Konfencija Blue Growth Kvarner 2030 koju su zajednički organizirali Lurssen, ACI, ACI Gitone, Gitone i Novi list prikazala je budućnost plavog razvoja nautičkog sektora i brodogradnje, s naglaskom na razvoj novih tehnologija, korištenje održivih izvora energije, digitalizacije i očuvanje okoliša kao najvrednijeg resursa.

Na početku konferencije okupljene je pozdravila Teuta Duletić, direktorica Lurssen Design Centra Kvarner, koja je istaknula važnost same konferencije u komunikaciji sa zajednicom.

– Naša je obaeza da jasno komuniciramo sa zajednicom, ali i stvaramo prilike za pokazivanje konkurentnosti svih strana uključenih u razvoj djelatnosti putem klastera koje razvijamo na Kvarneru. Želimo pokazati kako gledamo na digitalnu transformaciju brodogradnje, zelenu tranziciju u pomorstvu i kako vidimo razvoj održivog turizma, i to rukama i pameću domaćih stručnjaka koji žele raditi na projektima visoke dodane vrijednosti, rekla je Duletić, ističući posebno odličnu suradnju sa Sveučilištem u Rijeci.

Projekti Lurssen grupe

Nakon njenog pozdravnog govora okupljenima je prikazan film o projektima Lurssen grupe u kome su kratko predstavljene djelatnosti grupe, s naglaskom na inovacije i pametne tehnologije.

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina istaknuo je kako je i dosadašnji razvoj i rast Rijeke i Primorsko goranske županje bio vezan uz more. U današnje vrijeme digitalizacije taj se razvoj nastavlja na drugačiji način, uz razvoj novih tehnologija. U Primorsko-goranskoj županiji svjedočimo velikim ulaganjima u turizmu, velikim dijelom i zahvaljujući Lurssen grupi. Ovo što se sada događa je iskorak u plavo, zeleno i digitalno. Osim plavog razvoja, očekujem i razvoj zelenog, odnosno da taj razvoj prati i zaštita okoliša. Posebno je važno da je baziran na znanju naših stručnjaka i da mladi inženjeri imaju mogućnost rada na vrhunskim svjetskim projektima.

Primorsko-goranska županija je na 74 posto razvijenosti EU, naš zadatak je da dođemo barem do prosjeka standarda Unije. Hvala ACI-ju na razvoju nove marine koja će biti najbolja na Jadranu. Vjerujem da će sva ova ulaganja promijeniti vizuru Rijeke i standard života, rekao je župan, zahvalivši na ulaganjima i Vladi RH, poručivši kako se svaka kuna uložena u Kvarner višestruko vraća.

Ivan Herak, član Uprave za financije, korporativno pravo i ljudske resurse u uvodnom je obraćanju istaknuo kako Porto Baroš, smatra projektom koji će inicirati tranziciju arhaične gospodarske strukture Rijeke u moderni gospodarski centar Hrvatske.

Uz ostalo je zahvalio Vladi koja prepoznala i podržala projekt i kazao kako je ova Vlada u posljednjim godinama u Rijeku uložila više nego itko do sada.

Herak je podsjetio kako je ACI najveća nautička tvrtka na Mediteranu, društvo koje kotira na Zagrebačkoj burzi te je u 78-postotnom u vlasništvu države.

– Stoga je naša dužnost kao nove Uprave da iz godine u godinu isporučujemo sve bolje rezultate i dižemo vrijednost ACI-ja na tržištu, istaknuo je član Uprave ACI-ja zadužen za financije, korporativno pravo i ljudske resurse te dodao kako je realizacija projekta Porto Baroša, odnosno ACI marine Rijeka, jedan od primarnih zadataka koje je pred Upravu ACI-ja postavila Vlada. Ukazao je kako će ova investicija, ustvari, biti lakmus papir zacijelu Hrvatsku.

