ZAGREB – Izborni sabor HDZ-a koji će se održati 11. lipnja proteći će po svemu sudeći prilično mirno. Naime, u vodstvu stranke usuglašeno je deset imena za isti broj članova predsjedništva stranke koje će tom prilikom birati oko 2.000 stranačkih izaslanika. Dva člana koje biraju izaslanici iz Istarske, Primorsko-goranske, Ličko-senjske, Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije bit će dva župana – ličko-senjski Ernest Petry i sisačko-moslavački Ivan Celjak. HDZ PGŽ-a neće istaknuti nikoga jer je predsjednik ove županijske organizacije Oleg Butković ujedno i potpredsjednik stranke na državnoj razini. Iz Karlovačke županije dolazi aktualni zamjenik predsjednika HDZ-a Tomo Medved tako da ni oni nisu istaknuli svog kandidata. Najlošije je prošla Istarska županija koja usprkos dosad najboljim rezultatima na parlamentarnim i lokalnim izborima ostaje bez člana Predsjedništva stranke. Tu je dužnost zadnjih nešto manje od šest godina obnašao nekadašnji ministar turizma Anton Kliman.

Kandidati četiri dalmatinske županije bit će Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban i šef zadarskog HDZ-a Šime Erlić. Pet slavonskih županija u Predsjedništvu bi trebali predstavljati virovitičko-podravski župan Igor Andrović i požeško-slavonska županica Antonija Jozić. Članove HDZ-a iz Zagreba i Zagrebačke županije u vrhu stranke trebali bi predstavljati ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i gradonačelnik Velike Gorice Krešo Ačkar. Iz županija sjeverozapadne Hrvatske u Predsjedništvu bi trebali biti varaždinski župan Anđelko Stričak i njegov bjelovarsko-bilogorski kolega Marko Marušić.

Na ovom bi se izbornom Saboru trebao i promijeniti Statut stranke. On je donesen u proljeće 2018. i predviđa da mandat svih dužnosnika HDZ-a traje četiri godine. Međutim, zbog epidemije korone izabrani su u proljeće 2020. samo Andrej Plenković kao predsjednik stranke, njegov zamjenik Tomo Medved te četiri potpredsjednika – Oleg Butković, Zdravka Bušić, Branko Bačić i Ivan Anušić. Oni su birani izravno po metodi jedan član – jedan glas. Ostale dužnosnike bira izborni sabor HDZ-a koji se nije mogao sastati zbog epidemioloških razloga. Nakon ukidanja mjera stekli su se uvjeti za njegovo održavanje pa će se se konačno moći izabrati i deset članova Predsjedništva. Međutim, njihov mandat neće trajati četiri godine, već će se pronaći rješenje da on završava na isti dan kao i dužnosnicima koji su izabrani u ožujku 2020. godine. Time bi se izbjegla zbrka da najvišim dužnosnicima mandat završava u različito vrijeme.

Kroz promjene statuta pokušat će se pronaći i rješenje za činjenicu da mandat Plenkoviću kao predsjedniku stranke završava u ožujku 2024., odnosno prije krajnjeg roka za održavanje parlamentarnih izbora. HDZ ne želi ponavljanje situacije iz 2020. kada su se unutarstranački izbori održavali samo nekoliko mjeseci prije parlamentarnih. Naime, unutarstranački izbori neminovno dovode do toga da se stranka iznutra destabilizira pa bi ovaj put to u HDZ-u željeli izbjeći. Prije dvije godine izbori su bili vrlo tvrdi, a i sam Plenković je imao protukandidata u liku nekadašnjeg ministra vanjskih poslova Mire Kovača. Tako da je moguće i da se Plenkoviću mandat šefa stranke produži za nekoliko mjeseci. Oko ovog još uvijek traju konzultacije. Naime, unutarstranački izbori 2020. pokazali su i da aktualno vodstvo stranke ima veliku prednost jer članstvo ne želi mijenjati čelništvo uoči parlamentarnih izbora.