“Ako nastavimo graditi na našim povijesnim vezama, gospodarskom partnerstvu i zajedničkim strateškim interesima, Hrvatska i Egipat mogu ojačati svoju suradnju i doprinijeti stabilnijoj i prosperitetnijoj mediteranskoj regiji”, rekao je Plenković u Aleksandrijskoj knjižnici u kojoj je održao predavanje o hrvatsko-egipatskim odnosima.

Naglasio je da suradnja luke Rijeka s lukom Aleksandrija, o čemu je u utorak potpisan sporazum, predstavlja “prirodan korak naprijed” u odnosima.

Hrvatska i Egipat su “ujedinjeni u predanosti stabilnosti i miru, i regionalno i globalno”, ističe Plenković i izdvaja migracije i klimatske promjene kao jedne od najvećih izazova na Mediteranu.

Ipak, dodaje da veze dviju zemalja idu izvan okvira moderne diplomacije i sadašnjih izazova.

Opisao je Egipat “stupom stabilnosti i ključnim pokretačem napretka u regiji”, osvrnuvši se na proširenje Sueskog kanala i modernizaciju željezničke mreže u zemlji.

Dvije mediteranske zemlje povezuju i ljudi, istaknuo je Plenković, poput 3000 Hrvata koji su sudjelovali u izgradnji Sueskog kanala. Najistaknutiji su bili građevinski inženjer Antun Luković, jedan od najbližih suradnika Ferdinanda de Lessepsa po čijim se vodstvom gradio Sueski kanal te Andrija Lončarić, koji će ostati upamćen jer je uklonio posljednju prepreku koja je dijelila Sredozemno od Crvenog mora.

Plenković je spomenuo i Jawhara al-Saqlabija, utemeljitelja najvećeg afričkoga grada Kaira i vladara Egipta od 969. do 973. godine, koji je podrijetlom iz Dalmacije, a bio je otet kao dječak i islamiziran, kao i Hermana Dalmatina, hrvatskog filozofa, znanstvenika i prevoditelja iz 12. stoljeća.

Kao važnu stranicu u odnosima spomenuo je i hrvatske izbjeglice koje su tijekom Drugog svjetskog rata pronašle utočište u Egiptu. Obišao je groblje El Shatt prvog dana posjeta i odao počast hrvatskim izbjeglicama.

Predavanjem u Aleksandrijskoj knjižnici Plenković završava svoj četverodnevni posjet Egiptu tijekom kojega su potpisana tri sporazuma o suradnji i održan poslovni forum.