Najavio je i kako je u funkciji dosezanja posebnih ciljeva, Uprava ACI-ja donijela odluku izradi nove Strategije razvoja ACI-ja do 2027. čiji će se izraživač odabrati idući tjedan, kao i da će temeljni ciljevi novog strateškog dokumenta biti daljnja ekspanzija temeljena na strateškim partnerstvima radi čega se trenutno ispituje oko 100 potencijalnih lokaliteta i sve ostale pretpostavke za razvoj novih projekata. Usto će u narednom strateškom razdoblju jedan od strateških ciljeva biti i diverzifikacija poslovanja.

– Involvirat će se smještajna ponuda, i to kroz gradnju butik hotela, tu je i razvoj malotrgovačke djelatnosti, razvoj vlastite čarter flote, a razmatra se i razvoj vlastite hidroavionske djelatnosti, najavio je Herak.

Zelene tehnologije

Savjetnik predsjednika Vlade za ekonomiju, Zvonimir Savić također je ukazao na važnost projekta ACI marine Rijeka za gospodarski razvoj Rijeke, ali i šire, i to kroz zelene tehnologije.

– Svima nam je drago što su primjeri novih tehnologija i inovacije prepoznate od Grupacije Lurssen kao pokretača ne samo maritimne industrije, već i cijelog gospodarstva, kazao je Savić te dodao kako vjeruje da će ova zelena digitalna inicijativa  doprinijeti tome da gospodarska razvijenost Rijeke i Kvarnera bude i na razini razvijenosti većoj od 74 posto što je prosjek u EU. Istaknuo je i kako je Grupa Lurssen okupila čitav inovacijski ekosustav u regiji, od Sveučilišta do nevladinih organizacija i drugih, na projektu koji će doprinijeti da Rijeka bude okosnica pametnog turzima na Kvarneru i cijeloj Hrvatskoj.

– Vlada će podržavati ovakve inicijative koje su u skladu s europskim strategijama, ali i hrvatskim Nacionalnim planom za oporavak i otpornost, ukazao je Savić.

Utjecaj digitalne ere

Prvi panel, pod nazivom “Utjecaj digitalne ere” pokušao je dati odgovor na pitanja o, primjerice, autonomnoj plovidbi, sigurnosti plovidbe razvojem novih sustava koji olakšavaju plovidbu čak i manje iskusnim nautičarima, razvoju pametnih luka i brodogradilišta, te brojnim drugim temama vezanim uz digitalni razvoj pomorstva.

Michael Niederssus izvršni direktor i partner u visokotehnološkom start-upu koji se bavi  aplikacijama za prepoznavanje objekata i izbjegavanja kolizija baziranom na algoritmima  umjetne inteligencije, TTTech, itaknuo je kako njegova tvrtka razvija kompjutorske i informacijske sustave za plovila, vozila i ltjelice, s fokusom na sigurnost. I

– Imamo iskustva s industrijom, primjerice u auto industriji, gdje su brojni mehanički sustavi zamijenjeni kompjuterskima. U aero industriji naši su sustavi nezamijenjivi za sigurnost i pouzdanost, a koristi ih i NASA. Zajednički nazivnik svih tih sustava je kako sačuvati sigurnost, čak i u slučaju poremećaja u funkconiranju ili kvarova. Ulaskom na tržište pomorstva, pokušavamo dati odgovore na pitanja i potrebe u tom sektoru. Lurssen grupa nam omogućava uvid u stvarne potrebe industrije, kazao je Niederssus.

Njegov kolega iz iste tvrtke, Kurt Doppelbauer specijalist za pojekte u aero i svemirskoj industriji istaknuo je važnost razvoja softvera u tim industrijama, kao i razvoju hardvera koji će zadovoljavati više potreba odjednom, kako bi se smanjila potrošnja energije i uštedjelo na težini.

– Važno je i imati mogućnost nadogradnje sustava u budućnosti, što omogućavaju visokointegrirane platforme koje koristimo.

Rune Green glavni inženjer u Marine Cybernetics-u j istaknuo kako Digitalna tranformacija znači nove tehnologije u kojima sustavi postaju sve više međusobno povezane, što ponekad donosi i neke nove rizike, ali i mnoge prednosti.

