Uoči europskih izbora koji se održavaju idućeg tjedna, 9. lipnja, s premijerom Andrejom Plenkovićem koji nosi listu HDZ-a, razgovarali smo o europskim politikama, ali i programima nove Vlade, te odnosu s koalicijskim partnerima iz Domovinskog pokreta. Ovo je prvi intervju koji je premijer u trećem mandatu dao za tiskane medije, a koji objavljuju Novi list, Glas Istre, Zadarski list i Glas Slavonije kao jedinstvena medijska grupacija.

Razgovor vodimo u jeku kampanje za EU izbore. Zašto ste ovoga puta vi osobno na listi HDZ-a, a 2019. niste bili?

– Na europske izbore idemo s dokazanim i prepoznatljivim kandidatima koji su jamstvo da će Hrvatska ostati snažna i važna u Europskoj uniji, i biti i svoja i europska! Moja uloga kao predsjednika stranke koji je predvodio HDZ do pobjede u tri ciklusa parlamentarnih izbora – 2016., 2020. i 2024. godine – jest pridonijeti ukupnom rezultatu liste te povezati naš rad s europskim izborima. Naša ostvarenja plod su i uspješnog promicanja nacionalnih interesa na europskoj razini i zato u Europskom parlamentu moramo imati ljude koji su upućeni u sve teme i znaju kako se postaviti pri raspravama i usvajanju svih bitnih akata.

Uz slogan »Hrvatska. Snažna i važna« sintetiziramo svoje politike. Uz podršku hrvatskog naroda, u proteklih osam godina imamo brojna postignuća na europskom planu – od Schengena, europodručja, do osiguranih 25 milijardi eura za ovo desetljeće. Izgradili smo Pelješki most i LNG terminal, spojili Baranju na koridor Vc, iskoristili sredstva iz Fonda solidarnosti za obnovu Zagreba i Banovine, osigurali isplate za poljoprivrednike te modernizirali pravosudnu, zdravstvenu, obrazovnu i socijalnu infrastrukturu. Gradimo i obnavljamo škole i vrtiće diljem Hrvatske u povijesnom investicijskom ciklusu u obrazovanju od 2,7 milijarde eura. Cilj nam je da svako dijete ima mjesto u vrtiću i da sve osnovne škole u Hrvatskoj rade u jednoj smjeni. To su konkretni rezultati europeizacije koji se osjete u svakom dijelu Hrvatske. Članstvo u EU-u iskoristili smo i kao sigurnosnu polugu u svim krizama u kojima smo zaštitili građane i očuvali socijalnu koheziju. Bez toga, teže bismo prebrodili sve izazove. Snažan rast BDP-a od 3,9 posto u prvom kvartalu 2024. rezultat je i povećanih investicija uslijed provedbe NPOO-a i korištenja europskih sredstava. Budući da sam kao premijer predvodio navedene procese, želim dati dodatnu snagu listi HDZ-a.

Očekujemo pobjedu

Onda očekujete šest mandata, a ne četiri kao 2019.?

– Očekujemo pobjedu i bolji rezultat nego 2019. Od 12 kandidata, šest je izabrano u Hrvatski sabor, na listi su četiri aktualna europska zastupnika i četvero s prijašnjim iskustvom rada u EP-u. S nama je i potpredsjednica Europske komisije i Europske pučke stranke, bivši ministri vanjskih i europskih poslova, regionalnog razvoja i EU fondova te turizma i sporta, predsjednik Hrvatske zajednice županija i brodsko-posavski župan te glavni tajnik splitsko-dalmatinskog HDZ-a. Imamo ljude koji povezuju iskustvo izvršne i zakonodavne vlasti, nacionalne i europske razine. Uz snažnu listu i kvalitetan program za budućnost želimo pobijediti i dati doprinos ukupnom rezultatu EPP-a, koji ostaje najveća politička obitelj u Europskom parlamentu.

Predsjednik Republike Zoran Milanović izjavio je da će 2027. sa završetkom ove financijske omotnice i NPOO-a presušiti europski fondovi i da će Hrvatska ostati bez novca. Kaže i da bi svaka vlada dobro radila da je imala ovoliko EU novca.

