David Sassoli “bio je velik političar, velik čovjek, Talijan, Europljanin, prijatelj Hrvatske”, rekao je premijer Andrej Plenković u ponedjeljak uoči odavanja počasti pokojnom predsjedniku Europskog parlamenta.

David Sassoli “bio je veliki političar, veliki čovjek, Talijan, Europljanin, prijatelj Hrvatske, čovjek s kojim sam radio u EP-u prije nekoliko godina, predsjednik EP-a u vrijeme prvog hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a i, naravno, kolega s kojim sam se često viđao na početku svakog Europskog vijeća”, rekao je Plenković novinarima u Strasbourgu.

David Maria Sassoli, rođen u Firenci 30. svibnja 1956., bio je dugogodišnji novinar prije nego što je 2009. izabran u EP, a desetljeće poslije zasjeo na čelo te institucije.

Preminuo je 11. siječnja u bolnici u Avianu gdje je bio hospitaliziran od 26. prosinca “zbog teških komplikacija disfunkcije imunološkog sustava”.

Plenković je dodao da je Sassoli bio čovjek koji “nas je dobro poznavao, podržavao put Hrvatske i prema šengenskom prostoru i prema europodručju”.

“S obzirom da je riječ o čovjeku koji se istinski davao i gradio mostove u ovoj kući europske demokracije, a to je EP, i osobno mi je žao da nas je prerano napustio”, rekao je hrvatski premijer.

Plenković se prije odavanja počasti pokojnom predsjedniku EP-a susreo s obnašateljicom dužnosti predsjednice EP-a Robertom Metsolom koja bi mogla naslijediti Sassolija.

“Vjerujemo da će EP pod njezinim predsjedanjem u prvoj polovici 2022. usvojiti pozitivno mišljenje o pristupanju Hrvatske u eurozonu”, tvitao je premijer.

Europski parlament odao počast Sassoliju

Europski parlament je u ponedjeljak, na početku prve plenarne sjednice ove godine, odao počast svom pokojnom predsjedniku Davidu Sassoliju koji je preminuo prošlog tjedna.

Na ceremoniji su, uz eurozastupnike, bili Sassolijeva obitelj, nekoliko premijera članica EU-a, a među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, i drugi europski dužnosnici.

Bivši talijanski premijer Enrico Letta je u govoru u Europskom parlamentu rekao kako je “David snažno vjerovao da se demokracija ne može uzimati zdravo za gotovo i da se za nju treba boriti, braniti je, da demokracija nije dar, već postignuće koje treba iznova postizati”.

“Njegova ideja Europe i njezinih institucija bila je: otvorena ljudima i bliska njihovim potrebama”, dodao je Letta i pozvao europske političare da ostanu posvećeni Konferenciji o budućnosti Europe i osiguraju njezin uspjeh u čast Sassoliju.

Letta je istaknuo da je Sassolijeva odluka da otvori vrata EP-a 2020., kada su se mnoge institucije u svijetu zatvorile, bila “osporavana, uzrokovala podjele, ali zato hrabra” i pomogla EU-u da se bori s pandemijom koronavirusa.

Europa treba novi projekt nade

Sassolijev dvoipogodišnji mandat na čelu EP-a trebao je završiti krajem siječnja.

Vršiteljica dužnosti predsjednika EP-a je potpredsjednica Roberta Metsola, malteška političarka koja bi ga mogla naslijediti. “Njegove riječi su nas inspirirale, a njegova djela motivirala”, rekla je Metsola.

“Ono što Europa treba, što najviše treba, novi je projekt nade. Mislim da taj projekt možemo izgraditi oko tri snažne osi: Europe koja je inovativna, Europe koja štiti te Europe koja vodi i osvjetljava poput svjetionika”, rekao je Sassoli na Europskom vijeću u prosincu, na što je podsjetio predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron istaknuo je Sassolijevu “skromnost” i pohvalio ga što je “čvrsto branio” europske vrijednosti.

Između govora europskih političara, violončelistica Anne Gastinel izvela je suitu u Es-duru i suitu u G-duru Johanna Sebastiana Bacha.

Kvartet Filharmonijskog orkestra u Strasbourgu i sopranistica Francesca Sorteni izveli su na kraju Odu radosti, himnu Unije.