– Primjer je vođenje broda, nadzor na emisijama, parametrima rada brodskih  sustava. Nove tehnologije omogućavaju da dio procesa bude digitaliziran, dio nadzora i inspekcija može se obaviti daljinskim putem, a obuka može biti virtualna, kazao je Green.

Glen J Scott, osnivač južnoafričke tvrtke Mi-C3 istaknuo je važnost digitalnog upravljanja sustavima.

– Naša platforma je usredotočena na povezivanje pametnih tvrtki i pametne tehnologije. Važna je pouzdanost, jer avion ne možete zaustaviti u zraku, ali i učinkovitost Jedan od naših klijenata, komunikacijska tvrtka, ima pet tisuća zaposlenika neke procedure su im oduzimale puno vremena. Uspjeli smo im značajno smanjiti potrošnju vremena u rješavanju problema i otklanjanju problema.

Vjerujemo u podatke i njihovu važnost, oni su ključni. Zajedno s njihovom sigurnošću i dostupnošću. Zbog toga vjerujemo u razvoj takozvanih digitalnih blizanaca, odnosno digitalnih podataka, procedura i zapisa o praktički svemu.

Kako se prilagoditi?

U raspravu su se uključili i sudionici iz publike, među njima i kapetan Andrija Šimić iz agencije Simmor koji je kazao kako je digitalna i zelena transformacija u pomorstvu već počela.

– Uskoro u Jadran stiže jahta Artefact, jedna od najljepših velikih hibridnih jahti. Zelene i digitalne tehnologije su već ovdje. Jedini problem je kako ćemo se mi stariji prilagoditi svim novostima u plovidbi, rekao je Šimić.

Panelisti su mu redom odgovorili kako je zadatak novih tehnologija, posebno digitalizacije, da olakša život pomorcima i nautičarima, ne da ga dodatno komplicira.

– Treba omogućiti korištenje novih tehnologija, ali i da one budu integrirane na smislen način s postojećima. Kompas na brodu će i dalje imati veliku važnost, kao i sekstant. Moramo se koncentrirati na korištenje prednosti novih tehnologija, kao i da one funkcioniraju u kombinaciji s postojećima, kazao je Scot.

Doppelbauer je istaknuo kako digitalna tehnologija i autonomni sustavi ne trebaju u svakom trenutku imati kontrolu nad plovilom.

– Primjer automobila s autonomnom vožnjom. Kada sam u prometnoj gužvi, ne želim sam voziti, ali kada se vozim cestama s prekrasnim krajolikom, prema Opatiji, želim uživati u tome da ja vozim, a ne autonomni sustav. Zato treba iskoristiti obje mogućnosti, kazao je.

U prvoj B2B raspravi sudjelovali su Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilita u Rijeci, te Karol Brzostowski iz Europske svemirske agencije (ESA). Rektorica riječkog Sveučilišta je kazala kako se Sveučilište otvara prema suradnji s gsopodarstvom kao i da danas kompletno, od humanističkih do tehničkih znanosti, ide prema digitalnoj tranziciji.

– Digitalne kompetencije sviju trebaju rasti i to je novi veliki izazov. Europske i naše strategije razmatraju kako je to moguće napraviti i kako to brzo napraviti jer se u znanosti i na tržištu rada sve brzo događa. Mi smo u tom smislu jedinstveni što imamo hibridne modele nastave. Hibridni model koristi najbolje od on line i face to face rada, kazala je rektorica te dodala kako sve najnovije globalne strategije, traže od Sveučilišta nešto sasvim drugačije. Tu se može debatirati da li se Sveučilišta, odnosno u kojoj mjeri se moraju prilagođavati.

– Promjena je uvijek teška, ali ona dolazi, ireverzibilna je i nema natrag. Ali digitalne tehnologije su tu i mijenjaju naš život, istakla je rektorica.