– Ta teza je pogrešna. Sada, uz alokacije iz redovitog 7-godišnjeg proračuna EU-a, koristimo i sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a realizirali smo i Fond solidarnosti za obnovu od potresa. Kroz ta dva okvira osigurali smo Hrvatskoj dodatnih 10 milijardi eura, što je 15 posto našeg BDP-a. Nakon što smo se izborili za sredstva, morali smo pokazati da ih znamo i iskoristiti te provesti reforme. Hrvatska je stoga trenutno 2. najuspješnija članica EU-a u provedbi NPOO-a, a preduvjet za to je ispunjenih 157 od 157 zadanih kriterija, od čega su 122 reforme i 35 investicija.

U 11 godina članstva, kada je riječ o uplatama i isplatama iz europskog proračuna, u plusu smo od gotovo 15 milijardi eura. Trebaju nam dvije financijske perspektive EU-a (2014.-2020., 2021.-2027.) da dosegnemo 80 posto prosječne razvijenosti EU-a. Kada se taj cilj ostvari, prema iskustvima drugih zemalja, počinje se mijenjati i trend iseljavanja i potiče se u većoj mjeri proces povratka. Hrvatska je 2016. godine bila na 62 posto prosječne razvijenosti EU-a, a danas smo na 76 posto te se nalazimo iznad Slovačke, Grčke, Latvije i Bugarske, a na istoj razini kao i Mađarska, koja je postala članica devet godina prije nas. To je bila naša politika hvatanja koraka s EU-om, koju nastavljamo i u trećem mandatu.

Kako se osjećate u novoj Vladi s kolegama iz Domovinskog pokreta? Neke od njih niste ni poznavali.

– Parlamentarna većina i Vlada funkcioniraju stabilno i dobro s novim partnerima. Mislim da su se dobro prilagodili i upoznaju se s radom resora za koje su preuzeli odgovornost. Atmosfera je dobra.

Je li vam glavni sugovornik Ivan Penava kao predsjednik DP-a, ili su to tri ministra, ili je to potpredsjednik DP-a Mario Radić, koji bi to želio biti?

– HDZ je i dosad imao koalicijske partnere i uvijek smo funkcionirali tako da partneri sami odlučuju tko će dolaziti na sastanke. To je njihova stvar. Partneri su nam i DP, i manjine, i gospođa Vesna Vučemilović, kao i naši dosadašnji partneri iz HSLS-a, HNS-a, HSU-a, HDS-a te Marijana Petir. Normalno da je meni kao predsjedniku HDZ-a glavni sugovornik predsjednik DP-a Ivan Penava, što ne znači da ne razgovaramo i s ostalima.

Rebalans proračuna

Najavljen je rebalans proračuna. DP traži povećanja za svoje resore, riječ je o tri ministarstva.

– Već je donesena odluka o preraspodjeli među resorima, ali to je mehanička odluka. Nema potrebe za rebalansom za sada, najesen ćemo uravnotežiti sredstva, zajedno s pripremom proračuna za iduću godinu, kada ćemo jasno planirati izdvajanja za prioritete Vlade.

Oko Odbora za manjine, već ste stoput rekli za prijedlog izbora Milorada Pupovca – polako, riješit će se. DP prijeti odlaskom. Jeste li našli rješenje?

– Naći će se rješenje nakon što prođe stanka u zasjedanju Sabora radi europskih izbora. Mi se u to pitanje ne miješamo, jer predsjednika Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina predlaže Klub zastupnika manjina, što je redovita praksa bila i u prijašnjim sazivima Hrvatskog sabora, i oni će o tome donijeti svoju odluku nakon što obave konzultacije unutar Kluba.

Europska komisija imala je u ovoj krizi podršku mainstreama, lijevog i desnog centra, iako je predsjednica iz EPP-a. Vi pozivate oporbu na sastanak, s kojom porukom? Hoće li i tu tema biti Odbor za manjine?

