Predsjednik Vlade Andrej Plenković na Danima regionalnog razvoja i EU fondova, koji su počeli u Opatiji, poručio je kako će Hrvatska do 2030. godine uhvatiti korak i s najrazvijenijim zemljama Europske unije.

– Ukupni trenutni score između uplaćenih i sredstava koja smo dobili je 50 milijardi kuna u plusu i mislim da je to najbolja poruka onima koji dvoje oko benefita integracije Hrvatske u Europsku uniju. Osobno znam koliko je bilo teško deblokirati pregovore, koliko je je to bio kompleksan i zahtjevan proces.

Danas, osam godina nakon ulaska naše države u punopravno članstvo Europske unije postigli smo da smo država koja se uvažava i respektira.

Nismo ušli u Europsku uniju da bismo uzeli što više novaca, to bi bio pogrdan cilj, već zbog vrijednosti i načela na kojima Europska unija počiva – demokracije, zaštite ljudskih prava, vladavine prava, socijalno tržišnom gospodarstvu i kršćanskom načelu solidarnosti, a što je protkano kroz sve politike Europske unije, njezin proračun, kohezijsku i reginalnu politiku, kazao je premijer Plenković.

“Nismo novac dobili po defaultu”

Podsjetio je kako je covid pandemija Hrvatsku lani koštala 35 milijardi kuna dok je šteta od dvaju katastrofalnih potresa koji su pogodili Banovinu i Zagreb 129 milijardi kuna. Kroz Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. te Nacionalni plan oporavka i otpornosti Hrvatska je osigurala više od 25 milijardi eura.

– Ne, to nije novac koji smo osigurali po defaultu. Naši pregovori s Europskom komisijom, podsjetit ću, počeli su još 2018. godine, intenzivirali su se tijekom lanjskog predsjedanja Hrvatske i iskoristili smo sve instrumente da ta financijska potpora bude izdašna i pravedna, što se reflektiralo da smo da smo za oporavak i jačanje otpornosti naše ekonomije uspjeli osigurati 9,5 milijardi eura, podsjetio je Plenković.

Dodao je kako ovu sjajnu poziciju za koji se Hrvatska uspjela izboriti za desetljeće pred nama, tu snažnu financijsku potporu sada treba na dobro organiziran i strukturiran način iskoristiti. I pozvao je sve aktere koji u tome participiraju da preuzmu aktivnu ulogu i budu partner Vladi.

Poklopilo se, uvjetno rečeno, i da je Hrvatska u godinama političkog mira, pripomenuo je Plenković, ciljajući na nedavno okončane lokalne izbore i parlamentarne u 2020. godini.

Ujedno je poručio kako formiranu parlamentarnu većinu ništa u iduće tri godine neće srušiti jer je stabilna i temelji se na povjerenju uspostavljenom u trokutu HDZ-a, zastupnika manjina i liberalnih stranaka.

Koji su ciljevi Vlade

Dodao je kako je Vlada kojoj je na čelu morala djelovati u dva pravca. Prvi je što se planiralo i odradilo, a druga je djelovanje i pravodobna i adekvatna reakcija na sve ono što se događalo, a toga, podsjetio je Plenković, nažalost, u proteklih godinu i pol dana nije manjkalo.

– Uspjeli smo premostiti covid krizu bez socijalnog raslojavanja, bez otpuštanja radnika, prošla turistička sezona bila je dobra koliko je u okvirima mogla uopće biti, a ova, koja još traje, iznad je svih očekivanja, kazao je.

Apostrofirao je Plenković i ciljeve koja Vlada, kojoj je na čelu, želi ostvariti.

– To je veća konvergencija s razvijenijima od nas, zatim ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske, zelena i digitalna dvostruka tranzicija u kontekstu četvrte industrijske revolucije u kojoj, istina, lovimo korak, ali za što imamo velik potencijal.

Radit ćemo na tome i da dobivena sredstva Europske unije budu dobar dio onog što se želi postići u lokalnim sredinama i dizanje standarda naših građana, istaknuo je Plenković te zaključio da žele da ostavština ove Vlade budu šengenski prostor i euro područje, posebno u pogledu monetarne stabilnosti i svih drugih prednosti koje za sobom nosi uvođenje eura.

