Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na 6. sastanku na vrhu Europska unija – Afrička unija. Nakon toga dao je izjavu za medije, javlja Televizija N1.

Nakon toga je dao izjavu za medije:

“Današnji boravak u Bruxellesu ima tri elementa. Prvi je bio sastanak s predsjednicom EK Ursulom von Der Leyen, razgovarali smo o hrvatskom putu prema Schengenu, hrvatskom putu prema euro području, situaciji u BiH, snažnom i jasnom stavu Hrvatske da treba uložiti dodatne napore da se postigne dogovor između političkih stranaka i tu, prije svega, pozivam bošnjačke političke stranke i Hrvatski narodni sabor da naprave u sljedećim tjednima još napora da se postigne dogovor o Izbornom zakonu.

Ključno je ići na sljedeće izbore s pravednim novim zakonom koji će omogućiti legitimno predstavljanje, a ne ići na izbore pod svaku cijenu koji bi onda mogli opet dovesti do situacija u kojima se hrvatski narod osjeća loše. Mi smo prijatelji, saveznici BiH i želimo ih vidjeti u ovom društvu, u EU. Hrvatska će tu kao prijateljska i susjedna zemlja pomoći na europskom putu BiH”, rekao je i nastavio:

“Najvažnija tema bila je proces obnove nakon potresa u Zagrebu i Petrinji. Kao što znate, dobili smo 683 milijuna eura iz europskog Fonda solidarnosti za obnovu Zagrebu, 319 milijuna eura za obnovu Banovine. Mi smo se našli u jednom specifičnom kontekstu da su se na bliskom teritoriju dogodila dva velika potresa u kratkom vremenu. Nakon potresa u Zagrebu, onaj na Baniji je uzrokovao i progresivne štete, sve se to odvijalo u vrijeme pandemije covida-19 i s argumentacijom koju sam iznio predsjednici Komisije, ona je vrlo dobronamjerno zaključila da se spoje rokovi za Baniju s rokovima za Zagreb, a to je lipanj 2023. godine.

Mi ćemo to pitanje riješiti, bez obzira na to što je bilo puno nevjernih Toma da se to ne može. Međutim, mi ovdje imamo i poziciju i utjecaj i kvalitetne odnose i reputaciju pa i objektivne razloge da jedan dio sredstava ne bi bio potrošen. To sada podrazumijeva inteziviranje rada i ministra Horvata i ministra Beroša, ministra Fuchsa, baština institucija koje vodi ministrica Obuljen. Vremena ima dovoljno, sredstva će se sigurno iskoristiti, a to je samo dio obnove i zato očekujem od svih resora da prionemo poslu sada kada smo rasterećeni tih nekih rokova, koji su djelovali nepremostivo. Rješenje se uvijek nađe. Radimo za Hrvatsku, za ubrzanu obnovu i želimo učiniti maksimalne napore da taj posao ide brže”, veli.

U nastavku je premijer odgovarao na pitanja. Najprije, koji su argumenti uvjerili EK da se rokovi spoje u jedan:

“Prvi je bio pandemija covida-19, koja je usporila sve, svu tu argumentaciju smo elaborirali, predstavili EK, oni su rekli: ‘Točno, to su izvanredne okolnosti, definitivno ono što se naziva višom silom’. Samo je bila činjenica da ste vi i kolege ta pitanja postavljali prije nego što smo došli u ovu fazu, a ja sam čekao da dođem da lijepo porazgovaram i da to riješim”, rekao je.

O situaciji u Ukrajini

Plenković je u nastavku odgovarao i na pitanja o sigurnosti u EU zbog situacije s Rusijom i Ukrajinom:

“Danas smo imali jedan neformalni sastanak Europskog vijeća posvećen situaciji u Ukrajini. Izvijestili su nas kolege, prije svega Macron i Scholz i ključna je poruka dati prostor pregovorima, težiti deeskalaciji, pod svaku cijenu izbjeći sukob i eventualnu agresiju na Ukrajinu, nastaviti sve potpore Ukrajini koristeći sve diplomatske kanale, težiti k tome da ne dođe do sukoba ili napada na Ukrajinu.

Kao što je najavljeno, konzultacije o paketu snakcija traju sve vrijeme i ukoliko dođe do situacija koje zahtjevaju takav snažan odgovor, sankcije će biti izglasane.

Mislim da imamo zabrinutost kao i svi, ja sam jučer na prezentaciji cijelog paketa mjera pomoći zbog rasta cijena energenata gvorio i danas smo konstatirali da više od 43% plina koji se koristi u EU dolazi iz Rusije i eskalacija te eventualni odgovor sankcijama uzrokovao bi poteškoće kod opskrbe plinom i zato se radi na alternativnim rješenjima. Zato svi mi ljudi koji želimo mir zagovaramo da ne bude takvih situacija.”