– Kao što znate, jedna od temeljnih postavki naše politike i preduvjet za strateška ostvarenja je politička stabilnost. U ovih osam godina to smo dokazali, a pokazat ćemo i u iduće četiri godine. Što se tiče dijaloga s oporbom, spremni smo u novom mandatu napraviti taj iskorak. Ima situacija u kojima trebamo imati bolju komunikaciju. Ja sam i ranije pozivao na dijalog, ali svi zaredom su to odbili. Primjerice, nakon pobjede na izborima 2020. u okolnostima borbe s pandemijom koronavirusa, obnove od potresa i zalaganja na Europskom vijeću za sredstva za oporavak gospodarstva.

Grbin je podsjetio da su dvaput bili kod vas, nakon početka rata u Ukrajini i nakon pada drona u Zagrebu.

– Da, ali tada smo ih informirali o stanju u Ukrajini, sigurnosnim posljedicama rata i potezima Vlade oko podrške Ukrajini i o prihvatu izbjeglica. Volio bih da imamo dijalog oko ključnih razvojnih tema.

Vjerojatno se boje da ćete im otupiti oštricu.

– Ne znam čega se treba bojati jer ih ni u čemu ne ograničavamo da rade svoj posao i propituju aktivnosti Vlade. Primjerice, na predstavljanju programa naše treće Vlade u Saboru imali smo više od 80 replika zastupnika i raspravu u kojoj su mogli pitati i komentirati što god su htjeli. U proteklih godinu dana u oporbi su pokazivali neviđenu razinu frustracije, čak i razbijali saborski inventar, jer im je postalo jasno da će biti u oporbi ne 8, nego 12 godina. Poručivali su nam da smo lopovi i kriminalci, podržavali su Milanovića u kršenju Ustava, a nakon izbora još su i išli u tragikomičnu epizodu pokušaja skupljanja većine, negirajući volju birača. Unatoč svemu tome, sada kad su izbori iza nas, voljan sam razgovarati o svim ključnim temama. Mi i dalje nudimo ruku suradnje i apeliramo na dijalog. Naša Vlada ostvaruje strukturiran dijalog, partnerstvo i suradnju sa svim županima i gradonačelnicima, bez obzira na njihovu političku pripadnost. Kada sa županom Komadinom i gradonačelnikom Filipovićem razgovaram o novoj bolnici KBC-a Rijeka ili potpori »3. maju«, ne razgovaramo stranački niti se nadmećemo, nego tražimo rješenja na dobrobit Rijeke i Primorsko-goranske županije.

Ostvarili smo sustavan dijalog s predstavnicima sindikata i poslodavaca, s HGK-om, HOK-om i drugim gospodarskim udruženjima, sa Stalnim vijećem HBK-a i svim vjerskim zajednicama. Što god želimo politički provesti, pokušavamo to učiniti kroz dijalog i suradnju. Opozicija nas doživljava kao neprijatelje i stalno koristi tri teze – ili mi ili oni, potom ili Hrvatska ili HDZ, i na kraju ili si čovjek, ili si HDZ-ovac. To je okvir uz koji su doživjeli poraze na izborima triput zaredom, te vjerujem da će u novom sazivu Sabora biti zrelijeg razmišljanja s njihove strane.

Pa neki na tome žive kao oporba.

– Ne žive, nego preživljavaju. Ja samo mislim da možemo malo normalnije razgovarati o svim temama. To bi bio iskorak za Hrvatsku koji nikoga ne bi puno koštao.

U skladu s Ustavom i zakonom

Dobili smo novog državnog odvjetnika. Imate li osjećaj da su dosad u DORH-u neki predmeti stajali u ladicama, i da bi se to sad moglo promijeniti?

– Ne znam, jer se kao premijer proteklih osam godina nisam miješao u rad DORH-a.

Došao je čovjek oko kojeg se vodila cijela kampanja, Ivan Turudić. Kakva su vaša očekivanja, hoćete li ga pozvati na razgovor i treba li premijer uopće pozvati glavnog državnog odvjetnika? Hoće li ulaziti na prednja ili stražnja vrata tu u Banskim dvorima? Turudić već najavljuje da će tražiti zakonske izmjene oko odvjetništva, spominje osnivanje Visokog DORH-a… Ima li vašu punu podršku?

