Svjetska avioindustrija u aktualnoj je pandemiji pretrpjela gubitak od 118 milijardi dolara, a prema procjenama Svjetskog udruženja zrakoplovnih organizacija (IATA), zabilježila je pad potražnje od 61 posto. Aviopromet i destinacije koje ovise o avionima u ovoj su specifičnoj situaciji bile među najpogođenijima, što su osjetile i hrvatske destinacije u Dalmaciji i na krajnjem jugu, prije svega Dubrovnik, koje najviše ovise upravo o dolascima turista avionom.

Stoga se nije za čuditi da su upravo u avioprometu prvi počeli razmatrati covid putovnice te je zrakoplovna kompanija Quantas prva objavila da će za putovanja njihovim zrakoplovima one biti obavezne.

Težak oporavak

Jasno je da će aviopromet imati težak put oporavka te da je aviokompanijama u interesu da se situacija čim prije stabilizira. O tome koliki su gubici, novo istraživanje udruženja avioprometa Eurocontrol pokazuje kako se gotovo polovina izgubljenih prihoda u avioprometu odnosi na europske zrakoplovne kompanije i zračne luke.

Riječ je, kažu u Eurocontrolu, o nekih 56 milijardi eura. Prema ovim podacima u Europi je lani ostvareno oko 5 milijuna letova, dok je u pretkriznoj 2019. bilo ostvareno njih preko 11 milijuna. Pri tome je unutareuropski promet pao za 54 posto, dok je onaj prema trećim zemljama u padu od oko 60 posto. Zanimljivo je kako su veći pad imale niskobudžetne aviokompanije.

Pritom su najveća europska tržišta bilježila smanjenje letova od 40 do 73 posto. Najviše su izgubile britanske zračne luke u kojima se bilježi 1,3 milijuna letova manje.

Tek nešto malo manji pad, od 1,3 milijuna letova manje nego u 2019. imali su u Njemačkoj, dok je na trećem mjestu mediteranska turistička velesila Španjolska koja velik dio svog turizma bazira na avioprometu, a koja je u tom segmentu imala oko milijun naleta manje nego godinu ranije, što predstavlja pad od čak 61 posto. Susjedna Italija je također osjetila veliko smanjenje letova, oko 60 posto, a što znači oko 800 tisuća letova manje.

Hrvatska je, po podacima Eurocontrola, na 25. mjestu po izgubljenom zračnom prometu. Na prvom je mjestu Norveška koja je imala najmanji pad te izgubila 40-ak posto avioprometa. U Hrvatskoj je, pak, aviopromet pao za visokih 59 posto, što na razini godine znači oko 67 tisuća letova manje.

Od mediteranskih konkurenata Grčka je, primjerice, na 13. mjestu s padom avioprometa od 55 posto, odnosno 255 tisuća letova manje, a postotno manji pad avioprometa od Hrvatske su imale i Turska, Srbija, Portugal, Cipar, Austrija… Odmah iza Hrvatske je, pak, Slovenija kojoj je koronakriza odnijela 60 posto avioprometa ili 19 tisuća letova.

Prizemljene flote

Što se tiče zrakoplovnih grupacija, prema ovim podacima, koronakrizom je najviše stradala Lufthansa grupa koja je lani imala čak 67 posto letova manje. Njemački je nacionalni avioprijevoznik s oko 3.300 letova, koliko su u prosjeku dnevno imali u 2019., pali na oko 1.100 letova dnevno.

Niskobudžetni Ryanair je s oko 2.300 letova pao na oko 950 letova po danu, Air France-KLM s preko dvije tisuće letova na 900-ak letova dnevno, Turkish Airlines s oko 1.300 letova na šestotinjak letova po danu, a velik pad je imao i niskobudžetni easyJet koji je u 2019. dnevno imao u prosjeku oko 1.700 letova, dok je s dolaskom koronakrize broj naleta dnevno pao na 500-tinjak.

Kako bi spasile što se spasiti dade, aviokompanije su morale velik dio flote prizemljiti te je lani polovica svih zrakoplova u Europi ostala na tlu, njih preko četiri tisuće. Paralelno, europska zračna industrija izgubila je oko 191 tisuću radnih mjesta.

A vezano za projekcije oporavka, Eurocontrol procjenjuje kako će se aviopromet do 2024. vratiti na 92 posto razine iz 2019., a brojke bi se u potpunosti oporavile 2026. godine.

Prema najboljem scenariju, da je cjepivo široko dostupno do ljeta ove godine, do kraja godine bi se moglo doći do 73 posto razine iz 2019., a potpuni oporavak postići 2024. Eurocontrol smatra da su ove perspektive »manje realne« zbog trenutnih pretpostavki o vremenu potrebnom za masovnije procjepljivanje.

Rijeka bez letova za Beograd i Varšavu

​Srbijanska nacionalna aviokompanija Air Srbija objavila je kako u ljetnom redu letenja 2021. godine neće obnoviti promet na četiri međunarodne linije, uključujući i liniju između Beograda i Rijeke.

Kako javlja Croatianaviation.com, ni poljski nacionalni prijevoznik LOT Polish Airlines ne planira ove godine prometovati između Rijeke i Varšave. LOT je lani za Rijeku počeo letjeti početkom srpnja i letio je nedjeljom do polovice rujna.

Linija Air Srbije iz Rijeke za Beograd je posljednjih godina bila čak aktivna i tijekom zimskim mjeseci, međutim koronakriza je očito dotukla promet na relaciji Beograd – Krk pa tako Air Serbia prošlog ljeta nije obnovila promet na nekoliko linija prema Hrvatskoj, osim Rijeke, ni prema Puli te Zadru, a kompanija je potvrdila kako će u procesu restrukturiranja trajno ukinuti liniju između Beograda i Rijeke.

Frankfurt izgubio primat

Da je koronakriza iznimno jako utjecala na aviopromet, pokazuje i zanimljiv podatak prema kojem je lani frankfurtska zračna luka izgubila prvo mjesto na listi deset najjačih aerodroma u Europi s najvećim prosječnim dnevnim brojem letova (u odlasku i dolasku).

Naime, s pandemijom je ZL Frankurt pala na treće mjeto, dok je na vrh ljestvice isplivao – Amsterdam. Taj je aerodrom u situaciji koronakrize radio najbolje te imao dnevno oko 644 operacije, što je ipak pad od 54 posto.

Frankfurt je, pak s 1,408 pao na 580 letova dnevno. Na drugom je mjestu po broju naleta bio pariški Charles de Gaulle, četvrti londonski Heathrow, a peti IGA Istanbul. Madridski Barajas je pao na šesto, a aerodrom u Münchenu na sedmo mjesto.

Slijede još i Istanbul (Sabiha Gökçen) SG, Barcelona i Oslo Gardemoen. U ovom udruženju ističu i kako su s liste top 10 aerodroma lani ispali aerodrom u Rimu koji je pao na 14. mjesto te londonski Gatwick koji je pao na 23. mjesto, a umjesto njih su na listu top 10 ušle zrakoplovne luke u Oslu i istanbulski SG koji su uspjeli sačuvati domaći aviopromet.

Očekivano, razlike se vide i u padu što se tiče udaljenosti letenja pa su tako kratki letovi do 500 kilometara unutar Europe pali za samo 43 posto, srednje dugi do 2.000 kilometara, odnosno međunarodni europski i letovi prema susjednim regijama su pali za 58 posto, dugi do 4.000 kilometara za 64 posto, a ultradugi, odnosno oni iznad 4.000 kilometara za 52 posto. Nešto manjem padu na ovim najduljim linijama kumovao je i dalje važan cargo aviopromet.