TAIPEI – Predsjednica američkog Zastupničkog doma Nancy Pelosi u srijedu je napustila Tajvan nakon što mu je obećala američku solidarnost i hvalila njegovu demokraciju, ostavivši iza sebe kineski bijes zbog posjeta toj državi koju Peking smatra svojim teritorijem.

Kako prenose agencije, Pelosi, čija je delegacija iznenada posjetila Tajvan kasno u utorak, nakon posjeta Singapuru i Maleziji, nastavlja svoju azijsku turneju posjetima Južnoj Koreji i Japanu.

Njezin zrakoplov poletio je iz tajvanske prijestolnice Taipeija u oko 18 sati po lokalnom vremenu, javio je Reuters.

Pelosi je na Tajvan otišla usprkos savjetima Bijele kuće i Pentagona da to ne učini. To je prvi posjet nekog američkog dužnosnika na najvišoj razini Tajvanu u posljednjih 25 godina.

Američki kritičari ističu kako se taj posjet dogodio u lošem trenutku jer je SAD zaokupljen krizom u Ukrajini, a svojim dolaskom 82-godišnja demokratkinja pomogla je kineskom čelniku Xiju Jinpingu koji, suočen s nizom kriza u zemlji, sada ima razlog za mobilizaciju pristaša iza pitanja Tajvana uoči 20. kongresa Komunističke partije u studenom.

Peking je nakon slijetanja Pelosi na otok kao odgovor najavio „ciljano djelovanje” svoje vojske te vojne vježbe u blizini Tajvana koje kreću u srijedu.

I Taipei i Peking stavili su svoje vojske u stanje visoke pripravnosti, a kineski šef diplomacije Wang Yi upozorio je da se američki političari „igraju vatrom” kad je riječ o statusu Tajvana te da „to neće izaći na dobro”.

Kina smatra Tajvan dijelom svog teritorija i nikada nije odustala od upotrebe sile nastojeći ga staviti pod svoju kontrolu.

Tajvan, nekadašnju japansku koloniju, 1949. su preuzeli kineski nacionalisti Čang Kaj-šeka nakon poraza od Mao Ce Tungovih komunista u središnjoj Kini.

Od tada Tajvan ima neovisnu vladu, no Peking se protivi bilo kakvom službenom kontaktu Taipeija i međunarodne zajednice, čega se u pravilu drži i SAD, iako vojno pomaže otočnoj državi te je, uz Japan, rekao da bi ju branio u slučaju kineskog napada.

Tenzije između Pekinga s jedne, te Taipeija i zapadnih država s druge strane, redovito rastu zbog letova kineskih borbenih zrakoplova blizu Tajvana, kao i prolaskom zapadnih ratnih brodova kroz Tajvanski tjesnac.

Europska unija je u srijedu pozvala da se napetosti oko posjete američke dužnosnice Nancy Pelosi Tajvanu riješe dijalogom, potvrdivši pritom da jasno podržava političko načelo jedne Kine, dok je Rusija spomenuti posjet ocijenila namjernim pokušajem Washingtona da uzruja Kinu.

Bruxelles je povodom posjeta predsjednice američkog Zastupničkog doma Tajvanu, koji je izazvao burne reakcije Kine, pozvao da se novonastale napetosti riješe dijalogom te da komunikacijski kanali s Kinom ostanu otvoreni kako bi se izbjegle bilo kakve pogrešne procjene.

“Interes EU-a je da se u Tajvanskom tjesnacu sačuva mir i status quo”, priopćio je glasnogovornik europskog bloka 27-orice.

“Potičemo mirno rješenje tog pitanja. Tenzije se trebaju riješiti dijalogom. Odgovarajući komunikacijski kanali moraju ostati otvoreni kako bi se smanjio rizik od krive procjene”, poručila je Europska komisija (EK).

Glasnogovornik EK nije propustio istaknuti da Unija ima “jasnu politiku jedne Kine”, te da priznaje vladu Narodne Republike Kine kao jedinu legalnu vladu Kine, dok istovremeno teži nastavku “prijateljskih odnosa i suradnje s Tajvanom”.

Ruski ministar Sergej Lavrov je za posjet Pelosi rekao da je izazvao “uznemirenost” te da se radi o namjernom pokušaju Washingtona da uzruja Kinu.

“Ne znam niti jedan drugi razlog za takvo postupanje, znajući što to znači za Narodnu Republiku Kinu”, rekao je Lavrov tijekom posjete Mjanmaru.

Također je napomenuo da ponašanje SAD -a prolazi nekažnjeno.

Pelosin posjet Tajvanu izazvao je bijesnu reakciju Pekinga, u trenutku kada su napetosti na međunarodnoj razini ionako povišene zbog sukoba u Ukrajini.

Rusija, koja posljednjih godina s Kinom gradi snažno partnerstvo, dala je snažnu potporu Pekingu. Moskva je upozorila SAD da je posjetom Pelosi stvorila preduvjete za sukob s Kinom.

Moskva je također ponovila da ostaje privržena “politici jedne Kine”, priznavajući Tajvan kao dio Kine te se protivi neovisnosti tog otoka.