Vlada danas predstavlja detalje novog kruga porezne reforme, koja će stupiti na snagu s prvim danom iduće godine. Reformu predstavljaju ministar financija Marko Primorac, a na predstavljanju su i premijer Andrej Plenković, potpredsjednik vlade Oleg Butković i ministar gospodarstva Davor Filipović, javlja Televizija N1.

Ključni ciljevi porezne reforme su, kako su najavljivali, dodatno porezno rasterećenje, povećanje fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave i povećanje stvarne fiskalne decentralizacije.

“Izmjene koje će ići u proceduru imaju za cilj povećati plaće našim građanima. Riječ je o devet zakona”, rekao je na početku Plenković.

“Do sada smo u naših sedam godina mandata imali niz krugova poreznih reformi koje su baš sve išle za poreznim rasterećenjem kako građana, tako i gospodarstva. U našem mandatu od 2017. je prihod jedinica lokalne samouprave porastao za milijardu eura”, dodao je.

Rekao je da se u porezne izmjene ide sada iz nekoliko ciljeva. “Prvi je da podignemo životni standard građana na način da se povećaju plaće, pogotovo one najniže. To je smisao, cilj ove reforme. Drugo, da se poveća kupovna moć građana, da se smanje nejednakosti. Drugi element je očuvati gospodarski rad i treće je, vrlo bitno, osnažiti fiskalnu autonomiju općina i gradova.”

Plenković se pohvalio dobrim gospodarskim rezultatima posljednjih godina.

“2024. godina je idealna godina za nova rasterećenja gospodarstva jer naše projekcije su za 2024. rast 2,6 posto, deficit -1,5 posto, inflacija na 2,8 posto, a javni dug na 59,8 posto. U takvim okolnostima se nameće logika, da ako gospodarstvo usporava, a usporava, da je sada pravi trenutak daljnje porezno rasterećenje koje bi trebalo stupiti na snagu 2024. godine”, rekao je Plenković.

“Ova reforma će pomoći da obuhvatimo one ljudi koji su nažalost bili van dosega poreznog rasterećenja jer velik dio ljudi nije bio u dosegu tzv. poreznih škara. Ova reforma povećat će fiskalnu autonomiju općina i gradova i povećati fiskalnu decentralizaciju”, dodao je.

Još jednom je otklonio “teze dominantno od oporbe koje nastoje dezinformirati javnost da smo mi središnja Vlada koja ima nešto protiv općina i gradova i da nešto, ne daj bože, oduzima ili otima”.

Kako se povećavaju plaće?

“Prvi način je kroz smanjenje poreza na dohodak kao mogućnosti. Puno se govori u Hrvatskoj da su strašno velika davanja na rad. Prema podacima EK-a, prikaz implicitnih poreznih stopa na rad pokazuje da smo među zemljama koje to imaju najmanje na razini EU-a. I sada dolazimo do poreza na dohodak”, rekao je te na slajdu prikazao promjene formule:

Detalje je objasnio ministar financija Marko Primorac. Osnovni odosbni odbitak povećava se s 531 eura na 560 eura.

Ministar Primorac iznio je procjenu po kojoj će najavljena porezna reforma državni proračun na godišnjoj razini stajati oko 400 milijuna eura. “Ono što je poznato, a odnosi se na povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitka i odbitka za uzdržavane članove i rashode u mirovinskom sustavu s obzirom na najavljene izdatke, to će biti rashod na godišnjoj razini od oko 400 milijuna eura.”

“Gradovi i općine moći će raspisivati ​​znatno niže stope poreza na dohodak od postojećih 20 i 30 posto te se tako boriti za zadržavanje vlastitog stanovništva i doseljavanje ljudi sa strane. Cilj najavljene promjene u sustavu poreza na dohodak jest poticanje konkurencije između lokalnih jedinica”, kazao je Primorac.

Ministar financija predstavio je i promjene vezane uz osnovice za mirovinsko osiguranje.

