Trenutno se na europskom tržištu emisija kristaliziraju dva veoma važna trenda koja predstavljaju i izazov ali i priliku za brojne hrvatske tvrtke.

Europsko tržište emisijama stakleničkih plinova ulazi u 4. fazu (2021.- 2030.) u kojoj se mijenja nekoliko važnih stvari: jača se EU ETS (sustav za trgovanje emisijama stakleničkih plinova) kao glavni alat za ulaganja u niskougljični razvoj.

Povećat će se brzina godišnjeg smanjenja emisijskih jedinica na 2,2 posto od 2021. i pojačati rezerve (mehanizam za smanjenje viška emisijskih jedinica na tržištu i za poboljšanje otpornosti sustava na šokove).

Nastavit će se besplatne dodjele emisijskih jedinica kao zaštite međunarodne konkurentnosti industrijskih sektora u EU-u te započinju mjere za pomaganje industriji i elektroenergetskom sektoru u suočavanju s inovacijskim i investicijskim izazovima niskougljične tranzicije.

Iz sredstava prikljupljenih prodajom emisija financiraju se dva nova EU fonda koji omogućavaju ulaganja u velike projekte.

Prvi je Inovacijski fond (10 mlrd. eura do 2030.) iz kojeg će se financirati inovativne tehnologije i procesi s niskom razinom ugljika u energetski intenzivnim industrijama, uključujući proizvode koji zamjenjuju one s visokim udjelom ugljika, hvatanje i korištenje ugljika (CCU), izgradnju i rad pogona za hvatanje i skladištenje ugljika (CCS), inovativnu proizvodnju iz obnovljivih izvora energije te pohranu energije (baterijski sustav itd.).

Drugi fond je Modernizacijski fond koji financira velike projekte iz područja energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije iz država s nižim BDP-om, uključujući Hrvatsku.

Novost je i obveza nefinancijskog izvještavanja prenesena u hrvatski Zakon o računovodstvu, a obveznici su društva čijim se vrijednosnim papirima trguje na uređenom tržištu kapitala, financijske institucije te veliki poduzetnici i grupe od javnog interesa.

Kako se u izračun uključuju i lanac nabave, ovo pitanje posredno postaje važno i za male tvrtke, te će sigurno velike firme na koje se odnosi ova obveza prisiliti i manje poduzetnike na praćenje i izvještavanje.

U Smjernicama za izvještavanje o poslovanju poduzeća u kontekstu klimatskih promjena definirano je koje sve podatke vezane uz klimu tvrtke moraju izvijestiti, a između ostaloga moraju (zasad) izračunati: izravne i neizravne emisije stakleničkih plinova (uključujući one koje nastaju u lancu vrijednosti trgovačkog društva koje izvješćuje; ciljnu vrijednost za apsolutne emisije stakleničkih plinova (kao što je to urađeno u sklopu Life Climefoot projekta koji su u RH proveli EIHP i EFRI). EFRI je prva i za sada jedina visokoškolska ustanova u srednjoj i istočnoj Europi koja redovito izračunava svoj ugljikov otisak.

Uz sve nabrojane CO2 izračune koji se provode za tvrtke, promjene u klimatskom okviru – Europski Zeleni plan, otvaraju mnoštvo mogućnosti za poslovanje, budući da se cijeli klimatsko- energetski paket revidira. Najveće tvrtke vide priliku i dodatno pritišću Europu da se poveća cilj smanjenja emisija za 2030.

Financiranje vezano uz Zeleni plan uključuje sredstva za istraživanje i razvoj u svim vezanim industrijama, a ne samo za izravno ublažavanje klimatskih promjena. Posebno smo ponosni što je EFRI lider u održivom poslovanju te osnivač jedinog u jugoistočnoj Europi, interdisciplinarnog MBA studija Ekonomija energetskoga sektora (MBA EES) koji se izvodi u suradnji s Energetskim institutom »Hrvoje Požar«.