Marić o uvođenju eura

Okupljenima na tradicionalnim Danima regionalnog razvoja i EU fondova obratio se i potpredsjednik Vlade i ministar Financija Zdravko Marić koji se osvrnuo na ulazak Hrvatske u EU zonu i uvođenje eura.

– Na početku mandata jedan od strateških ciljeva, i to na visokom mjestu listi prioriteta ove Vlade bila je konsolidacija javnih financija. Podsjetit ću da je Hrvatska samim potpisom ugovora o pristupanju Europskoj uniji preuzela obvezu uvođenja eura, međutim, kada će se to dogoditi ovisi o ispunjavanju određenih kriterija.

Konsolidacija i stabilizacija javnih financija dovela nas je u poziciju da možemo eksplicitno izraziti našu namjeru da uđemo u tečajni mehanizam ERM 2. Pismo je poslano, tamo još sredinom 2019. godine, preuzeli smo obvezu provođenja 19 mjera u šest različitih područja.

I tada je nastupio Covid, očekivalo se da ćemo usporiti, međutim, mi smo te mjere uspjeli ispuniti i mjesec i pol dana prije samog roka i ušli smo u tu zadnju instancu, devizni tečajni mehanizam 2, pred uvođenje eura.

Još je puno posla za odraditi, između ostalog, to su mjere koje smo se obvezali provesti u četiri područja – od daljnjeg unaprjeđenja sustava pranja novca, administrativnog neporeznog rasterećenja gospodarstva, unaprjeđenje određenih dijelova zakonodavstva do područja upravljanja državnom imovinom, kazao je Marić, koji se dotaknuo i Mastriških kriterija, njih četiri odnosno pet.

– Proteklih mjeseci i godina najveći je fokus bio na fiskalnom dijelu, nažalost proteklih tjedana još jedan kriterij dobiva značajnu ulogu, a to je inflacija.

U ovom trenutku i unatoč određenim izazovima, Hrvatska ispunjava svih tih pet kriterija i to ćemo činiti i u idućem razdoblju, dodao je Marić.

Dodao je kako će Hrvatska ove godine imati veći rast od onog što se prvotno planiralo, negdje smo trenutno u zoni od oko 7 posto, dodao je. Deficit proračuna, prema Marićevim riječima, u ovoj godini bit će 3,8 posto, već iduću godinu Vlada ga planira vratiti unutar Mastriških kriterija od 2,5 posto, a 2023. unutar 2 posto.

Tramišak: zabilježili smo povijesne, rekordne rezultate

Pozdravne riječi okupljenima u opatijskom hotelu Ambasador, kao domaćin, uputila je ministrica regionanog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak. Prema njezinim riječima, Hrvatska je ove godine zabilježila povijesne, rekordne rezultate u korištenju fondova Europske unije, kako po pitanju ispregovaranih sredstava za novo financijsko razdoblje, tako i u korištenju sredstava koja su već na raspolaganju.

Istaknula je kako je iz instrumenta Nove generacije EU već raspisan poziv za male i srednje poduzetnike u ukupnom iznosu od 1,14 milijardi kuna. Osvrnula se i na proteklo financijsko razdoblje 2014. -2020. u kojem je stečeno veliko iskustvo i znanje da bi razdoblje nove financijske perspektive i korištenje sredstava iz EU fondova, koja su Hrvatskoj na raspolaganju, bilo još bolje i učinkovitije.

– Naučili smo da da fondovi ne funkcioniraju kao lista želja, ali su svakako prilika koja se ne smije propustiti, kazala je, između ostalog, Tramišak koja je je istakla važnost ravnomjernog razvoja svih dijelova Hrvatske i jednakih prilika za korištenje EU fondova, u cilju čega je i napravljena nova statistička podjela Hrvatske na četiri regije – Sjevernu Hrvatska, Panonska Hrvatska, Jadranska Hrvatska i Grad Zagreb.

Otvorenju konferencije “Dani regionalnog razvoja i EU fondova” nazočili su i Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislavi Ćorić, ministar rada i mirovinskog sustava i socijalne politike Josip Aladrović, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Konferencija je usmjerena na aktere regionalnoga razvoja na svim razinama, a istodobno je i prilika za razmjenu iskustava, umrežavanje i jačanje suradnje s ciljem učinkovitijeg provođenja projekata u novom financijskom razdoblju.