Mediji su proglasili pobjednika predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama – kandidata Demokratske stranke Joea Bidena. No, pravni timovi predsjedničkih kandidata imaju priliku podnijeti pritužbe zbog mogućih nepravilnosti tijekom glasanja, koje moraju biti riješene do 8. prosinca.

Rudy Giuliani, odvjetnik trenutnog predsjednika Donalda Trumpa, rekao je za Fox News da republikanski promatrači izbora 24 sata nisu mogli pristupiti sobi u kojoj su se brojali glasovi pristigli poštom u Pittsburghu. Također je rekao da će podnijeti bar jednu tužbu i da su još dvije u pripremi, a da ih potencijalno može biti i deset, javlja New York Post.

Za komentar o američkim predsjedničkim izborima u intervjuu vođenom putem Zooma pitali smo Petera Galbraitha, bivšeg američkog diplomata i senatora Demokratske stranke u Senatu savezne države Vermont od 2011. do 2015. godine. Među mnogim pozicijama Galbraith je radio u Odboru za vanjsku politiku američkog Senata, od 1979. do 1993. godine, a bio je i pomoćni glavni tajnik Ujedinjenih naroda sa službom u Afganistanu 2009. godine. No, na našem prostoru vjerojatno je najpoznatiji kao veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj u razdoblju od 1993. do 1998. godine.

Barr je sramota​

Kako komentirate rezultate američkih predsjedničkih izbora i tvrdnje Rudyja Giulianija?

– Prvo recimo da rezultat izbora nije sporan. U ukupnom broju glasova Joe Biden pobijedio je Donalda Trumpa za više od pet milijuna glasova. Da Sjedinjene Američke Države nemaju izborni sustav baziran na kolegiju elektora (electoral college), a koji su u 18. stoljeću postavili robovlasnici, kako bi zaštitili ropstvo, ne bi bilo ni najmanje sumnje u rezultat. No, kad pogledamo elektorski kolegij, Bidenova prednost u ključnoj saveznoj državi, Pennsylvaniji, je oko 50.000 glasova. Nemoguće je naći dovoljno problema koji bi bacili sjenu bilo kakve sumnje na taj rezultat. Nije bilo nikakvih konkretnih navoda o bilo kakvoj prijevari. Mogu vam reći da je bilo republikanskih promatrača u Pennsylvaniji i da su brojanje glasova također nadzirali novinari i kamere.

No, glavni državni tužitelj Sjedinjenih Američkih Država William Barr autorizirao je u ponedjeljak savezne tužitelje da istraže »utemeljene tvrdnje o izbornim nepravilnostima i bilježenju glasova«, javlja Reuters.

– Glavni državni tužitelj Barr je sramota. Glavni državni tužitelj SAD-a trebao bi biti najviši službenik za provođenje zakona, a ne agent Republikanske stranke ili njezina predsjedničkog kandidata. Iako on nije vjerodostojan predstavnik američkog pravosudnog sustava, tužitelji koji će istraživati tu nepostojeću izbornu prijevaru dugogodišnji su zaposlenici Ministarstva pravosuđa. Znaju da se nema što pronaći i ništa neće biti pronađeno. Kad već govorimo o tome, Biden je također pobijedio u Georgiji, Arizoni i Nevadi, pa čak i kad bi postojao neki problem u Pennsylvaniji, on bi i dalje bio predsjednik. No, kao što sam rekao, nema problema ni u jednoj saveznoj državi. Sve su to besmislice.

Nova politika

Što je sa Senatom Sjedinjenih Američkih Država? Internetska stranica Real Clear Politics javlja da Republikanska stranka ima 50 mjesta u Senatu, a Demokrati 48. Potreban je 51 glas za većinu (ako je 50-50, odlučujući glas ima potpredsjednik SAD-a) i čini se da ćemo morati čekati do siječnja i drugog kruga izbora za dva Senatora iz Georgije?

– Ne znamo što će se dogoditi u Georgiji. Republikanci obično prođu bolje u izboru za posebno senatorsko mjesto u Georgiji i tamo bi mogli biti favoriti. No, čak i ako Demokrati pobijede u preostale dvije utrke za senatorska mjesta, predsjedniku Bidenu bit će teško provesti dio svojeg plana. Bit će mu teško podići poreze korporacijama i bogatima, a sigurno mu neće biti lako ni poboljšati zdravstveni sustav. No, u drugim područjima, poput vanjske politike, predsjednik ima puno ovlasti. U vanjskoj politici ima gotovo potpune ovlasti te ćemo odmah vidjeti razlike. Kada Biden preuzme dužnost 20. siječnja, ponovno će se pridružiti Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. SAD će se također vratiti Iranskom nuklearnom sporazumu, ako Iranci pristanu na poštivanje sporazuma.
Također, rješavanje velikih izazova današnjice – pandemije, globalne ekonomske krize (povezane s pandemijom) i klimatske krize zahtijevat će suradnju SAD-a, Kine, Europe, Rusije i Indije. S tim krizama se može uhvatiti ukoštac jedino na globalnoj razini. To znači da će SAD trebati surađivati i sa svojim saveznicima, ali i suparnicima, poput Rusije i Kine. Dva najveća sigurnosna izazova, Sjeverna Koreja i Iran, također će zahtijevati suradnju s Europom i Rusijom, kada govorimo o Iranu, te s Kinom i Rusijom, kada govorimo o Sjevernoj Koreji. Cijela ta ideja o »Americi na prvom mjestu«, »isključivo Americi« i Americi bez saveznika nije funkcionirala te mislim da ćete vidjeti veliku razliku u vanjskoj politici.

