ZAGREB – Dok se u Hrvatskoj smišljaju kampanje za povećanje broja cijepljenih s postojeće dvije doze, kompanija Pfizer/BioNTech prikuplja dokaze na temelju kojih bi od američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) dobila odobrenje za primjenu treće doze cjepiva protiv COVID-19. Dosadašnji dokazi koje su iz farmaceutske tvrtke podastrijeli regulatornim tijelima, nisu se pokazali dovoljno uvjerljivima, jer je početkom srpnja FDA procijenila da treća doza u ovom času nije potrebna. U međuvremenu, neke su države na svoju ruku odlučile primijeniti treću dozu cjepiva. Izrael, gdje broj zaraženih ponovno raste, ponudio je treću dozu osobama slabijeg imuniteta koje su u većem riziku od obolijevanja, dok Danska treću dozu nudi za građane cijepljene različitim cjepivima, koje zbog toga izvan EU nemaju priznat status potpuno imunizirane osobe.

– Kako novi podaci budu pristizali, mi ćemo ih analizirati. Spremni smo za treću dozu ako znanost pokaže da je ona potrebna, poručili su iz FDA. Odobrenje američke agencije prvi je korak prema širokoj primjeni nekog lijeka ili cjepiva, jer nakon toga obično slijedi i zahtjev europskoj agenciji EMA, zaduženoj za odlučivanje o primjeni lijekova i cjepiva na europskom tlu.

Procjenjuje se da bi novi dokazi mogli biti kompletirani tijekom kolovoza, a to bi značilo i službeni zahtjev za odobrenje treće doze cjepiva. Pfizer je već izračunao kako imunost nastala cijepljenjem nakon šest mjeseci pada, na nekih 64 posto, no to je cjepivo i dalje sigurna zaštita od težih oblika bolesti COVID-19, a u velikoj mjeri i od delta-varijante koronavirusa.

Docjepljivanje, ako se ujesen odobri, ići će po svemu sudeći prvo osjetljivim skupinama i imunokompromitiranim pacijentima kod kojih imunološki sustav nije osigurao dugotrajnu zaštitu, a tek onda svima ostalima.

Odnos doze i reakcije

Klinički farmakolog prof. dr. Josip Čulig s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar«, kaže kako se radi o uobičajenoj praksi kod kliničkih ispitivanja lijekova.
– S aspekta kliničkog ispitivanja nekog lijeka ili cjepiva, morate ispitati odnos doze i reakcije organizma na tu dozu, sve dok dođete do prosječno najboljeg odgovora. Vjerojatno u ovoj pandemiji nije bilo vremena za to, dobili smo cjepivo na poznatoj platformi i svi skupa ušli smo u populacijsku treću fazu, kad se trebalo vidjeti kako reagira naš organizam, kako će stvoriti antitijela s kojom dozom, koliko će ta antitijela trajati. Naravno da se uvijek ide u korist pacijenta, ne može se primijeniti velika doza jer bi se mogla dogoditi citokinska oluja, objašnjava Čulig.

Upravo se, dodaje, i u Hrvatskoj pokreće istraživanje razine antitijela nakon druge doze cjepiva, na temelju čega će se lakše odlučiti o tome kome i kada treba potencijalna treća doza, odnosno docjepljivanje.

– COVID putovnica produžena je na devet mjeseci, dok se ranije procjenjivalo da antitijela traju šest mjeseci. Kako će biti dogodine, hoće li doze biti veće ili manje, hoće li biti više doza ili monodoze, pa ćemo se cijepiti samo jednom, sve su to u ovom času otvorena pitanja. Puno novca i vremena je uloženo u cjepivo protiv koronavirusa, veliki istraživački timovi dobili su to kao prioritet, stvari se vrlo brzo događaju, a sada treba posložiti kockice i vidjeti što je najbolje, ističe Čulig. »Optimizam je ogroman, samo ljudi koji to ne žele vidjeti, to negiraju. Jedno je od povijesnih čuda što se kompletna znanstvena zajednica okupila i gura u istom pravcu«, dodaje.

Svijetla budućnost

Moguće je, kaže, da se i kod ovog cjepiva pokaže dugotrajna imunost, kao što je to slučaj kod nekih drugih cjepiva. U povijesti cjepiva pokazalo se da pamćenje imunog sustava bude toliko dobro, da jedna doza cjepiva zajamči doživotni imunitet, a nekad cijepljenje treba ponavljati nekoliko puta.

– Ponavljamo li BCG, cjepivo protiv tuberkuloze? Ne, dobili smo ga jedanput. Ali nisu svi mikrobi jednaki, i oni imaju neke svoje mane. Kad imuni sustav nije više kompetentan da odgovori na novu reinfekciju, znači da ga treba pojačati, odnosno dati mu novi booster da se pojača. Godine istraživanja pokazale su da to kod djece funkcionira. Prošli smo različite faze, nekad su to bile samo monodoze, a danas imamo cjepiva s po šest komponenti protiv šest različitih mikroba. Znanost je fantastično napredovala u tom području, ocjenjuje zagrebački farmakolog.

Tako i u aktualnoj pandemiji znanstvenici pokušavaju kombinirati cjepiva različitih platformi, odnosno načina djelovanja, da bi vidjeli može li se takvom kombinacijom potaknuti veći učinak uz manje nuspojava. Dosadašnji su rezultati ohrabrujući. Novi bi korak, smatra Čulig, mogla biti cjepiva protiv infekcija izazvanih superbakterijama. »Jedna od alternativa bit će da na vrijeme dobijemo više različitih cjepiva, da jednog dana, kad ostarimo, kad postanemo imunokompromitirani i naš imuni sustav spor, uopće ne budemo izloženi rezistentnim bakterijama. Budućnost je relativno svijetla«, optimističan je Čulig. I ova pandemija, zaključuje, ima velike šanse završiti iduće godine, no virus će nam ostati, a samim time i još jedno sezonsko cjepivo, bilo u jednoj ili više doza.