Europski zeleni plan je strategija nisko ugljičnog razvoja EU-a koja je nastala kao odgovor na najveće prijetnje modernom čovječanstvu – klimatske promjene i devastaciju okoliša. Glavni ciljevi su očuvanje održivog ekonomskog rasta, bez zanemarivanja pojedinih regija i sektora te postizanje klimatske neutralnosti do 2050.

Što zapravo predstavlja klimatska neutralnost? Naime, svaka ljudska aktivnost ima utjecaj na okoliš emisijom stakleničkih plinova.

Cilj je smanjiti štetne učinke i svesti emisije na razinu koja se može apsorbirati prirodnim procesima te neutralizirati utjecaj na okoliš. Kako bi se klimatska neutralnost uspješno ostvarila, ključno je detektirati koje aktivnosti značajno pridonose povećanju emisija stakleničkih plinova.

Podaci Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) pokazuju da 21% do 37% ukupnih svjetskih emisija CO2 na godišnjoj razini potječe iz proizvodnje hrane. Iako najveći dio emisija proizlazi od poljoprivrede, prerada hrane i korištenje od strane krajnjih potrošača također imaju značajan doprinos.

S obzirom na to da živimo ubrzanim tempom, zdrava i uravnotežena prehrana ključan je čimbenik za očuvanje zdravlja i prevenciju bolesti. Prema tome, poljoprivreda kao izvor hrane i sirovina, postavlja se kao strateški sektor svake ekonomije.

Razvojem pandemije koronavirusa, svjedočili smo zatvaranju gospodarstava i prekidu proizvodnih procesa što je uzrokovalo poteškoće u nabavi pojedinih prehrambenih proizvoda i sirovina.

Stoga je vrlo važno da EU stvori jako tržište prehrambenih proizvoda i stabilan lanac opskrbe koji može odolijevati globalnim krizama te osigurati građanima EU-a pristup zdravoj i cjenovno pristupačnoj hrani.

Međutim, kako održati stabilnu i nesmetanu proizvodnju hrane te istodobno ispuniti ciljeve postavljene Europskim zelenim planom? Ključna strategija za stvaranje održivog prehrambenog sustava koji ima povoljan utjecaj na okoliš, društvo i ekonomiju jest »Strategija od polja do stola«.

Cilj strategije je poduprijeti razvoj održivog sustava proizvodnje hrane koji će imati neutralan utjecaj na okoliš, potaknuti razvoj bioraznolikosti, smanjiti produkciju otpada te osigurati dostupnost zdrave i nutritivno bogate hrane za područje na kojem obitava gotovo 450 milijuna stanovnika.

Esencijalnu ulogu u razvoju održive poljoprivrede ima organska poljoprivreda, a cilj EU-a jest do 2030. godine čak 25% poljoprivredne površine prenamijeniti u organsku poljoprivrednu proizvodnju, bez upotrebe pesticida i GMO sjemenja.

Činjenica koja obeshrabruje jest da je 2019. godine samo 8,5% ukupne poljoprivredne površine prenamijenjeno u organsku proizvodnju ili je u procesu prenamjene, što ukazuje da smo prilično daleko od ostvarenja cilja.

Osim što je ključan sektor u procesu proizvodnje hrane, poljoprivreda je sektor koji je u 2020. godini zapošljavao gotovo 8,5 milijuna stanovnika EU-a. No nažalost, samo je 11% europskih farmera mlađe od 40 godina.

Iako su na razini EU-a usvojene ambiciozne strategije i planovi razvoja održive poljoprivrede, postoji rizik neostvarivanja zacrtanih planova. Naime, zbog kompleksnosti sektora i velike uvozne ovisnosti, promjene se ne događaju željenim tempom.

Kako bi se cilj ostvario, važno je ojačati ulogu poljoprivrednika koji se bave organskom proizvodnjom u opskrbnom lancu te povećati distribuciju organskih proizvoda u javnim ustanovama poput škola i vrtića.

Informiranjem i edukacijom stanovništva o pozitivnim utjecajima na ljudsko zdravlje i na zdravlje okoliša treba se širiti svijest o važnosti organske poljoprivrede.

U konačnici ostaje nada da će Europski zeleni plan zaista poduprijeti održivu i ekološki prihvatljivu poljoprivredu i proizvodnju hrane te omogućiti poljoprivrednicima dostojanstven život, a nama ostalima zdravu i dostupnu hranu.