Od početka godine do 31. srpnja broj stanovnika Hrvatske se, samo zbog negativnog prirodnog prirasta, smanjio za 15.277, pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku.

U tom se razdoblju u Hrvatskoj rodilo 20.669 djece, dok je umrlo 35.946 njezinih stanovnika. U istom razdoblju prošle godine broj stanovnika Hrvatske se zbog negativnog prirodnog prirasta smanjio za 10.541, iako je lani bilo 176-oro rođene djece manje nego ove godine.

Koliko se demografska situacija u Hrvatskoj pogoršava, najbolje govori podatak da se u cijeloj 2019. godini broj stanovnika Hrvatske zbog negativnog prirodnog prirasta smanjio za 15.659, lani za 21.178,a ovogodišnji sedmomjesečni podaci prijete da nadmaše prošlu godinu.

U ovoj je godini u sedam mjeseci umrlo 4.912 stanovnika ili 15,8 više nego lani u istom razdoblju. No, lani je prema službenim podacima Nacionalnog stožera civilne zaštite do 1. kolovoza od ili s bolesti COVID-19 ukupno umrlo 145 građana Hrvatske, dok je ove godine od 1. siječnja do 31. srpnja prema istim izvorima od istih uzroka preminulo 4.302 građana Hrvatske.

Petogodišnji prosjek umrlih (2015. – 2019.) u razdoblju od siječnja do srpnja je 31.652 što znači da se višak smrtnosti gotovo poklapa s brojem umrlih koje država vodi kao smrti od ili s COVID-19.

– Promatrajući razdoblje otkad je službeno proglašena epidemija bolesti COVID-19 u Republici Hrvatskoj, broj umrlih od ožujka 2020. do srpnja 2021. porastao je za 12,9 posto u odnosu na petogodišnji prosjek za isto razdoblje, odnosno umrlih je bilo 9.614 više, navodi u svome priopćenju DZS.

S obzirom na to da službene statistike kažu da je u istom razdoblju u Hrvatskoj od posljedica COVID-19 umrla 8.331 osoba, to znači da je, u odnosu na petogodišnji prosjek bilo 1.283 smrti više koje zasad nisu povezane s COVID-om.

Na osnovu sličnih podataka, koji pokazuju višak smrtnosti i mimo onih smrti koje su povezane s COVID-om, trenutačno se u Velikoj Britaniji vodi rasprava o tome i poziva se zdravstvene vlasti da naprave analizu koja bi pokazala je li taj višak smrtnosti posljedica zanemarivanja ostalih bolesti ili je riječ o ljudima koji su imali teške posljedice COVID-a ili možda o građanima koji su umrli od COVID-a, ali nisu bili registrirani kao pozitivni.

I zagovornici i protivnici te analize već sada procjenjuju da preciznog odgovora, ako se ona i provede, neće biti.