost hrvatske ekonomije«.

– Jer, istina, jednom kad ti fondovi presuše, onda bi bilo važno da imamo gospodarstvo koje je profitabilno, bolje od drugih, koje stvara proizvode veće dodane vrijednosti, koje je proizvodno i nije oslonjeno isključivo na usluge nego na visoku tehnologiju, ICT usluge, proizvodnju hrane, građevinu i sve one sektore koji stvaraju veliku dodanu vrijednost, podvukla je Weber. Najveći dio novca sada povlači javni sektor, no fondovi su se otvorili i za privatni. Koriste li ih i poduzeća, koliko i za što, pitali smo šeficu HUP-a. Weber kaže da se »na tome puno radi«.

– Sada se otvara i nova omotnica, i upravo smo u razgovorima s Vladom i ministarstvima da se što je moguće više sredstava iz ovih fondova upravo alocira na privatni sektor jer svi znamo da privatni sektor kreira dodanu vrijednost te je multiplikativni efekt kod investicija u privatnom sektoru puno veći nego u javnom, zaključila je Weber.

Samo 15 posto izvozi

Jedna od glavnih potpora rastu BDP-a u Hrvatskoj jest, kao i uvijek, osobna potrošnja. Ona pak potiče uvoz strane robe jer je domaća proizvodnja preslaba da zadovolji potrebe. Ekonomisti upozoravaju da se ekonomija ne može razvijati samo na potrošnji, a od izvoznih grana, mahom na turizmu, već bi trebalo pojačati proizvodnu bazu i potaknuti industrijski razvoj. No, samo oko 15 posto poduzeća u Hrvatskoj svoju robu izvozi, što znači da ih je samo toliko dovoljno konkurentno i na inozemnom tržištu. Da bi se taj udio povećao, a ne smanjivao, čime sada prijeti recesija u eurozoni, te kako bi se baza ojačala, potrebne su dakle spomenute investicije u razvoj, nove tehnologije, inovacije.

Prijeti pad investicija

Glavni ekonomisti većih banaka su pak u svojim prognozama podijeljeni. U zadnjem broju HUB-ovih Izgleda najveći optimist među njima predviđa rast investicija po stopi od 4,2 posto, a najveći pesimist predviđa pad po stopi od 3 posto.

– Optimistična prognoza počiva na scenariju oporavka privatnih investicija uz minimalan utjecaj sporijeg povlačenja EU sredstava 2024. zbog isteka priljeva europskih sredstava iz višegodišnjeg financijskog okvira od 2014. do 2020. Pesimistična prognoza predviđa »učinak litice« koji je povezan sa smanjenim priljevom EU sredstava, uz nastavak stagnacije investicija u privatnom sektoru, navodi se u HUB-ovim Izgledima.