Sve djelatnosti, primjerice, prerađivačka industrija, trgovina, usluge, a posebice one vezane za turizam poput smještaja i ugostiteljstva, ove su godine u razdoblju od početka siječnja do kraja svibnja zabilježile dvoznamenkasti rast prodaje svojih proizvoda i usluga, pokazuju to podaci iz sustava fiskalizacije što ih je objavila Porezna uprava. Rastao je i broj računa koji su prošli kroz sustav fiskalizacije, što ukazuje na pojačanu aktivnost u svakoj od tih djelatnosti, ali po znatno većim stopama rasli su ukupni iznosi tih računa, što samo potvrđuje nastavak rasta cijena, koje, kad su u pitanju hrana i usluge, i dalje rastu unatoč padu cijena energije.

Tako je u djelatnosti smještaja do kraja svibnja izdano 22,61 posto više računa nego u istom razdoblju prošle godine, što je rezultat većeg broja gostiju u Hrvatskoj. Istovremeno je ukupan iznos tih računa porastao za čak 46,48 posto. U prvih pet mjeseci ove godine vrijednost tih računa bila je gotovo 403, 5 milijuna eura, dok je lani to bilo 275,4 milijuna eura. Samo u travnju i svibnju ove godine, pokazuje sustav fiskalizacije, ostvaren je isti iznos računa kao lani u prvih pet mjeseci. Ukupan promet u hotelijerstvu i apartmanima tako je rastao više nego dvostruko brže od ukupnog broja računa što su ih izdali poslodavci u toj djelatnosti.

Kafići i restorani

U djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića, odnosno u ugostiteljstvu, fiskalni računi bili su ukupno vrijedni gotovo 999 milijuna eura, što je 273,6 milijuna eura ili 31,32 posto više nego lani. Iza tog prometa u kafićima i restoranima stoji tek 8,4 posto više računa, što znači da je ukupan iznos koji su domaći i strani gosti potrošili rastao po stopi koja je četiri puta veća od one po kojoj je rastao broj izdanih računa. Hrvatsku je ove godine posjetilo više gostiju, možda su oni ove godine odlučili zalaziti u finije i skuplje restorane i kafiće nego lani, pa su više i trošili, ali puno je vjerojatnije da se najveći dio rasta prometa može zahvaliti većim cijenama istih proizvoda i usluga koje su ti potrošači kupovali i prošle godine.

Kombinacijom većeg obujma prodaje i viših cijena i trgovine na malo, u koju ne ulazi prodaja motornih vozila, ove je godine došlo do 15 posto većeg prometa. U pet mjeseci ukupan iznos fiskaliziranih računa dosegnuo je 6,63 milijarde eura, što je 862,7 milijuna eura više nego lani u istom razdoblju.

Prodaja vozila

Kupovali su građani Hrvatske i više motornih vozila pa je tako u djelatnosti prodaje i popravaka motornih vozila zabilježen ukupan iznos računa od 351 milijuna eura što je 17,3 posto više nego prošle godine. U graditeljstvu je pak i s manjim brojem računa zabilježen rast njihove vrijednosti i to za 21,5 posto. U djelatnosti frizerskih usluga ove je godine u prvih pet mjeseci izdano 6,15 posto više računa nego lani, a njihova je vrijednost veća za 26 posto.

Proteklih pet mjeseci bili su dobri, kako se čini, i za prerađivačku industriju, koja je u tom razdoblju izdala tri posto više računa, zabilježio je sustav fiskalizacije, ali je njihova vrijednost rasla po četiri puta većoj stopi. Vrijednost izdanih računa za prerađivačku industriju bila je u pet mjeseci ove godine 1,755 milijardi eura, dok je lani bila 197,5 milijuna eura manja. To znači da je promet u toj grani porastao 12,68 posto. Tu se dobrim dijelom skrivaju i razlozi zbog kojih cijene hrane i dalje rastu za više od jedan posto na mjesečnoj bazi jer očito prerađivači i dalje podižu svoje cijene.

Podaci iz sustava fiskalizacije o ukupnom prometu u pojedinim granama i tako samo potvrđuju ono što je nedavno u prvoj procjeni inflacije za svibanj objavio Državni zavod za statistiku, stopa inflacije usporava, zahvaljujući padu cijena energenata, ali cijene hrane i usluga sprečavaju da to usporavanje bude osjetljivije, jer, kao i svake godine pred turističku sezonu one baš najjače rastu.