Nakon dva odlaganja HDZ će danas održati redovitu zajedničku sjednicu Predsjedništva i Nacionalnog odbora stranke. Na njoj bi glavna točka dnevnog reda trebala biti konačna lista HDZ-ovih kandidata za župane i gradonačelnike središta županija na lokalnim izborima koji će se održati u svibnju ove godine.

Utjecaj središnjice

Naravno, formalno svoje kandidate predlažu županijske organizacije, ali u HDZ-u, kao uostalom i ostalim parlamentarnim strankama, središnjica stranke ipak ima i želi utjecaj na kadrovska rješenja na lokalnoj razini, posebno u onim županijama i gradovima koje smatra strateškim za svoje političko djelovanje.

Neke županijske organizacije HDZ-a tek su jučer odredile svoje kandidate, na primjer Dubrovačko-neretvanska, a neke, kao što je Primorsko-goranska, još nisu donijele konačnu odluku o tome tko će biti župan ili gradonačelnik županijskog središta, u ovom slučaju Rijeke.

Tako je jučer Dubrovačko-neretvanski HDZ odlučio da će kandidat za župana biti šef županijske organizacije Blaž Pezo. Odluka o županu dugo se donosila i zbog toga što su neki od kandidata koji su bili u bubnju otklonili mogućnost kandidiranja.

Što se tiče PGŽ-a, imena kandidata za župana i gradonačelnika Rijeke trebala bi biti poznata sutra ili u četvrtak. Jedino što se čini izglednim, barem po informacijama koje dolaze iz stranke, jest to da predsjednik županijskog HDZ-a i potpredsjednik stranke na državnoj razini Oleg Butković neće biti kandidat za župana.

Kako se može neslužbeno doznati, nakon današnje sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora pred novinare bi trebao izaći predsjednik stranke Andrej Plenković. Jedan od razloga dvaju odgađanja sjednica Predsjedništva osim još uvijek nepotpune liste za župane jest i premijerov angažman na vanjskopolitičkom planu, odnosno u političkim turbulencijama nastalima nakon inicijative američkog predsjednika Donalda Trumpa oko načina postizanja prekida vatre u Ukrajini i njegovih prijepora s EU-om.

Velika stanka

Plenković je i jedan od inicijatora ideje da EU imenuje svog posebnog izaslanika za Ukrajinu. Iako je nekoliko puta u ovoj godini izašao pred novinare u drugim prilikama, Plenković im se nakon sjednice Predsjedništva stranke zadnji puta obratio još 13. siječnja ove godine.

Bilo je to dan nakon drugog kruga predsjedničkih izbora na kojima je Zoran Milanović uvjerljivo pobijedio kandidata HDZ-a Dragana Primorca. Nakon toga je održano još pet sjednica Predsjedništva i Nacionalnog odbora. Nakon njih pred novinare je tri puta izašao potpredsjednik HDZ-a i ministar graditeljstva Branko Bačić, a po jednom zamjenik predsjednika HDZ-a i ministar branitelja Tomo Medved, te potpredsjednik Sabora Željko Reiner.

Tako velika stanka dogodila se prvi put otkako je 2016. Plenković postao predsjednik HDZ-a. Bilo je prilika u kojima su umjesto njega pred novinare izlazili Bačić, Medved, Reiner ili Butković, ali nikad se nije dogodio da prođe skoro dva mjeseca, a da Plenković ne izađe pred novinare nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora.

Izvjesna bojazan

U HDZ-u postoji izvjesna bojazan oko toga kako će stranka proći na lokalnim izborima. Glavni razlog za to su odjeci relativno nedavne velike pobjede Milanovića nad Primorcem, omjer je bio 75 prema 25 posto. Takva pobjeda dala je vjetar u krila posebno SDP-u, ali i nekim drugim oporbenim strankama.

Osim toga, bojazan također postoji zbog kadrovskih rješenja u pojedinim županijama, posvađanosti lokalnih čelnika u nekima od njih te dogovora oporbe u nekima da zajedno izađu na lokalne izbore. S druge strane postoji i optimizam, na primjer u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje se oporba ne može dogovoriti oko zajedničkog kandidata za župana.