Hrvatska očekuje od Crne Gore da se procesuiraju ratni zločini nad Hrvatima u toj zemlji i riješe pitanja odštete logorašima i sva druga otvorena pitanja s tom zemljom, rekao je premijer Andrej Plenković nakon bilateralnog sastanka s crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem u utorak u Podgorici.

Premijer je razgovarao s Milatovićem o odšteti logorašima, još 14 nestalih Hrvata i potrebi procesuiranja ratnih zločina, kao i graničnom pitanju i školskom brodu Jadran.

“Očekujemo od tužiteljstva u Crnoj Gori da pokrenu procese koji se nisu pokrenuli”, istaknuo je Plenković novinarima nakon bilaterale.

“Razumio je ozbiljnost teme”

Plenković je poručio da je novoizabrani crnogorski predsjednik “razumio ozbiljnost te teme” za Hrvatsku i hrvatske branitelje, obitelji nestalih i logoraše i da je obećao da će poduzeti “dodatne napore” za rješavanje tih pitanja.

Tijekom #SEECP u Podgorici susret s predsjednikom Crne Gore @JakovMilatovic. Nastavit ćemo podupirati europski put Crne Gore i prenositi hrvatska iskustva iz pristupnog procesa. Želimo dalje jačati gospodarsku suradnju i trgovinsku razmjenu 🇭🇷🇲🇪 koja iznosi preko 300 milijuna €. pic.twitter.com/nKj1QSmxan

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) June 27, 2023

Dodao je da je Zagreb i Podgorica trebaju riješiti i “konačno pitanje granice između Hrvatske i Crne Gore” bilateralnim putem.

Plenković se nakon samita Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) susreo s predstavnicima hrvatske zajednice i hrvatskih tvrtki u Crnoj Gori.

Pozdravio je što je izvoz Hrvatske u Crnu Goru prešao 300 milijuna eura, ali i ondje izrazio želju da se riješe otvorena pitanja s tom zemljom.

“Još je 14 nestalih. Mi nismo zadovoljni da se ovdje nisu procesuirali ratni zločini koji su se dogodili nad Hrvatima”, rekao je Plenković.

“Želimo da se otvorena pitanja riješe, a Hrvatska Crnoj Gori prenese svoja dragocjena iskustva” u procesu pristupanja Europskoj uniji, poručio je premijer okupljenima.

Na susretu i Vuksanović

Na susretu je bio i Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) izabran u crnogorski parlament na izvanrednim izborima u lipnju.

Drago mi je u Podgorici susresti se s predstavnicima hrvatske manjine i hrvatskih tvrtki u Crnoj Gori. Čestitam Adrijanu Vuksanoviću na izboru u Skupštinu Crne Gore! Skrbimo o položaju hrvatske zajednice, koja povezuje i pridonosi jačanju političke i gospodarske suradnje 🇭🇷🇲🇪! pic.twitter.com/vIny0tzq8G

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) June 27, 2023

Naglasio je da je HGI posvećen putu Podgorice prema članstvu u Europskoj uniji. “I dalje ćemo se zalagati za to. Ne samo da ćemo davati intenzitet dinamici tog procesa, već ćemo i generirati sam proces”, rekao je Vuksanović.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvata u Crnoj Gori ima oko 6000, a vjeruje se da ih je sada još manje.

Jadransko-jonski plinovod Hrvatskoj je strateška tema

Hrvatskoj je projekt izgradnje Jonsko-jadranskog plinovoda jedna od strateških tema, rekao je premijer Andrej Plenković nakon samita Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) u utorak u Podgorici, naglasivši da je u regiji potrebno ulagati u energetsku i prometnu infrastrukturu.

Proces suradnje u jugoistočnoj Europi regionalni je forum pokrenut 1996. s ciljem jačanja suradnje, sigurnosti i stabilnosti. Danas okuplja 13 zemalja – Hrvatsku, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Bugarsku, Grčku, Sjevernu Makedoniju, Moldovu, Rumunjsku, Srbiju, Tursku, Sloveniju i Kosovo.

“Ovaj samit je poslao poruku o nužnosti političkog dijaloga, rješavanja otvorenih pitanja i regionalne suradnje, ali i investicija u prometnu i energetsku infrastrukturu”, kao i ubrzanja onih članica koje to žele na putu prema Europskoj uniji i NATO-u, rekao je Plenković novinarima.

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović izdvojio je na otvaranju samita ostvarene pomake u protekloj godini – otvaranje pristupnih pregovora sa Skopljem i Tiranom, davanje statusa kandidata Sarajevu, Kišinjevu, kao i odobravanje vizne liberalizacije Prištini.

Podgorička deklaracija

“Regija mora pronaći konsenzus kako bi zajedničkim naporima krenula naprijed i ubrzala proces integracija”, rekao je domaćin samita i dodao da članstvo u Uniji treba promatrati kao “trajnu ravnotežu međusobne odgovornosti i benefita”.

Novi predsjednik Crne Gore, izabran u travnju, rekao je da je ruska invazija na Ukrajinu gurnula sigurnosno pitanje na vrh regionalnih i europskih političkih agendi.

Sastankom u Podgorici obilježen je kraj crnogorskog predsjedanja i usvojena je Podgorička deklaracija.

U deklaraciji se pozdravlja intenzivirani politički dijalog između Europske unije i država koje žele postati članice tog bloka, poziva na jačanje sigurnosne i gospodarske suradnje, infrastrukturne povezanosti i energetske sigurnosti država regije te na promicanje zelene tranzicije i održivog razvoja.

Hrvatska kao energetsko čvorište

Hrvatska je zainteresirana za gradnju Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) koji bi se protezao od Hrvatske preko Bosne i Hercegovine te Crne Gore do Albanije. Ondje bi se spojio na Transjadranski plinovod (TAP) kojim plin iz polja u Azerbajdžanu dolazi preko Grčke do Albanije pa se prenosi dalje do Italije.

Plenković je rekao da je na samitu govorio kolegama o ulozi Hrvatske kao energetskom čvorištu u Europi i preko LNG terminala na Krku, ali i Jonsko-jadranskog plinovoda.

“To je jedna od strateških tema i projekata. Hrvatska je za to itekako zainteresirana. Važno je obaviti dodatne konzultacije s Azerbajdžanom i sa svim zemljama koje su na tom pravcu”, rekao je Plenković.

Priključak IAP-a za BiH planiran je projektom Južne interkonekcije Hrvatske i BiH na pravcu Zagvozd – Imotski – Posušje – Novi Travnik s odvojkom za Mostar o kojemu su hrvatska vlada i Vijeće ministara BiH razgovarali na zajedničkoj sjednici u Zagrebu prošlog tjedna.

Nakon Crne Gore, SEECP-om će od 1. srpnja predsjedati Sjeverna Makedonija.