Drugi način – smanjenje osnovice za mirovinsko osiguranje

“I ovdje moramo otkloniti te neke čudnovate teze da bismo na ovaj način nekako ugrozili mirovinski sustav ili da mi u debelim godinama ne mislimo na mršave”, rekao je Plenković.

Primorac je rekao da je rasteretiti one s najmanjim primanjima.

“Za one koji imaju bruto plaće do 700 eura, imaju fiksni izdatak u iznosu od 300 eura, a za one s plaćama od 700 do 1300 eura, taj izdatak se linearno smanjuje. Umanjenje se izračunava na način da se iznos od 1300 eura umanjen za osnovicu pomnoži s koeficijentom od 0,5. To će biti novost u obračunu doprinosa za mirovinsko osiguranje”, objasnio je.

Povećanje neto plaće kroz uvođenje olakšice za mirovinsko, a bez povećanja osobnog odbitka izgledalo bi ovako:

“Na taj način bi zakinuti ostali oni s najnižim primanjima te se zato išlo u zahvat smanjenja osnovice za mirovinsko osiguranje”, rekao je Primorac.

Povećanje neto plaće kroz uvođenje olakšice za mirovinsko, a bez povećanja osobnog odbitka izgledalo bi ovako:

Prema vladinoj prezentaciji, u novom krugu porezne reforme jedinicama lokalne samouprave ukida se prirez, ali im se dopušta da same odrede porez na dohodak.

Za Grad Zagreb koji ima prirez od 18 posto, raspon u kojem može odrediti porez na dohodak je 15 do 24 posto. Zagreb od prireza na godinu prikupi 950 milijuna eura.

Općine koje su do sada mogla odrediti prirez do 10 posto, moći će odrediti stopu poreza na dohodak od 15 do 22 posto.

Za gradove do 30 tisuća stanovnika, koji sada mogu odrediti prirez do 12 posto, novi raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,5 posto, a za gradove s više od 30 tisuća stanovnika koji su do sada mogli imati prirez do 15 posto, raspon je od 15 do 23 posto.

Očekuje se da će ukidanjem prireza jedinice lokalne samouprave ostati bez 212 milijuna eura prihoda koliko su zajedno prikupile lani.

Tijekom četvrtoga kvartala ove godine, općine i gradovi dužni su donijeti odluku o visini poreznih stopa poreza na dohodak i objaviti je u Narodnim novinama najkasnije do kraja godine, sa stupanjem na snagu 1. siječnja 2024. godine

Podizanje osobnog odbitka

Osobni odbitak diže s 530,90 na 560 eura.

Kako je objasnio ministar financija marko Primorac, briše se pojam osnovnice osobnog odbitka, a povećavaju se iznosi osobnog odbitka za uzdržavane članove. Podiže se prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 47.780 na 50.400 eura.

Subvencija mirovinskog doprinosa

Što se tiče zahvata u mirovinske doprinose, do najviše 300 eura smanjuje se osnovica za mirovinsko osiguranje (I. stup)

Za bruto plaće do 700 eura fiksna olakšica bit će 300 eura, a za plaće od 700,01 do 1.300 eura postupno se smanjenje olakšice.

Ministar Primorac kaže da za obveznike mirovinskog osiguranja to znači povećanje neto iznosa plaće, osobito za one s najnižim primanjima.

To se odnosi na 53,5 posto ukupnog broja obveznika koji ne podliježu plaćanju poreza na dohodak (1,52 milijuna ljudi od ukupno 2,84 milijuna obveznika)

Primorac ističe da olakšica ne smanjuje budući iznos mirovine.

Za samca s bruto plaćom od 700 eura, to bi trebalo donijeti povišicu od 41,82 eura, a za samca s bruto plaćom od 1290 eura od 6,42 eura.

Za obitelj s dvoje djece i plaću od 700 eura bruto povišica bi bila 45 eura, a za one s plaćom od 1290 eura bruto i dvoje djece za 75 centi.