– Što se tiče njegovog rada i naše suradnje, oni trebaju biti u skladu s Ustavom i zakonom. DORH je samostalno tijelo koje mora profesionalno provoditi svoju zadaću. Vlada je značajno povećala plaće pravosudnim dužnosnicima i službenicima, ulažemo u digitalizaciju rada pravosudnih tijela, dovršit ćemo veliki projekt Trga pravde u Zagrebu, a jasno je da želimo nastaviti unapređivati uvjete i kapacitete rada u pravosuđu. Sve izmjene u kaznenom zakonodavstvu koje smo poduzeli bile su usmjerene na ubrzanje sudskih postupaka i jačanje neovisnosti pravosuđa, što je prioritet u borbi protiv korupcije. Podržavat ćemo svako rješenje koje će jamčiti jačanje pravne sigurnosti građana, uz neometan i nepristran rad nadležnih tijela.

Zašto, jeste li detektirali Milanovićev glavni motiv protiv Turudića?

– To je na njemu da objasni. Puno je zanimljivije kako dio aktera nastoji prekriti sramotu koju je učinio kršenjem Ustava na parlamentarnim izborima.

Nema tko nije rekao da je njegova kandidatura izašla iz granica Ustava.

– Već se to zaboravilo i već ga dio aktera nastoji normalizirati, što je neprimjereno. Podsjećam i da je Ivan Turudić došao na čelo DORH-a sustavom javnog poziva u okviru novog, najtransparentnijeg dosad postupka odabira glavnog državnog odvjetnika. On nije imenovan od Vlade, već je bio na javnim saslušanjima na nadležnom Odboru u Hrvatskom saboru i zajedno s ostalim kandidatima prezentirao svoj program.

Niste odgovorili koji je motiv predsjednik Milanović imao da toliko inzistira na temi Turudić. U jednom trenutku ste čak izjavili da biste drugačije reagirali oko Turudića da ste znali dokle će se to sve odviti.

– To je na Milanoviću da objasni motive. Podsjetit ću da je upravo on priznao da je imao operativna izvješća SOA-e dok je bio premijer. To dovoljno govori o voljnom momentu da se zloupotrebljavaju i okupiraju neovisne institucije. Ako je znao prije što piše u operativnim izvješćima SOA-e, kao što je i sam rekao, a smatrao je nešto spornim, zašto nije reagirao prije 9 godina prema Turudiću? Dakle, ili su svi u sustavu tada bili zaspali, ili nisu imali na što reagirati. Ako se nije imalo na što reagirati 2014., kome je onda sad i dalje to problem? Očito je motivacija drukčija.

Najšira biračka baza

SDP je predložio da se promijeni zakon oko sukoba nadležnosti nad EPPO-om, da o sukobu nadležnosti više ne odlučuje sam DORH nego Vrhovni sud i Radovan Dobronić.

– Ne razumijem, što se to u praksi dogodilo novo da bismo sada išli u izmjene zakona? Ovakvo rješenje u pogledu nadležnosti glavnog državnog odvjetnika vezano uz eventualni sukob nadležnosti ima većina država članica koje sudjeluju u radu EPPO-a.

Nemaju povjerenje u Ivana Turudića.

– Idemo ponoviti: zahvaljujući političkoj odluci moje Vlade, Hrvatska je bila među prvih 18 članica koje su podržale osnivanje EPPO-a te pristupile postupku pojačane suradnje još u travnju 2017. godine, prije samog usvajanja uredbe o EPPO-u i početka rada tog ureda. Politička odluka Vlade da se pridruži osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja i formira Odjel delegiranih europskih tužitelja pri USKOK-u potvrđuje našu predanost u suzbijanju korupcije i svih oblika kaznenih djela počinjenih na štetu financijskih interesa Europske unije, a time i Hrvatske kao članice. Ivan Turudić je dobio povjerenje većine zastupnika u Hrvatskom saboru i to, ponavljam, nakon zakonito i transparentno provedenog postupka. DORH će i u njegovom mandatu raditi samostalno te neovisno od Vlade, kao što je radio i dosad. No isto tako rad pravosudnih tijela, osim pritisaka od strane izvršne vlasti, treba biti lišen i pritisaka opozicije, koji su nažalost bili kontinuirani.