Kakvi su stavovi Joea Bidena prema Europskoj Uniji?

– Poznajem novoizabranog predsjednika Joea Bidena već 41 godinu, još otkad sam radio u Odboru za vanjsku politiku američkog Senata. Cijelo to vrijeme on je bio ili predsjedavajući ili najviše rangirani Demokrat u pododboru za europske poslove. Vrlo dobro poznaje Europu i razumije važnost savezništva i suradnje s Europskom unijom. Također razumije i povijesni uspjeh udruživanja Europe i ima prednost da je europskim državnicima, s izuzetkom slovenskog premijera Janše, Viktora Orbana, te možda Borisa Johnsona, vrlo drago što su se »riješili« Donalda Trumpa. Trump je vrijeđao i omalovažavao američke saveznike, a Joe Biden će s njima surađivati. Ući će u Bijelu kuću s velikom dozom dobre volje i planom koji uključuju suradnju.

SAD uz Hrvatsku

Posjetili ste Vukovar kao američki veleposlanik u Hrvatskoj i kasnije imali veliku ulogu u mirovnim pregovorima te ste jedan od potpisnika Erdutskog sporazuma 1995. godine. Upravo ovoga tjedna, točnije 12. studenoga, navršilo se 25 godina od potpisivanja toga sporazuma kojim je Hrvatska pristala na mirnu reintegraciju okupiranog dijela Podunavlja te su Srbima zajamčena manjinska i druga prava

– U prvom tjednu kao veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj posjetio sam Vukovar. Kada sam se vratio u Osijek, održao sam konferenciju za novinare i prvo je pitanje bilo: »Zašto ste otišli u Vukovar?« Odgovorio sam: »Ja sam američki veleposlanik u Hrvatskoj, i otišao sam u Vukovar koji je u Hrvatskoj.« Moja je izjava odražavala novu politiku SAD-a. Kada sam stigao kao prvi veleposlanik u Hrvatsku, došao sam s darom predsjednika Clintona – američkim priznanjem hrvatskih granica i potporom za cjelovit teritorijalni integritet Hrvatske. Do kraja rata SAD je stajao uz Hrvatsku. Vrhunac moje diplomatske karijere bio je pregovarati i potpisati Erdutski sporazum prije gotovo točno 25 godina. Sporazum je odražavao američku predanost da podrži teritorijalni integritet Hrvatske, na način da se Hrvatima dopusti povratak u istočnu Slavoniju, a Srbima da ostanu. Doista, Erdutski je sporazum bio jedini trenutak u ratovima na području bivše Jugoslavije gdje je teritorij prešao u ruke druge strane, a gdje ljudima na gubitničkoj strani dopušteno da ostanu.
U proteklih 25 godina Hrvatska je napravila vrlo dobar posao s provođenjem odredaba o ljudskim pravima iz Erdutskog sporazuma. To uključuje povratak srpskih građana u Hrvatsku, povratak imovine, kompenzaciju za uništenu imovinu i probleme kulturne raznolikosti, uključujući i upotrebu ćiriličnog pisma. Mislim da je to uspjeh.
A ako se vratim 25 godina unatrag, kakva je bila budućnost koju smo vidjeli? Vidjeli smo da je pravo rješenje ratova bivše Jugoslavije integracija država bivše Jugoslavije u Europu. Slovenija i Hrvatska danas su u Europskoj uniji, a ljudi u Bosni i Hercegovini, Srbiji te Kosovu prepoznaju da je njihova budućnost u Europskoj uniji. Njihove vlade se sada trebaju ozbiljno pozabaviti koracima koji su potrebni da bi ušli u EU. Znam da ima teških problema koje treba riješiti, no nakon 25 godina i stasanja nove generacije, koja ne nosi sjećanja na rat, vrijeme je da vlade riješe te probleme kako bi dale svojim građanima, a posebno mladima, budućnost kakvu zaslužuju.

Sporazum za kraj rata

Kada govorimo o Bosni i Hercegovini, neki su u zadnje vrijeme kritizirali Daytonski sporazum?

– Mislim da ljudi krivo shvaćaju uspjeh Daytonskog sporazuma. Za nas koji smo bili u Daytonu, daytonski pregovori nisu bili o tome da napišemo najbolji ustav za Bosnu i Hercegovinu, već da završimo rat. Da je SAD imao moć diktirati rješenje za Bosnu, ono ne bi izgledalo kao Dayton. No, naš je cilj bio da se rat završi. Sporazum je bio najviše što se moglo postići u to vrijeme, a da završi rat. Alija Izetbegović je to najbolje rekao kad je potpisao Daytonski sporazum: »Ovo je nepravedan sporazum, ali bilo bi još nepravednije nastaviti s ratom.«
Da, mislim da je vrijeme da se pomakne dalje od Daytona i da se razvije funkcionirajući sustav u Bosni i Hercegovini, kako bi ona mogla krenuti dalje i pridružiti se Europskoj uniji. Kad govorimo o tome, ako pogledate konflikt u Irskoj, veliki čimbenik u uspjehu Sporazuma na Veliki petak je što su i Velika Britanija i Irska bile u Europskoj uniji. Irska je granica u biti nestala i ljudi su mogli slobodno putovati i raditi u obje zemlje. To je bio veliki dio uspjeha u prestanku desetljeća nasilja u Irskoj i, naravno, nadamo se da će tako i ostati nakon Brexita. To je put za Bosnu i Hercegovinu te Srbiju.