Brzostowski je, pak, pojasnio kako je ESA nezavisna organizacija s 22 članice iz Europe. Cilj ESA-e je organizirati europsku space industriju da bude konkurentna, primjerice prema NASA-i, kao i razvoj tehnologije. Organizacija raspolaže s budžetom od 7 milijardi eura. Velik dio posla se odnosi na suradnju s gospodarstvom.

– Većinu našeg posla radi inustrija, tako da ih mi organiziramo i podupiremo s tehničke, korodinacijske i političke strane, obzirom da je svemirska industrija vrlo specifično i kompleksno područje u kojem je suradnja nužnost, naveo je Brzostowski dodajući i kako surađuju sa znanstvenom zajednicom.

Budućnost obrazovanja

Na pitanje što je,pak, budućnost obrazovanja, rektorica Prijić Samaržija ilustrativno je kazala kako je to “vruće pitanje”.

– Važan je transfer znanja. Sigurno je da ćemo morati biti puno brži, EU snažno govori o dokvalifikacijama i prekvalifikacijama, koje će prilagođavati ljudima koji znaju mnogo i koji se trebaju prilagođavati, kojima trebaju stalno nova znanja. Tu u fokus dolaze mikrokvalifikacije i mikroedukacije, uvijek s gospodarskim sektorom koji traži spacifične kompetencije, kazala je rektorica.

Pripada li budućnost transporta vozilima i plovilima na vodik ili električnima, moraju li te dvije tehnologije biti suprotstavljene, što su doline vodika, kao i kako će izgledati potpuno zelena marina, kao i na druga pitanja, odgovore su pokušali dati sudionici druge po redu panel diskusije, pod nazivom Dolina Vodika. Na panelu su sudjelovali Stephen Taylor, koordinator Radne skupine Doline vodika IT-HR-SLO i zamjenik direktora Area Science Park u Trstu, dr.sc. Frano Barbir, Professor emeritus Sveučilišta u Splitu i predsjednik Hrvatske udruge za vodik, Vjekoslav Jukić, načelnik Sektora za energetsku politiku i planiranje u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te Frank Mallon, izvršni direktor, Lürssen-Kröger Werft GmbH & Co.

Na samom početku, Bart Biebuyk izvršni direktor Clean Hydrogen Partnershipa obratio se skupu videolinkom, prezentirajući Partnership kao javno-privatni projekt u kojemu sudjeluje više od stotinu sveučilišta i deseci tvrtki.

– Doline vodika su ekosustav koji stvaramo u pojedinim regijama. Povezuju različite sektore unutar transportnog sektora, zatim infrastrukturu, industriju i druge sektore koje povezuje korištenje i proizvodnja vodika, kao i njegova distribucija i skladištenje. Danas imamo u Europi 23 doline vodika, prvi je nastao u sjevernoj Nizozemskoj, gdje su odlučili kako će vodik biti nova stepenica, nakon što se tamošnja industrija proizvodnje i transporta prirodnog plina počela gasiti.

Do 2025. EU želi udvostručiti broj dolina vodika, što je dobra vijest, posebno u uvjetima neizvjesnosti s opskrbom prirodnim plinom, posebno iz Rusije, rekao je Biebuyk.

Dekarbonizacija

Frane Barbir je naglasio kako je vodik potreban zbog dekarbonizacije, ali i zbog potrebe za zamjenom goriva koja dolaze iz Rusije, u uvjetima rata u Ukrajini.

– Vodik se svugdje može proizvoditi lokalno. Vodik, iako je eksplozivan, ima neka svojstva koja ga čine sigurnijima od drugih. Vodik je idealno gorivo, jer se može proizvoditi uz korištenje energije iz obnovljivih izvora, a njegovo korištenje ne ostavlja štetne emisije. Cilj da se udruži hrvatska znanstvena zajednica, ali i industrija koja se tek stvara. U maritimnoj industriji i brodogradnji vidim najveću priliku. U maritimnom sektoru najlakše se možemo priključiti svjetskom razvoju, smatra Barbir.

Motori s unutarnjim izgaranjem približavaju se kraju, istaknuo je Mallon.

