Stariji od 40 godina koji dvije godine nisu bili kod svog obiteljskog liječnika mogli bi od danas dobiti poziv za sistematski pregled. Program preventivnih zdravstvenih pregleda pokrenut je, naime, u čitavoj Hrvatskoj, a u spomenutoj kategoriji nalazi se oko 316.000 građana. Pozive će građanima upućivati domovi zdravlja ili zavodi za javno zdravstvo, a standardizirani pregledi bit će potpuno besplatni.

Set pretraga

Prema podacima Ministarstva zdravstva, 34 posto građana u dobi od 40 do 49 godina nije posjetilo svog liječnika u zadnje dvije godine. U dobnoj skupini od 50 do 59 godina takvih je 27 posto, u skupini od 60 do 69 godina 21 posto, a među starijima od 70 godina oko 18 posto. Odlazak na sistematski pregled koji uključuje detaljnu osobnu i obiteljsku anamnezu, fizikalni pregled, utvrđivanje rizika za kardiovaskularne i maligne bolesti, vađenje krvi, mjerenje tlaka i eventualne daljnje pretrage prema uputi liječnika, dragocjen je za sprečavanje razvoja kroničnih bolesti. Prema procjenama stručnjaka, preventivne mjere mogu smanjiti posljedice bolesti do čak 70 posto, istaknuo je ministar zdravstva Vili Beroš na jučerašnjem predstavljanju početka nacionalnog projekta preventivnih zdravstvenih pregleda.

Lanjske godine provedeni pilot-projekt preventivnih pregleda u pet hrvatskih županija pokazao je da više od dvije trećine građana ima zdravstvene probleme, od povišenog krvnog tlaka, povećane razine kolesterola, šećera u krvi, prekomjerne tjelesne težine do štetnih posljedica pušenja i konzumiranja alkohola. Set pretraga koji je tada uveden u preventivne preglede pokazao se optimalnim, pa će ostati isti i kod budućih preventivnih pregleda.

Mali odaziv

Odaziv na te preglede bio je vrlo mali, tek oko 10 posto pozvanih, no ministar Beroš vjeruje da će s vremenom odaziv rasti i poziva građane da se odazovu na poziv, kada ga prime. Preventivni zdravstveni pregledi mogu, naime, značajno smanjiti incidenciju i smrtnost od mnogih bolesti, uključujući onkološke i kardiovaskularne bolesti. Rano otkrivanje bolesti, što ga omogućuje i preventivni pregled, ključno je za uspješno liječenje i bolju prognozu. Beroš za primjer navodi slučaj građanina koji se odazvao na pregled u okviru pilot-projekta, a pritom mu je utvrđeno proširenje abdominalne aorte, nakon čega je hitno hospitaliziran i izliječen.

– Njegov je život spašen zahvaljujući preventivnom pregledu. Važnost tih pregleda potkrepljuju iskustva mnogih zemalja koje imaju bolje rezultate od nas, ali i znanstveno utemeljene analize koje pokazuju koliko je važno voditi brigu o vlastitom zdravlju, kontrolirati ga i, ukoliko se uoče znaci bolesti, na vrijeme krenuti s liječenjem, poručuje Beroš i dodaje kako je najmanje jedna trećina građana spremna mijenjati životne navike koje štete zdravlju.

Visoka smrtnost od karcinoma i kardiovaskularnih bolesti

Hrvatska godinama ima visoku stopu smrtnosti od karcinoma te bolesti srca i krvnih žila. Kardiovaskularne bolesti su u oko 40 – 45 posto slučajeva uzrok svih smrtnih slučajeva godišnje, znatno više nego u većini zapadnoeuropskih zemalja. Rak je drugi najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj, odgovoran za oko 25 – 30 posto svih smrtnih slučajeva. Neke od najčešćih vrsta raka koje uzrokuju smrt su rak pluća, dojke, debelog crijeva i prostate. Uzrok tome djelomično je životni stil građana, poput pušenja, loše prehrane, nedostatka tjelesne aktivnosti, ali i manjka redovite kontrole svog zdravstvenog stanja.