Rekli ste da nećete biti kandidat za predsjednika Republike, što je i logično. SDP će opet podržati Zorana Milanovića. No, kako treba izgledati profil osobe koja se u ime HDZ-a može suprotstaviti Milanoviću u borbi za Pantovčak?

– Prvo, mi ne znamo ni tko će voditi SDP nakon što smijene Peđu Grbina nakon još jednog poraza koji će doživjeti na europskim izborima 9. lipnja. Ono što je sigurno, imat ćemo kandidata koji može zahvatiti najširu biračku bazu od centra na desno. Nakon izbora 17. travnja, u Hrvatskom saboru je više od 90 zastupnika koji se deklariraju da pripadaju političkom prostoru od centra prema desno. To govori i kakav je profil biračkog tijela trenutno prevladavajući. Predsjednički izbori sasvim su nova utakmica, a mi ćemo na vrijeme istaknuti kandidata. Sigurno je da možemo pobijediti i na tim izborima. To bi uostalom bilo blagotvorno za Hrvatsku.

Novi kriteriji u radu državnih poduzeća

Koje nove politike nove Vlade možemo očekivati?

– Već u prva dva tjedna rada nove Vlade vidjeli smo iznimno ohrabrujuće pokazatelje o stanju hrvatskog gospodarstva. BDP raste u prvom kvartalu 2024. za velikih 3,9 posto, u ožujku je prosječna plaća dodatno porasla za čak 78 eura. Pritom, inflacija nije ‘’pojela rast plaća’’ jer su plaće rasle višestruko brže od cijena. Unatoč inflaciji, realno su porasle za 37,5 posto.

A odmah nakon europskih izbora idemo u dovršetak ispunjavanja kriterija za OECD, što je jedina strateška integracija koja nam još predstoji. Ići ćemo u tom smislu i na donošenje novog zakona u vezi s upravljanjem poduzećima u državnom vlasništvu, što znači veću profesionalizaciju, transparentniji postupak odabira rukovodećih ljudi i učinkovitije upravljanje. Također, nakon novog kruga trezorskih zapisa, idemo i s novim izdanjem narodnih obveznica. To je još jedna prilika za građane da mobiliziraju svoju štednju, po boljim uvjetima nego u komercijalnim bankama, i to zahvaljujući stabilnosti javnih financija. Podsjetit ću kako je dosad 120 milijuna eura kamata na zaduživanje država uplatila našim sugrađanima, čime smo povećali njihovu kupovnu moć, dali doprinos povećanju financijske pismenosti i razvoju tržišta kapitala.

Dakle, vi ste ostvarili izborni slogan SDP-a koji je glasio »Dostojanstveno«?

– Mi smo posvećeni realizaciji svog programa koji je ambiciozan i realan. Doživjeli smo sve moguće krize i morali smo reagirati brzo i efikasno. Za razliku od katastrofičnih najava oporbe, nije bilo otpuštanja, vala stečajeva i smanjivanja životnog standarda. Usto, ostvarili smo i strateške ciljeve i pozicionirali Hrvatsku u srce Europe. Zato na ove europske izbore idemo samopouzdani, ponosni na sva postignuća te nastavljamo politiku modernog suverenizma kojom koristimo članstvo u EU-u za veću kvalitetu života ljudi i razvoj svih krajeva Hrvatske. Okrenuti smo prema rješenjima za ključna pitanja hrvatske budućnosti. To su prije svega demografska revitalizacija, digitalna transformacija, zelena tranzicija i ulaganja u obrazovanje, a donijet ćemo i novi plan stambene politike. Posebno ćemo voditi računa o zaštiti naših vrijednosti i identitetskim pitanjima hrvatskog naroda.