– Kada, još ne znamo, ali razvijamo gorive ćelije kao alternativu. Važno je da na konkretnom projektu koji razvijamo imamo klijenta otvorenog uma, koji se pridružio ovom pionirskom projektu. Gorive ćelije s metanolom transformiraju metanol u vodik jer bi tankovi za čisti vodik zauzimali previše brodskog prostora. Metanol vidimo kao rješenje, posebno ako je proizveden uz korištenje zelenih izvora energije.

Dekarbonizacija je jedan od ključnih ciljeva strategija razvoja Hrvatske i EU, za što se izdavajaju značajna sredstva, istaknuo je Jukić koji smatra da će vodik imati značajnu ulogu u tom procesu.

– Planiramo stavljanje novih 1.500 megavata obnovljivih izvora u pogon, a tada će nam trebati način da uskladištimo tu energiju. Vodik je jedan od načina skladištenja. Splitska deklaracija predviđa čistu energiju na otocima, a vodik je jedan od načina kako doći do tog cilja, kazao je.

Jukić smatra kako električni i pogon na vodik nisu u sukobu, već da će se obje tehnologije primjenjivati u budućnosti. Vodik će se pri tom, smatra, više koristiti u pogonu težih vozila, poput kamiona i autobusa, a posebno brodova.

Stephen Taylor je predstavio konkretan projekt Doline vodika, one sjevernojadranske koja obuhvaća Hrvatsku, Sloveniju i Italiju.

– Dolina vodika Sjevernog Jadrana je projekt koji daje viziju ekosustava u budućnosti. Nije riječ o jednom tehnološkom projektu, nego o cijelom sustavu proizvodnje, transporta i korištenja vodika. Bit će uložene stotine milijuna eura u projekte koji će omogućiti elektrolizu i proizvodnju vodika, njegov transport i skladištnje, kao i upotrebu u različitim granama industrije i transporta.

Želimo razvijati tehnologije, unutar EU, jer ne želimo da nam se dogodi kao s obnovljivim izvorima energije, da trošimo ogroman novac na uvoz tehnologije iz Azije i USA. Želimo stvoriti lanac vrijednosti, koji će donositi novac i stvarati radna mjesta, uz razvoj kompetencija i konkurentnosti europskog gospodarstva, kazao je Taylor.

Sjevernojadranska dolina vodika jedinstvena je u EU, jer je jedina koja obuhvaća više država, objasnio je Taylor, najavljujući ulaganje 200 milijuna eura u narednih nekoliko godina, uz povećanje dostupnih financijskih sredstava u budućnosti.

– Vjerujemo da će i poslovni subjekti uložiti novac u vlastitu budućnost. Vodik je bolja alternativa fosilnim gorivima. Ne zato što ćemo ih zamijeniti jeftinijim gorivima, nego zato što ćemo u suprotnom Zemlju učiniti mjestom na kojemu ljudi neće moći živjeti. Kad alternativna goriva zažive u potpunosti, ona će zamijeniti fosilna goriva. Fosilna goriva bit će sve skuplja, kao i energija proizvedena od njih, dok će proizvodnja vodika i energije iz obnovljivih izvora s vremenom postajati jeftinija. Ali moramo djelovati sada, smatra Taylor.

Barbir je istaknuo kako Hrvatska ima potencijale za proizvodnju i korištenje vodika u gotovo svim sektorima.

– Imamo u svijetu recimo autobuse ili taksije na vodik, koji se puno brže pune i lakši su od električnih. Mogli bi koristiti vodik za željeznicu, posebno na dijelovima pruge koji nisu elektrificirani. Brodovi mogu imati kombinirane tehnologije. U Splitu smo radili projekt katamarana, shvatili smo da bi baterije bile preteške, a vodik bi zauzimao previše mjesta. Zbog toga smo izabrali hibridno rješenje, s obje tehnologije, rekao je Barbir.

