Gost Televizije N1 bio je ustavni stručnjak Robert Podolnjak. Govorio je o odlukama Ustavnog suda o referendumskim pitanjima Mosta.

“O ovim odlukama Ustavnog suda pričat će se još jako puno, možda ne u medijima jer će prestati biti aktualno, ali u znanstvenoj zajednici sigurno. Treba reći nekoliko stvari.

Prvo, dosad je Ustavni sud negativno odlučio o svakoj referendumskoj inicijativi koja mu je došla na dnevni red. Činjenica je da Ustavni sud nikad nije odlučio temeljem bilo kojeg referendumskog pitanja da se o tome može provesti referendim. Tako da unaprijed, kad mediji pitaju kakav će stav Ustavnog suda biti o bilo kojoj referendumskoj inicijativi, gotovo da bismo se mogli kladiti da će odluka biti negativna”, kaže i nastavlja:

“Drugo, riječ je o vrlo važnim odlukama zato što je Ustavni sud, naročito vezano uz odluku nedopustivosti referendumskog pitanja o promjeni Ustava, zapravo odlučio prvi puta da se Ustav ne može mijenjati na način da se ova odredba ili riječ ne može unijeti u Ustav. Po prvi puta je zapriječio da se u Ustav unese odredba koju je predložilo 370.000 građana”, veli i dodaje:

“Na kraju, riječ je o toliko lošem obrazloženju da, ne samo ja, nego svi moji kolege i kolegice, nisu shvatili što je Sud htio reći”.

“Josipović je htio mijenjati Ustav još 2014. godine”

U nastavku je rekao kako je bivši predsjednik Ivo Josipović još 2014. godine htio mijenjati Ustav te je za to okupio profesore ustavnog prava.

“Mi smo gledali postojeći Ustav i tamo gdje smo vidjeli praznine, nedorečenosti, loše formulacije, tamo smo radili dopune i napravili smo nacrt novog Ustava koji se nikad nije pojavio u javnosti jer Josipović nije ponovno izabran, namjera je bila to predložiti Saboru. Jedna od odredbi gdje smo ozbiljno intervenirali je bila odredba o izvanrednim stanjima i ovdje smo u ključnoj odredbi, koja govori koja su to izvanredna stanja, uvrstili epidemiju.

Tada, 2014. godine, podsjećam bila je epidemija ebole i prijetila je da će prerasti u pandemiju, budući da nismo bili sigurni može li se epidemija podvesti pod veliku prirodnu nepogodu, zaključili da epidemiju treba uvrstiti u ustavni tekst i to je htjela učiniti ova inicijativa”, objasnio je.

Rekao je i kako je najsmješnije od svega što Ustavni sud kao problem vidu i riječima “može” i “mora” u referendumskim pitanjima.

“U izvanrednim stanjima koja su nabrojana od ratnog stanja do epidemije, Sabor može ograničiti temeljna ljudska prava i slobode ako to zahtjeva izvanredna situacija. To je ta prva rečenica u kojoj je “može”. U drugoj rečenici se navodi da o tome odlučuje Sabor 2/3 većinom. To su dvije potpuno odvojene rečenice. U prvoj se kaže u kojim situacijama se može ograničiti ljudska prava, a druga kada se već odlučuje o tome da to odlučuje 2/3 većina”, objašnjava.

“Zašto bismo građane smatrali neinformiranima i glupima?”

Rekao je i kako se sada pokazuje da to treba uvrstiti u Ustav:

“Ako smo mi tako smatrali kao profesori ustavnog prava, zbog čega bismo građane smatrali neinformiranima, glupima i tu odluku nepotrebnom? Ovo potvrđuje da Ustavni sud nije u pravu. Ustavni sud naprosto nije želio dopustiti referednum ni na koji način”.

Rekao je i kako u dužem slijedu odluka, naročito od 2016. godine Ustavni sud ne dovodi u pitanje odluke izvršne i zakonodavne vlasti. “U nizu odluka Ustavni sud je uvijek dao za pravo izvršnoj vlasti ili parlamentarnoj većini. On više nije u funkciji kontrole onoga što odlučuje zakonodavna vlast”, veli.