Tehnologija vodika

Repower Europe program povećao je ciljeve proizvodnje i upotrebe vodika u EU, u čemu bi Hrvatska mogla postati jedan od HUB-ova, naročito u transportu vodika, ali i brojnim drugim nišama, poput prerada postojećih brodova.

– Planiramo snažan rast obnovljivih izvora energije i razvoj industrije, a vodik je energent koji može pomiriti brojne interese, rekao je Jukić.

Vodik je posebno pogodan za koištenje u lukama, istaknuo je Taylor, posebno u zatvorenim morima, poput Jadranskog mora. Luke na Jadranu pod velikim su pritiskom zagađenja iz plovila, pa bi pomoćni pogon brodova na vodik, samo za korištenje u lukama, mogao odigrati veliku ulogu u njihovoj zaštiti.

– Takvi su pogoni izvedivi i relativno prihvatljivi po pitanju troškova, ali izuzetno važni za očuvanje okoliša, povijesnih građevina i turizma u lukama i na područjima oko njih, rekao jeTaylor.

Nakon panela održana je kratka prezentacija Maritime Innovation Clustera MARINN, koji okuplja brojne tvrtke i institucije, s ciljem razvoja novih tehnologija. Klaster su predstavili Damir Opsenica, voditelj odjela digitalizacije i strateškog razvoja u Maritime Center of Excellence i Sergej Pintar, voditelj razvoja proizvoda u Maritime Center of Excellence.

Jedan od ciljeva klastera je razvoj tehnologije vodika, kao i korištenje energije iz obnovljivih izvora kao i iz otpada.

– Posebno nam je zanimljiva proizvodnja energije iz otpada, kojom onda možemo proizvoditi vodik za korištenje na brodovima kao pogonskog goriva, rekao je Opsenica, koji je istaknuo kako je Lurssen grupa sudjelovala u projektu razvoja jahte s pogonom na gorive ćelije.

– S partnerima radimo i na razvoju broda koji će biti prvi brod na vodik na Jadranu, rekao je Opsenica.

Pintar je detaljnije predstavio projekte proizvodnje energije i vodika korištenjem obnovljivih izvora energije, kao i projekt analize jadranske flote i koji su alternativni pogoni odgovarajući na pitanje isplativosti i tehničke izvodljivosti.

ACI marina Rijeka

U panelu Plavi rast – Kvarner naglasak je, pak, bio na projektu ACI marine Rijeka, prvoj zelenoj i digitalnoj marini na Jadranu, projektu tvrtke ACI-Gitone. U raspravi su, naime, sudjelovali Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI-ja, Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice Kvarnera, Josip Ostrogović, član Uprave ACI-ja za investicije, marketing i maloprodaju, Nina Perko, ravnateljica Uprave pomorstva pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, te Anđelko Petrinić, direktor tvrtke ACI-Gitone.

Josip Ostrogović je tako u uvodnom dijelu istaknuo kako će ACI marina biti u svemu – vrhunska. Cijela marina će biti površine oko 106.000 metra kvadratnih od čega oko 30.000 kopneni dio. Planirano je oko 230 vezova za brodove koji će biti prosječne dužine 16 metara, s time da će se moći vezivati i brodovi do 100 metara. Zapadni dio Sušačke luke će se produžiti i tamo će biti benzinska postaja s trgovačkim prostorom. Na Senjskom pristaništu će biti centralna zgrada s ugostiteljsko-turističkim i poslovnim sadržajima, kao i sadržajima za smještaj. Uz prelijevni bazen s pogledom. Osigurano je i preko 500 parkirnih mjesta. Marina će imati i prostor za čarter agencije, a na kruni Sušačkog lukobrana će biti šetnica širine 5 metara čitavom dužinom. Bit će tu i prostori za jedriličarski klub kao i prostori za čarter firme. Svi sadržaji će biti dostupni i manje pokretnim osobama.

– Preko 2.600 kvadrata će biti pod fotonaponskim ćelijama, otkrio je Ostrogović. Isto tako je dodao i kako će ACI marina Rijeka biti otvorena za sve stanovnike te kako je kroz prostor marine definiran i koridor za barke iz Mrtvog kanala.

– Rijeka je do sada bila tranzitni grad što se tiče turizma, a ovaj će nam projekt omogućiti da gosti ovdje ostanu ovdje puno više dana. I siguran sam da će ovaj prostor postati u budućnosti centar cijele Rijeke, istaknuo je Ostrogović. Govoreći o značaju buduće marine za gospodarstvo i zajednicu, Ostrogović je, pak, kazao kako će buduća ACI marina Rijeka zaposliti 132 djelatnika, no tu su i komplementarne djelatnosti koje će multiplicirati broj zaposlenih, bilo da se radi o servisima, ugostiteljskoj djelatnosti, trgovinama…

Anđelko Petrinić, je, na pitanje u kojoj je fazi ishođenje papirologije, kazao kako se u studenom prošle godine krenulo s pripremom projektne dokumentacije. Idejno rješenje je gotovo, kao i idejni projekt i u tijeku je postupak ocjene prihvatljivosti zahvata na okoliš. Do kraja listopada se nada rješenju te dobivanju lokacijske do kraja godine. Paralelno se ide i s izradom glavnog projekta.

– Pod uvjetom da se sve odvija po planu, početak građevinskih radova mogao bi biti sredinom iduće godine. Morski dio marine mogao bi biti otvoren 2024., a cijela marina 2026., najavio je Petrinić, ali i kazao kako je ACI – Gitone zainteresiran i za proširenje koncesije od Bunkera do Rive Buduli, međutim, uvjet je ishodovana uporabna dozvola.

Nina Perko, je kazala kako će ovakva luka nautičkog turizma podići standarde gradnje uvažavajući pravila zelene tranzicije.

– Ukoliko će luka biti prema gabaritima natječaja, to će biti poticaj ne samo za cijeli ACI, nego i za ostale luke nautičkog turzma da i oni krenu putem osuvremenjivanja i održivosti, rekla je Perko. Pojasnila je kako se svaka koncesija daje na drugi rok, od 20 do 40 godina, u skladu s visinom investicije i vremenom povrata.

Govoreći, pak, o činjenici da će nova marina imati najvišu razinu kvalitete, pet sidara, Kristijan Pavić, je pojasnio kako 5 sidara prije svega znači luksuz, a za što je primjer ACI marina Rovinj.

– Riječka će marina biti ono što imamo u Rovinju uz iskorak u zelene i digitalne tehnologije što joj daje dodatnu vrijednost, istaknuo je predsjednik Uprave ACI-ja. Podsjetio je kako su ACI i Gitone u startu željeli ići samostalno u natječaj za koncesiju nad Porto Barošem, no tada je predložio sadašnjim partnerima da udruže snage te će tako ustvari ACI upravljati morskim dijelom, a Gitone kopnenim dijelom buduće marine.

– To je doista partnerski odnos kroz koji učimo jedni od drugih, istaknuo je Pavić, koji je, govoreći o budućim investicijama, kazao kako ACI razvija projekte u Lošinju i Novalji te razmatra i niz drugih potencijalno zanimljivih lokacija na Jadranu.

Luka nautičkog turizma

Irena Peršić Živadinov je istaknula kako će ovaj projekt doprinijeti razvoju regije koja nikad nije bila destinacija masovnog turizma.

– Zadnjih desetak godina rastao je promet u predsezoni, a raste i potražnja za visokom kategorijom ponude, za što je trebalo napraviti preduvjete i ova investicija će doprinijeti ukupnoj kvaliteti destinacije, istaknula je direktorica županijske TZ. A na projekt se osvrnuo i Petar Škarpa, direktor Turističke zajednice grada Rijeke, koji je kazao kako je teško više govoriti o Rijeci kao tranzitnom gradu obzirom da je prosjek zadržavanja gostiju porastao na 4 dana. Iskorak je napravljen i gradnjom Hiltona, a isto se očekuje i s ACI marinom Rijeka.

U panelu je istaknuto kako je u posljednjim godinama puno napravljeno na otvaranje Rijeke moru. Vojsko Obersnel, bivši riječki gradonačelnik, također se uključio u raspravu istaknuvši kako se marina nije “dogodila slučajno”.

– Još generalnim urbanističkim planom iz 2007. je na ovom prostoru planirana luka nautičkog turizma i stvoreni svi preduvjeti za ovaj projekt. Žao mi je što se on nije desio ranije, ali značit će veliki skok za Rijeku. Inače, još tim GUP-om je propisano da marina mora biti otvorenog tipa i da se mora osigurati izlaz barkama iz Mrtvog kanala, podsjetio je Obersnel.

A direktorica TZ Kvarnera je u zaključku, govoreći o Kvarneru 2030., istakla da 2030. vidi nastavak rada na podizanju kvalitete u svim segmnetima i destinacijama pa tako i u Rijeci.

– Ovakve investicije će potaknuti i druge investitore jer će dolaziti novi gosti, više platežne moći, raste potrošnja gostiju, otvaranju se nova radna mjesta, grad se otvara prema mora što je benefit i za same građane. Ovo je zaokružena priča u kojoj je iznimno važna sinergija partnera u projektu, istaknula je Peršić Živadinov te podsjetila i kako se cijeli Kvarner brendira kao održivu turističku destinaciju.

Marko Filipović, gradonačelnik Grada Rijeke, i Johannes Böck, predsjednik Uprave, Gitone Kvarner d.o.o., sudjelovali su u zaključnom B2B sastanku zaključivši svojim razmišljanjima jučerašnju konferenciju.

Riječki je gradonačelnik, naime, osvrnuvši se na projekt ACI marine Rijeka, ali i neke druge projekte koji su u najavi na ovalnoj crti grada, kazao kako su ovo projekti koji vraćaju Rijeku moru, kamo i pripada te mijenjaju lice grada.

– Sadašnja obalna crta je duga 25 kilometara i mnogi projekti koji će se realizirati u narednim godinama su na njoj. Sama ACI marina Rijeka mijenja centar grada, te nas čeka jako puno promjena, ne samo nautičkog dijela, nego i u samom centru grada, kazao je Filipović te podsjetio kako se u narednom periodu očekuje i da” brod Galeb baci cime na Molo longu”, kao i realizacija nekoliko projekata – Zapadna Žabica, Deep sea kontejnerski terminal, druga faza realizacije projketa Hilton Costabelle, točnije novog kongresnog centra te drugi turistički potencijali poput obnove zgrade Doma željezničara gdje je pred izdavanjem građevinska dozvola za planirani budući hotel.

Johannes Böck, je, pak ukazao na bogatu pomorsku povijest Rijeke, kao i turističku povijest susjedne Opatije.

– Vraćamo se tome što je ovo područje bilo. Rijeka će imati potencijal inovacijskog huba, Opatiji dalje razvijamo u turističkom smislu, a i s turističkog aspekta se Rijeka i Opatijska rivijera nadograđuju te je naša ideja povezati ih i morskim putem, istaknuo je Predsjednik Uprave tvrtke Gitone Kvarner, koja je s ACI-jem dakle osnovala tvrtku ACI-GITONE, nositelj projekta ACI marine Rijeka.

Istaknuo je odličnu suradnju s ACI-jem, te, govoreći o novoj marini u Porto Barošu, kazao kako je bilo logično nove tehnologije uključiti u projekt koji se nalazi u centru jednog grada. Porto Baroš je, istaknuo je ujedno, i jedinstveni projekt koji povezuje povijesni dio grada s morem. Komentirajući, pak, buduću preobrazbu Rijeke, riječki je gradonačelnik zaključio kako su njegova vrata otvorena za sve investicije te kako u narednih desetak godina Rijeka mijenja svoje lice kroz niz, ne samo turističkih investicija.

– Nadam se da će i ljudi van Rijeke ocijeniti kako se u Rijeci isplati živjeti i raditi, zaključio je Filipović.